Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici održanoj 19. listopada 2026. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 353, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava o predmetnom aktu provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se, kao i prilikom svakog rebalansa, djelomično mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna te se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga. Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 1,5 milijardi eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 7,6 milijardi eura u 2026. godini. Planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga smanjuje se za 4,4 milijuna eura i u 2026. godini mogu se provesti do ukupnog iznosa od 3,1 milijardu eura. Mijenja se i planirani iznos zaduživanja, kao i iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna pa se tako planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava za 1,5 milijardi eura i iznosi ukupno 1,9 milijardi eura u 2026. godini. Planirani iznos tekućih otplata glavnica duga izvanproračunskih korisnika povećava se za 1,5 milijardi eura i iznosi ukupno 1,8 milijardi eura u 2026. godini. Navedeno je prvenstveno rezultat refinanciranja po povoljnijim uvjetima ugovora o dugoročnom klupskom kreditu Hrvatskih autocesta. Nadalje, ovim Zakonom se ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 6% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto dosadašnjih 5%, a radi osiguranja dostatnih sredstava zbog pojačanog investicijskog ciklusa i provedbe projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U raspravi je, u kontekstu potrebnih aktivnosti (sanacije odlagališta otpada, izgradnje centara za gospodarenje otpadom, poticanja odvajanja otpada), iznesena opaska na poveće smanjenje proračuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je izneseno mišljenje da, iako se vjerojatno radi o smanjenoj dinamici aktivnosti i nepredviđenim okolnostima, to u javnosti ne ostavlja dobru sliku. Također je iznesen komentar na visinu, odnosno razliku poreznih rashoda koji se odnose na mirovinske i zdravstvene doprinose te je zamoljeno za pojašnjenje istoga. U odnosu na navode iz Stajališta Povjerenstva za fiskalnu politiku o rastu neto rashoda od 5,6% (što je više od dopuštenih 4,9%), postavljeno je pitanje je li Republika Hrvatska u riziku od pokretanja postupka zbog prekomjernog manjka. Također, s obzirom na preporuke Povjerenstva o konkretnim mjerama štednje na rashodima države za proračun 2027., zamoljeno je za podatke o tome, pri čemu je istaknuto da Povjerenstvo godinama upozorava na isto. Pojedini članovi Odbora smatraju da horizontalni socijalni transferi značajno negativno utječu na državni proračun te je izraženo uvjerenje da će uspostavom Registra stanovništva doći do pravednije raspodjele pomoći socijalno ugroženim građanima. Nastavno na navedeni nerazmjer uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ukazano je na veliko porezno opterećenje na srednje i više plaće, koji snažno financiraju prihode HZZO-a. Ujedno je izneseno mišljenje da je jedan od ključnih izazova javnih financija velik udio zaposlenih u državnom sektoru, uz povećanje mase plaća, što dodatno dovodi do zahtjeva za povećanje minimalne plaće i općenito rasta primanja, i stvara pritisak na proračun, dok se istodobno smanjuju rashodi za investicije. Zaključno je zamoljeno za podatke o kretanju duga u zdravstvu.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske složili su se s ocjenom Povjerenstva da uvijek postoje određeni rizici koji se odnose na rast BDP-a, a onda i rast manjka, no, kako je rečeno, projekcije Vlade Republike Hrvatske su optimističnije nego one MMF-a, budući da treći kvartal pokazuje veći rast nego što je to bilo u prvih šest mjeseci ove godine. Obrazloženo je da je smanjenje proračuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost posljedica dinamike određenih aktivnosti. U odnosu na komentar o nerazmjeru prihoda od doprinosa za zdravstveno u odnosu na prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje, pojašnjeno je postoje kategorije koje su izuzete od plaćanja istih, slijedom čega dolazi do spomenute razlike. Vezano za smanjenje rashoda države, istaknuto je da država treba biti racionalna i pokušati umanjiti rashode tamo gdje je to moguće i pritom se držati zadanih okvira. Što se tiče horizontalnih mjera u dijelu državnih rashoda, očekuje se da će Registar stanovništva polučiti rezultate zbog kojih je uspostavljen. Nadalje, iznesen je podatak da je gornja stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj niža od prosječne gornje porezne stope na dohodak na razini Europske unije. S tim u vezi, a vezano za plaće zaposlenih u javnom i državnom sektoru, posebno je naglašeno da je to sektor u kojem se zanemaruje stupanj obrazovanja koji je viši u odnosu na privatni sektor te da to treba imati na umu, a rast plaća u realnom sektoru je viši nego u državnom, odnosno javnom. Vlada Republike Hrvatske će i nadalje raditi na zaštiti kupovne moći tog sektora, vodeći računa o tome da se zbog toga ne optereti državni proračun. Što se tiče minimalne plaće, njezin iznos je zaista minimalan i, s obzirom na rast životnih troškova, ne može se ne očekivati porast tog iznosa, koji je i planiran. Kad je riječ o stanju duga u zdravstvu (bolnice), na dan 30. rujna 2026. ukupne obveze iznose 782 milijuna eura, od toga dospjele 538 milijuna eura, što je nešto niže nego 2025. godine. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prema veledrogerijama ima dug u iznosu od 285 milijuna eura, od čega je 143 milijuna eura dospjelo.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac