Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 12. listopada 2018. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od  12. srpnja 2017. godine.

Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/18-07/333, URBROJ: 50301-25/18-18-10, od 4. listopada 2018. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

U uvodnom izlaganju predsjednik upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA) istaknuo je da, govoreći o tržištu kapitala, gospodarski oporavak u Republici Hrvatskoj nije značajno utjecao na investicijske aktivnosti, rast tržišnih pokazatelja i ukupno tržište kapitala. Trgovanje na uređenom tržištu Zagrebačke burze d.d. (dalje: Zagrebačka burza) u 2017. godini iznosilo je 3,7 mlrd. kuna, što je pad od 5,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Problemi koncerna Agrokor d.d. kao najvećeg privrednog subjekta u Republici Hrvatskoj i višemjesečna obustava trgovanja dionicama društava u kojima je Agrokor d.d. bio većinski dioničar obilježila je 2017. godinu i značajno utjecala na trgovanje dionicama i na ukupno tržište. Na kraju 2017. tržišna kapitalizacija uvrštenih financijskih instrumenata na uređenom tržištu iznosila je 236,1 mlrd. kuna, što predstavlja porast od 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Tržišna kapitalizacija financijskih instrumenata uvrštenih na MTP iznosila je 3,9 mlrd. kuna, zabilježivši pad od 7,3 % u odnosu na 2016. godinu. Na uređeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je tijekom 2017. šest novih izdanja, dok je izvršteno 26 financijskih instrumenata. Tijekom 2017. u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. namireno je ukupno 218.278 transakcija vrijednosti 196,1 mlrd. kuna, što je povećanje od 23 % u odnosu na 2016., no ukupna vrijednost namirenih transakcija manja je za 26 % uslijed smanjenja cijena vrijednosnih papira na tržištu. HANFA je od Zagrebačke burze i investicijskih društava zaprimila 12 prijava sumnji na manipulaciju tržištem i jednu prijavu sumnje na trgovanje na temelju povlaštenih informacija. Nadzorom izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u 2017. obuhvaćeno je 130 izdavatelja dionica (devet izdavatelja manje nego u 2016.) te 11 izdavatelja obveznica (osam izdavatelja manje nego u 2016. godini).
U odnosu na investicijska društva, iako su neki od makroekonomskih pokazatelja nastavili pozitivan trend u 2017. godini (gospodarski rast, smanjenje vanjskog duga te pozitivni izgledi kreditnog rejtinga države), segment financijskih tržišta u dijelu pružanja investicijskih usluga i obavljanja financijskih aktivnosti bilježi daljnju stagnaciju, što je značajno potaknuto neizvjesnošću rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor d.d. Ukupni prihodi od obavljanja investicijskih usluga i s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. Zakona o tržištu kapitala koje su ostvarila investicijska društva, društva za upravljanje UCITS fondovima te kreditne institucije u 2017. povećani su za ukupno 27,1 % u odnosu na 2016. godinu. Povećanje prihoda od 21,2 % zabilježila su investicijska društva, rast prihoda od 28,4 % ostvarile su kreditne institucije, dok je prihod društava za upravljanje UCITS fondovima porastao za 22,1 %. Ukupna imovina investicijskih društava povećana je na godišnjoj razini za 56 %, čemu je najznačajniji poticaj dao porast (od 100,7 %) financijske imovine, koja je činila udjel od 68,4 % u ukupnoj imovini investicijskih društava na dan 31. prosinca 2017. godine. Investicijska društva ostvarila su u 2017. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 10,9 mil. kuna, što predstavlja povećanje od 381,9 % u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče investicijskih fondova, na dan 31. prosinca 2017. bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Društva za upravljanje investicijskim fondovima ostvarila su u 2017. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 52 mil. kuna, što je smanjenje od 12,0 % u odnosu na 2016. godinu. Zabilježen je pad neto rezultata naknada od upravljanja investicijskim fondovima od 3,8 % kao posljedica povećanja rashoda od upravljanja fondovima od 13,4 %. Rastu neto imovine UCITS fondova najviše je pridonijelo povećanje neto imovine obvezničkih fondova zbog relativno velikih neto uplata u postojeće fondove. S druge strane, u kategoriji novčanih fondova zabilježeno je smanjenje ukupne vrijednosti neto imovine od 2,4 mlrd. kuna zbog relativno velikih neto isplata iz fondova. Ako se promatraju prinosi UCITS fondova ostvareni u valuti u kojoj je izražena vrijednost udjela pojedinog UCITS fonda, na kraju 2017. dionički fondovi ostvarili su godišnje prinose u rasponu od –22,7 % do 23,6 %. Od toga je 12 fondova ostvarilo negativne prinose. Prinosi mješovitih UCITS fondova kretali su se u rasponu od -6,7 % do 6,9 %. Nakon rasta neto imovine Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u 2016. godini, u 2017. godini dogodio se pad imovine od 3,7 %, što je posljedica utjecaja zbivanja na tržištu.

U sektoru mirovinskog osiguranja, tržište obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja bilježi od početka mirovinske reforme kontinuirani rast, a na dan 31. prosinca 2017. ukupna neto imovina obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je 96,7 mlrd. kuna, što predstavlja rast od 8,2 mlrd. kuna u odnosu na kraj prethodne godine. Navedena pozitivna kretanja prvenstveno su bila posljedica obveznih uplata u drugi stup mirovinskog osiguranja. Na kraju 2017. u Republici Hrvatskoj poslovala su četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Svako društvo upravljalo je po jednim obveznim mirovinskim fondom svake od kategorija A, B i C. Na kraju 2017. broj članova obveznih mirovinskih fondova povećao se za 3,4 % u odnosu na kraj prethodne godine. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2017. porasla je za 7,7 mlrd. kuna u odnosu na prethodnu godinu. Godišnji prinosi obveznih mirovinskih fondova kategorije B na kraju 2017. kretali su se u rasponu od 1,2 % do 5,2 %. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A ostvarili su prinose u rasponu od 3,3 % do 7,1 %, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorije C ostvarili prinose u rasponu od 5,1 % do 7,5 %. Ukupna imovina mirovinskog osiguravajućeg društva na dan 31. prosinca 2017. iznosila je 498,2 mil. kuna, što predstavlja porast od 34,1 mil. kuna, odnosno 7,4 % u odnosu na imovinu iskazanu na dan 31. prosinca 2016. godine. HANFA je tijekom 2017. provodila kontinuirani nadzor nad društvima za upravljanje mirovinskim fondovima i nad mirovinskim fondovima.
U sektoru osiguranja, gledano kroz ukupnu zaračunatu bruto premiju, tržište osiguranja u protekloj je godini poraslo za 3,36 % te je ukupna bruto premija na kraju prošle godine prešla iznos od 9 mlrd. kuna. Po vrstama osiguranja, najveći rast bruto premije ostvarilo je zdravstveno osiguranje, životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja (tzv. unit-linked insurance) i osiguranje cestovnih vozila. I dalje najveći udjel u ukupnoj bruto premiji čini životno osiguranje sa 24,5 % te osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 22,6 %. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje u protekloj godini ostvarila su ukupnu dobit od 585,8 mil. kuna, što je za 3,3 mil. kuna manje u odnosu na 2016. godinu. Nastavljen je trend okrupnjavanja tržišta osiguranja pa je tako protekle godine provedeno pripajanje dvaju društava te je na kraju 2017. u Republici Hrvatskoj poslovalo 20 društava za osiguranje.

Na tržištu leasinga u 2017. poslovalo je 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije. Porast gospodarskih aktivnosti pozitivno se odrazio na tržište te je došlo do porasta obujma poslovanja gledano po broju novozaključenih ugovora, koji je porastao za 18,8 %, i njihovoj vrijednosti, koja je porasla za 26,9 %. Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila (18 %), a njihova ukupna vrijednost iznosila je 4,1 mlrd kuna. Ukupna imovina leasing društava iznosila je 18,1 mlrd. kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 % više u odnosu na 2016. godinu. Financijski leasing čini 60,5 %, a operativni leasing 27 % aktive. Društva su završila proteklu godinu s dobiti u iznosu od 219,7 mil. kuna.
Problemi unutar koncerna Agrokor d.d. odrazili su se na poslovanje faktoring društava u protekloj godini. Tijekom 2017. tri su faktoring društva podnijela zahtjeve za ukidanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa pa je na kraju godine poslovalo ukupno devet društava, čija je imovina iznosila 2,6 mlrd. kuna, što predstavlja smanjenje od 56,5 % u odnosu na 2016. godinu. Faktoring društva i prethodne su se godine financirala prvenstveno kreditima inozemnih banaka i financijskih institucija, i to u iznosu od 1,9 mlrd. kuna, što predstavlja smanjenje od 45,5 % u odnosu na 2016., dok su domaće banke i financijske institucije bile zastupljene sa 334,9 milijuna kuna, što je smanjenje od 77 % u odnosu na prethodnu godinu. Kapital i rezerve faktoring društava iznosili su na kraju 2017. godine 141,6 mil. kuna, što predstavlja smanjenje od 83,7 % u odnosu na 2016. godinu. Faktoring društva završila su 2017. s gubitkom od 899,6 mil. kuna, dok je u 2016. iskazana dobit iznosila 168,5 mil. kuna. Od devet faktoring društava šest ih je iskazalo gubitak (909,9 mil. kuna), dok su tri društva iskazala dobit (3,3 mil. kuna).
HANFA je u svojem radu utvrdila nezakonitosti te je na temelju svojih ovlasti nadležnom prekršajnom sudu u Zagrebu podnijela ukupno 20 optužnih prijedloga, pri čemu je u dva predmeta donesena pravomoćna osuda, a kod ostalih predmeta postupak je još u tijeku. Protiv odluka HANFA-e pokrenuto je devet upravnih sporova podnošenjem tužbi pred Upravnim sudom u Zagrebu. Pokrenuti upravni sporovi odnosili su se na upravne odluke iz područja tržišta kapitala, investicijskih društava i tržišta osiguranja te su još u tijeku.

Što se tiče poslovanja HANFA-e, prihodi HANFA-e ostvareni u 2017. iznosili su 53,8 mil. kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 48 mil. kuna. Najveći udjel u ostvarenim rashodima činili su rashodi za radnike (67,6 %), koji su iznosili 31,2 mil. kuna. Prosječan broj zaposlenih u 2017. krajem izvještajnog razdoblja iznosio je 159. Važnu stavku materijalnih rashoda predstavljaju obvezne članarine HANFA-e u ESMA-i i EIOPA-i, koje su u 2017. iznosile ukupno 4,9 mil. kuna i činile 33,0 % materijalnih rashoda te 10,2 % ukupnih rashoda HANFA-e. HANFA je u 2017. ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 5,8 mil. kuna, koji je, u skladu s odredbama Zakona o HANFA-i na kraju godine uplatila u državni proračun Republike Hrvatske.

U raspravi na Odboru zatražena je informacija o iskazanom tržišnom gubitku obveznih mirovinskih fondova u 2017. godini zbog krize oko koncerna Agrokor d.d. Odgovoreno je da su mirovinski fondovi u 2017. godini imali najmanji rast prinosa (oko 3,6% manje nego u 2016. godini), međutim zakonom su limitirani iznosi koju se mogu ulagati u vrijednosne papire jednog poduzeća koje kotira na burzi.  Mirovinski fondovi nisu imali značajnih gubitaka zbog koncerna Agrokor d.d. zbog neulaganja u koncern Agrokor d.d. ili pravovremenom prodajom dionica. Napomenuto je da je trgovanje dionicama koncerna Agrokora d.d. sada zaustavljeno, ali upozoreno je na činjenicu da je bivša Uprava HANFA-e trebala takvo trgovanje ranije zaustaviti.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                                       ZAKLJUČAK      

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.