Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine raspravio je Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 2007. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Pučko pravobranitelj aktom od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je rečeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 79. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Predstavnik Pučkog pravobranitelja predstavio je članovima Odbora dijelove Izviješća za koji je Odbor za Hrvate izvan RH posebno zainteresiran. Pučki pravobranitelj je utvrdio da su, glede dugotrajnosti upravnog postupka, identični problemi iseljenika, useljenika i stanovnika Republike Hrvatske. Problemi u svezi s mirovinama useljenika nastaju zbog otežanog kontaktiranja nadležnih službi zemalja iz kojih dolaze useljenici i prognanici ali i s HZMO-om. Postupak rješavanja zahtjeva za dobivanje hrvatskog državljanstva iako ubrzan još traje predugo.

Pučki pravobranitelj je zaprimio više predstavki u svezi s problemom tumačenja Zakona o osobnom imenu te je uputio poticaj Hrvatskom saboru za dopunu Zakona o osobnom imenu. Predložio je da se dopunom predvide izuzeci od odredbe članka 2. stavka 4. Zakona o osobnom imenu u slučajevima u kojima ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe više od dvije riječi.

Središnji državni ured za upravu bio se obvezao izraditi radni tekst prijedloga dopune Zakona ali to još nije napravio. Javnost zbunjuje činjenica što se zakonska ograničenja ne primjenjuju na poznate i utjecajne osobe a primjenjuje ga se na iseljenike iz zemalja Latinske Amerike i „Gastarbeitere“.

Državni aparat nije rješio pitanja obnavljanja matica na Područjima posebne državne skrbi. Središnji državni ured za upravu, od kojeg se očekivalo da će se uključiti u rješavanje tog problema i educiranjem pomoći nadležnim uredima, nije se dao uvući u taj posao.

Zbog dugotrajnosti postupka rješavanja zahtjeva za obnovu kuća i stanova, povratnici iz inozemstva su 2002. isključeni iz obnove. Ostao je problem stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi. Novi rok za dovršenje stambenog zbrinjavanja na tim područjima je 2011. godina.

U raspravi koja je uslijedila istaknut je problem nejednakog tretiranja stambenog zbrinjavanja Hrvata i Srba u Vukovaru. Nema provjere posjedovanja nekretnina izvan Republike Hrvatske.Neki, koji posjeduju kuće izvan RH, dobivaju kuće i stanove u Vukovaru.

Useljenici imaju problem s zdravstvenim osiguranjem pa ga npr. u Sisku neki od njih nemaju. Imovina u BiH im je porušena ali ne mogu dobiti dokumente kojima to mogu potvrditi.

Pučkom pravobranitelju je preporučeno da u slijedećem Izvješću o svom radu unese posebno poglavlje o problemima useljenih Hrvata na područjima posebne državne skrbi.

Moglo se čuti da se za druge povratnike i useljenike više brinu međunarodne organizacije. Stoga su članovi Odbora saslušali predstavnike krovnih organizacija hrvatskih useljenika i prognanika s područja posebne državne skrbi. Predstavnici useljenika su upozorili na potrebu izmjena uredbi o stambenom zbrinjavanju useljenika i pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Zatražili su izmjene članka 1. Uredbe o darivanju stanova i kuća u vlasništvu RH na područjima posebne državne skrbi jer se tim članom određuje da ostvaruju pravo samo oni pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji koji su „na dan 1. kolovoza 2005. godine koristili i prebivali u tim stanovima i kućama.“

Značajan broj obitelji nije na 1. kolovoza 2005. bio korisnikom kuća ili stanova u kojima sada žive zbog toga što su morale mijenjati mjesto stanovanja ili jer su doselile poslije navedenog datuma. Problem tim obiteljima predstavlja pribavljanje velikog broja dokumenta koje valja priložiti Zahtjevu za darivanje. Pribavljanje tih dokumenata veliki je financijski ali i emotivni teret useljenicima i prognanicima. Veliki broj izbjeglih obitelji iz BiH, Kosova i Vojvodine, imao je ili još ima u vlasništvu nekretnine izvan RH ( srušene kuće ili stanove npr. u Banjoj Luci) te stoga formalno ne ispunjavaju uvjete za darivanje kuće ili stana. Obitelji koje su doselile s malom djecom, sada imaju već poženjene sinove i kćeri pa im više ne odgovara dosadašnje stambeno zbrinjavanje. Procjena kuća i stanova koje se nude korisnicima na otkup, ide vrlo sporo. Na procjene kuća komisije su izlazile samo svaki 15. dan. Sad izlaze svaki drugi dan ali se useljenici boje da će se od njih, nakon što budu završene procjene, tražiti mnoštvo skupih „potvrda i potvrdica“ pa ne vide kraj mukama koje traju već 15 godina.

Predsjednik Odbora je zaključio da je potrebno provesti ozbiljnu raspravu o
rješavanju zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo. Dok potičemo obnovu u BiH valja imati na umu da doseljenike ne možemo silom odseliti iz RH. Cilj nam je doseljene Hrvate iz BiH što je moguće bolje integrirati na područjima posebne državne skrbi. Radi toga se od Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice očekuje veći napor i veću mudrost.

Predstavnik MUP-a je iznio poteškoće u svezi s primjenom Zakona o
hrvatskom državljanstvu. Ustvrdio je da se zahtjevi brže rješavaju odnosno da MUP sada godišnje više zahtjeva riješi nego ih zaprimi. Ima još 20 000 neriješenih zahtjeva.

Predsjednik Odbora je podsjetio da je Odbor sudjeluje u usvajanju zakona ali
temeljem Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor „prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu „( čl. 42).

Predstavnica Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice najavila je novi zakon o područjima posebne državne skrbi. Zakon je potrebno izmijeniti radi prilagodbe s acquis communautaire i svezi s poreznim povlasticama. Rok za dovršenje prijedloga zakona je kraj svibnja ove godine.

Zakon o područjima posebne državne skrbi doživio je 13 izmjena. Došlo je do pogrešne numeracije članaka. Pri izradi Prijedloga u obzir se uzimaju iznesene primjedbe predstavnika useljenika i Odbora. Uprava očekuje potporu Odbora za Hrvate izvan RH.

U Upravi predviđaju da će u novom zakonu biti jasnija postupovna pravila i tumačenja posjedovanja nekretnina u BiH te potrebne dokumentacije koju zahtjeva Državno odvjetništvo. Predsjednik Odbora je zatražio da se Odbor uključi u izradu Zakona u fazi nacrta Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PUČKOG PRAVOBRANITELJA ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Ivana Bagarića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

mr. sc. Ivan Bagarić