Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 21. sjednici, održanoj 17. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28.ožujka 2018. godine.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predsjednik Odbora naglasio kako se radi o najvažnijoj točci u radu Odbora kao matičnog radnog tijela, no i o jednoj od najvažnijih točaka u radu Sabora jer je pučki pravobranitelj opunomoćenik Sabora, a radi se o odnosu Vlasti prama Ustavom zajamčenim pravima i slobodama građana kao temeljnoj vrijednosti ustavnog poretka.   

Podnositeljica izvješća uvodno je naglasila kako izvješće predstavlja analizu i ocjenu postupanja tijela javne vlasti  u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda. Predložene su 231 preporuke, a Vlada se u mišljenju konstruktivno očitovala o 109 preporuka, od kojih je 55 preporuka prihvatila, no na preko 50% preporuka Vlada se nije očitovala. Kao napredak istaknula je doneseni nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije, izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i izmjene Zakona o nasilju u obitelji kojima je uvedena zaštita starijih osoba kao posebne kategorije. Građani se kao i ranijih godina suočavaju s istim problemima, te petina građana živi u riziku od siromaštva, socijalne naknade ne omogućavaju podmirenje osnovnih životnih potreba a posebno ranjive su starije osobe. Nadalje, građani imaju nepovjerenje prama institucijama, a u brojnim situacijama uočen je nejednak pristup pravima.
Prvi puta zaprimljen je najveći broj pritužbi koje se odnose na kršenja radnih i službeničkih odnosa, a koji se odnose na diskriminaciju temeljem dobi pri traženju posla, tako 2/3 građana smatraju kako nisu dobili posao jer su premladi ili prestari. Zabrinjava  nesiguran status zaposlenih, prije svega onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme, čak i godinama, a velik broj pritužbi odnosi se i na neisplatu plaća, te na neisplatu prekovremenih sati. U pravosuđu se najveći broj pritužbi odnose na zlouporabu položaja i ovlasti te dugotrajnost sudskih postupaka, zbog čega se nastavlja trend smanjenja povjerenja građana prema pravosuđu. Sustav besplatne pravne pomoći je nefunkcionalan, prije svega zbog neadekvatnog financiranja. Uočeno je kako građani u 65% slučajeva zbog neznanja ili nepovjerenja u institucije ne prijavljuju diskriminaciju. U odnosu na diskriminaciju temeljem etniciteta najzastupljenija je diskriminacija u odnosu na Srbe, Rome te azilante. Pripadnici srpske nacionalne manjine izloženi su vrijeđanju, prozivkama, pozivima na nasilje pa čak i napadima.

I nadalje je prisutan problem opskrbe električnom energijom u ruralni područjima naseljenim pretežito Srbima povratnicima te je 126 sela i zaseoka bez električne energije. Čak 40% romskog stanovništva nema dovoljno sredstava za nabavku hrane i plaćanje režija, što ugrožava njihovo zdravlje tako je svega 1,4% Roma starije od 65 godina. Nadalje je prisutna segregacija u području obrazovanja Roma, nedovoljan je broj učenika u srednjim školama, mali je broj studenata, a nije donesen akcijski plan za uključenje Roma.

U odnosu na izbjeglice i azilante migracijska politika za 2013. - 2015.g nije zamijenjena novom, niti postoji zasebna integracijska politika, a doneseni Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, ne obuhvaća brojniju skupinu tražitelja zaštite.
U odnosu na socijalnu skrb socijalne najčešće pritužbe odnosile su se na premale socijalne naknade, dugotrajnost vještačenja, neodobravanja jednokratne pomoći te neujednačeno postupanje CZSS-a. Rizik od siromaštva u RH je 19,5 %, no postoje velike razlike po županijama gradovima i općinama, tako je u općinama rizik od siromaštva 27% , a u gradovima 13%. Nema dovoljno skloništa, pučkih kuhinja što je obveza gradova i općina, a u ruralnim područjima nedostaje infrastruktura osobito što se tiče javnog prijevoza čime je najviše pogođeno starije stanovništvo.

U raspravi je podržano Izvješće pučke pravobraniteljice, većina članova Odbora je naglasilo autonomiju pučkog pravobranitelja te su zaključili kako je neprihvatljivo da izvršna vlast vrši pritisak na javno izneseno mišljenje pučke pravobraniteljice.

U odnosu na očitovanje Vlade o preporukama pučke pravobraniteljice izneseni su podijeljeni stavovi, te je s jedne strane pohvaljeno detaljno očitovanje koje nije vrijednosno vrednovano u kojem se Vlada detaljno očituje o tome što će napraviti, te je vidljiva bitno bolja uspostavljena suradnja. S druge strane, rečeno je, stječe se dojam da je Vlada uložila veliki napor i entuzijazam kako bi u svom očitovanju osporila preporuke pučke pravobraniteljice, što pokazuje rezerve prema instituciji koju je izabrao Hrvatski sabor.

U pojedinačnoj raspravi, iznesena je bojazan vezano uz zaštitu Ustavom zajamčenih ljudskih prava te se aktualno prikupljaju potpisi za referendumom kojima se nastoje smanjiti ustavna prava građana. U odnosu na romsku manjinu izneseno je kako su problemi detektirani i o njima se razgovara, ali se od 2011.g u Izvješćima ponavljaju, što je pokazatelj kako se ne radi dovoljno na rješavanju i provedbi uočenih problema romske manjinske zajednice. U odnosu na prava osoba s invaliditetom pohvaljeno je donošenje propisa kojim je regulirana osobna invalidnina, te povećanje naknade za tuđu pomoć i njegu, kao i napredak u području zapošljavanja osoba s invaliditetom. U odnosu na obrazovanje na jeziku srpske nacionalne manjine, istaknuto je kako Ministarstvo tri godine nije odgovorilo na zahtjev tri općine za prenošenje osnivačkih prava, dok je kod drugih manjina isto riješeno. Istaknuto je, Republika Hrvatska, potpisnica Dublinskog sporazuma, već tri godine nema program prihvata migranata. Naime ako ljudi bježe od nasilja, nasilno postupanje ne smije biti mjera, a posebice ne ako stradavaju djeca. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (11 glasova „ZA“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice
za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora. 

 PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac