Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 62. sjednici, održanoj 16. rujna 2026. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 342, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2026. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 339, Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, prvo čitanje, P.Z. br. 340 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 341.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlažu radi usklađivanja s pravilima o PDV-u za digitalno doba (Direktiva Vijeća 2025/516), koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. Najvažnije promjene odnose se na sljedeće: unapređuju se postojeći sustavi One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS), koji poduzetnicima omogućuju da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene prekogranične isporuke dobara i usluga građanima u Europskoj uniji, zatim, jasnije određivanje primjene praga od 10.000 eura za internetsku prodaju građanima u Europskoj uniji: Nadalje, proširuje se primjena sustava OSS na sve usluge koje poduzetnici izvan Europske unije pružaju krajnjim potrošačima u Europskoj uniji; propisuje se da mali porezni obveznici koji koriste posebni postupak oporezivanja za male poduzetnike (nisu u sustavu PDV-a) ne mogu istodobno koristiti sustav IOSS: Isto tako, do 30. lipnja 2028. prodaja električne energije te energije za grijanje i hlađenje određenim kupcima tretirat će se kao prodaja dobara na daljinu unutar Europske unije. Također, povećava se vrijednosna granica za poklone male vrijednosti koji se ne smatraju oporezivom isporukom. Umjesto dosadašnja 22 eura kvartalno, granica se povećava na 100 eura mjesečno, pri čemu se taj iznos odnosi na ukupnu vrijednost poklona koje ista osoba primi tijekom jedne kalendarske godine.
Članovi Odbora u raspravi su podržali izmjene Zakona o porezu na dohodak. Vezano za promjene koje se odnose na paušalno oporezivanje smještajnih jedinica, iznesen je prijedlog da bi trebalo razmotriti indekse razvijenosti, budući da među kategorijama postoje određene nelogičnosti. U odnosu na porez na mirovine, također je izražena podrška promjenama, međutim, postavljeno je pitanje 100%-tnog umanjenja za umirovljenike čija je mjesečna mirovina ispod 5000 eura, te je izneseno mišljenje da to nije najbolje rješenje, te da bi u tom slučaju bilo bolje da se svi umirovljenici oslobode poreza na mirovinu, uzevši u obzir činjenicu da radnik s plaćom od cca 2000 eura plaća porez na dohodak, a umirovljenik ne. S tim u vezi, iznesen je prijedlog da se umjesto predloženog rješenja poveća osobni odbitak, a ujedno je iznesena opaska o nepravednosti primanja polovice mirovine u slučaju da umirovljenik radi u mirovini. Također, s obzirom na to da, slijedom ovog prijedloga, JLS neće uprihoditi 180 milijuna eura, postavlja se pitanje kompenzacijskih mjera. U raspravi je također iznesen komentar o učinku ovih izmjena na paušalne obrtnike, te je, s tim u vezi, zatražen podatak o procjeni povećanja ukupnog godišnjeg davanja svakog obrtnika. Izneseno je mišljenje da je dojam ovakvih izmjena da se spriječe sive zone (npr. lažni obrti), a zapravo se opterećuju oni koji pošteno rade svoj posao. Zamoljeno je i za podatke o testovima razmjernosti i analizama koje su prethodile predloženim rješenjima. U daljnjoj raspravi članovi Odbora iznijeli su apel da se obrtnici dodatno ne opterećuju te je zatražena informacija koje su mogućnosti Porezne uprave da utvrdi da je neki obrt zapravo prikriveno zapošljavanje. Također, upozoreno je na visoko oporezivanje srednjih i viših plaća, koje je u Hrvatskoj među najvišima u Europi, što dovodi do nekonkurentnosti, pogotovo u IT sektoru. Iznesen je i komentar da je kratkoročni najam i dalje šest puta manje oporezovan od poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Isto tako, iznesen je prijedlog izjednačavanja tretmana naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a i na teret poslodavca. U raspravi su podržane izmjene Zakona o porezu na dobit. Pojedini članovi Odbora mišljenja su da se na ovaj način dodatno opterećuje gospodarstvo, i to upravo oni srednji i veliki poduzetnici koji uredno zapošljavaju, prijavljuju prihode i plaćaju radnike, te da se time destimulira ulaganje u produktivnost i investicijska aktivnost. Nastavno na to, iznesen je prijedlog o izuzeću, primjerice, poduzeća koja intenzivno investiraju, zatim onih povijesno niskoprofitabilnih (npr. tekstilna industrija), kao i onih iz konditorske industrije. Podaci pokazuju da inflaciju dižu cijene usluga, ne proizvodnja te je naglašeno da zarada nije isto što i profit, a zlouporabe treba rješavati drugim mehanizmima umjesto Zakonom o porezu na dobit. Ujedno je izraženo mišljenje da posebice treba imati u vidu male iznajmljivače, ali i poduzeća koja dobro posluju, a isplaćuju minimalne plaće. Iznesen je i prijedlog da je potrebno sagledati podatke i prije pandemije, jer je inflacija počela rasti 2021., odnosno 2022. godine, otkad je ključni doprinos rastu inflacije dao rast profita, čime se može zaključiti i o maržama.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, prag od 5000 eura za 100% umanjenje određen je zbog potpisanih ugovora o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Vezano za kompenzacijske mjere, namjera je omogućiti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da prikupe dodatne prihode iz drugih izvora. Također, pojašnjeno je da izmjene zakona nemaju nikakvog učinka na 83,4% obrtnika, a svrha paušalnog oporezivanja nije da ono bude podoporezovano, nego da je što bliže redovnom oporezivanju dohotka. Napomenuto je da svaki obrtnik koji smatra da mu je trošak putem paušalnog oporezivanja visok uvijek može, umjesto paušalnog oporezivanja, prijeći na oporezivanje temeljem poslovnih knjiga. Pojašnjeno je da su analize rađene na temelju podataka koji su dostupni na stranicama Porezne konkurentnosti te je rečeno kako je, od najave ovih izmjena, broj novih paušalnih obrtnika viši za više od 10000. Što se tiče poreza na dobit, riječ je o profitnim maržama, i to srednjih i velikih poduzetnika, i onih koji ne izvoze, jer je ocijenjeno da oni mogu utjecati na inflaciju u Hrvatskoj, a cilj je sprečavanje prekomjernih marži i izjednačavanje poreznog tereta u različitim sferama poduzetništva.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac