Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 12. sjednici, održanoj 9. srpnja 2025. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2025. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula kako je od 5811 tijela javne vlasti, sa instruktivnog popisa koji vodi Povjerenik za informiranje, izvješće dostavilo 91,7%, odnosno njih 5330. Izvješće su dostavila sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima, a po prvi puta i sve JLP(R)S. Pozitivni pomaci su vidljivi u broju tijela koja dostavljaju izvješća, rješavanju zahtjeva u zakonskom roku i proaktivnoj objavi podataka. U odnosu na prošlu godinu, postupanje tijela po žalbama je u većem postotku ocijenjeno kao zakonito i pravilno, smanjen je broj žalbi zbog nerješavanja zahtjeva u zakonskom roku te se u manjem broju slučajeva donosilo rješenje o nalaganju zahtjeva. Po prvi puta je Povjerenik tražio od tijela javne vlasti da u izvješćima izdvoje podatak koliko su zaprimili zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije. Nastavljen je trend nenaplate pruženih informacija te visokog postotnog udjela potvrđenih rješenja Povjerenika od strane Visokog upravnog suda. Nadalje smanjen je broj rješenja koja su poništena u žalbenom postupku.
Rezultati analitičkih praćenja i dostavljenih godišnjih izvješća tijela javne vlasti ukazuju kako velik dio tijela i dalje ne ispunjava obvezu proaktivne objave informacija o bazama i registrima, odnosno skupovima podataka za ponovnu uporabu („asset liste“), odnosno smatra kako se na njih ne odnosi navedena zakonska obveza. Tijela javne vlasti u 2024. godini su zaprimila 18 853 zahtjeva što je za otprilike 20% manje u odnosu na 2023. godinu. Čak 63,3% tijela nije zaprimilo nijedan zahtjev. Najveći broj tijela zaprimio je do 5 zahtjeva, a tri tijela su zaprimila gotovo 1/4 svih zahtjeva i to Općina Seget, Državna geodetska uprava i Hrvatske vode. Povjerenik je tijekom 2024. zaprimio ukupno 987 žalbi, što je u odnosu na 2023. godinu (1.179 zaprimljenih žalbi), smanjenje za 16,3%. Smanjen je i broj žalbi zbog šutnje uprave za 11,6%. U 2024. godini pred Visokim upravnim sudom RH pokrenuto je 60 upravnih sporova, a usporedbom s 2023. (51 spor), vidljivo je da je 2024. pokrenuto 17,6% više upravnih sporova. Kad se uzmu u obzir samo meritorne odluke (u koje se ne ubraja 12 rješenja o prekidu
upravnog spora i jedno rješenje o nastavku upravnog spora), proizlazi da su u 93,9% slučajeva potvrđivana rješenja Povjerenika (31 od 33), na koji način je povećan broj potvrđenih rješenja Povjerenika u odnosu na prethodnu godinu kada ih je potvrđeno 86,7%. Sud Europske unije je u bitnom
prihvatio stajališta Povjerenika koji je u svom očitovanju ukazivao na činjenicu da pristup informacijama ne ulazi u područje primjene OD Direktive.
U 2024. godini zabilježen je pad zaprimljenih predstavki od 30%, a Povjerenik je proveo 39 inspekcijskih nadzora. Vezano uz savjetovanje s javnošću, samo 32% tijela javne vlasti prepoznaje svoju obvezu, a prosječno trajanje savjetovanja je 24,3 dana što je u skladu sa proteklim godinama. U 2024. godini je došlo do smanjenja od čak 5% u ispunjavanju obveze objave izvješća o provedenim savjetovanjima te je primjećena niska razina objave plana savjetovanja. Predstavnica predlagatelja je zaključila kako je pravo na pristup informacijama prepoznato i od strane korisnika i tijela javne vlasti obzirom da je udio rješenih zahtjeva preko 90%, informacija je u potpunosti ili djelomično dana u preko 80% slučajeva, a zahtjev je u cijelosti odbijen u 15% slučajeva. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je kratko dodala kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća.
Tijekom rasprave su postavljena pitanja što će Ured povjerenika poduzeti da se preokrene trend visoke razine nepoznavanja zakonske obveze proaktivne objave podataka i nerazumijevanja svega onoga što ona podrazumijeva te da se skupovi podataka objavljuju u odgovarajućem formatu. Odgovoreno je kako veliki dio tijela vlasti objavljuje podatke, ali do njih nije jednostavno doći na njihovim stranicama. Ured povjerenika provodi dubinske analize obveznika, provodi edukacije, rješava predstavke, daje smjernice, daje odgovore na dnevnoj razini, provodi inspekcijski nadzor. Vezano uz skupove podataka, što je tehnički dio Zakona i odnosi se na portal otvorenih podataka, rečeno je da je to u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje radi na otklanjanju nedostataka u tom dijelu problema.
Nadalje, istaknuto je kako postoji pad broja zahtjeva za pristup informacijama i broja žalbenih postupaka te je on rezultat veće proaktivne objave, odnosno što je više proaktivno objavljenih informacija to je manje zahtjeva i to ovisi isključivo o volji tražitelja informacija. Zatim je problematiziran broj tijela koja uopće nisu dostavila izvješća obzirom da je vidljivo da nešto više od 8 % tijela javne vlasti nije dostavilo izvješća te je nastavno na taj podatak postavljeno pitanje o mogućim sankcijama za takva tijela. Ured povjerenika podsjeća tijela na obvezu dostave izvješća, provodi inspekcijski nadzor i izriče mjere te šalje upozorenja da su obveznici dostave izvješća te je naglašeno kako je broj tijela javne vlasti varijabilan, neka prestanu postojati, neka postanu tijela javne vlasti, neka se transformiraju.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2024. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić