Odbor za obitelj, mlade i sport

Izvješće Odbora za obitelj, mlade i sport o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 318

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 10. travnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona koje je aktom od 22. ožujka 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom izlaganju istaknula je kako je svrha Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja te spriječiti, progoniti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, pridonijeti suzbijanju svih oblika nasilja i diskriminacije, promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca, razvoj sveobuhvatnih okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć žrtvama svih oblika nasilja nad ženama (uključujući i obiteljsko), te pružanje podrške i pomoći organizacijama i institucijama u uspostavljanju učinkovite suradnje i usvajanja sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nasilje nad ženama predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava i ekstreman oblik diskriminacije, a njegovo je uporište u nejednakosti spolova koje se nasiljem održava i produbljuje. Cilj Zakona je potvrđivanje Konvencije kako bi njene odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio pravnog poretka Republike Hrvatske, a što će biti i temelj za nadogradnju postojećeg nacionalnog zakonodavstva kojima se štite žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, unaprjeđenje međunarodne suradnje u području zaštite prava žrtava nasilja te učinkovitiju pomoć i zaštitu žrtava. Posebno je istaknula područje prevencije kojim se određuje potreba podizanja svijesti šire i stručne javnosti o štetnosti i neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja, njegovog utjecaja na djecu i potrebe sprečavanja takvog ponašanja.

Vezano uz pojmove „spol“ i „rod“, predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je da se spol odnosi na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci, dok je rodom određen sustav društvenih uloga i očekivanja, odnosno način na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca. Konvencija u članku 3. definira pojam „rod“ za potrebe same Konvencije. Konvencija pojam rod bazira na dva spola, muškom i ženskom i navedeni pojam označava „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce“. Pojam rod prema ovoj definiciji nije zamišljen kao zamjena za pojmove muškarac i žena korištene u Konvenciji. Polazeći od činjenice da su istraživanja pokazala da određene uloge ili stereotipi pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim, Konvencija ima za cilj uklanjanje predrasuda, običaja, tradicija i ostalih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim rodnim ulogama kao opću obvezu za sprečavanje nasilja.

Nadalje, predstavnica Vlade Republike Hrvatske  najavila je kako će prilikom polaganja isprave o ratifikaciji Republika Hrvatska priopćiti rezervu da zadržava pravo primjenjivati samo u posebnim slučajevima ili pod posebnim uvjetima odredbe navedene u članku 30. stavku 2. Konvencije, a koje je navedeno u članku 3. ovoga Zakona. Također, Republika Hrvatska će prilikom polaganja isprave o ratifikaciji priopćiti i interpretativnu izjavu kojoj je svrha točno odrediti i razjasniti značenje, odnosno doseg Konvencije ili nekih njezinih odredaba. Predloženom izjavom Republika Hrvatska iznosi tumačenje cilja same Konvencije, a to je zaštita žena od svih oblika nasilja te sprečavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Takvim tumačenjem potvrđuje se da Konvencija nema za cilj priznavanje trećeg spola ili promjenu ustavne definicije braka, a Republika Hrvatska Konvenciju će primjenjivati uzimajući u obzir odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Za provedbu ovoga Zakona predviđen je iznos od okvirno 71 milijun kuna na godišnjoj razini. Sredstva su predviđena u državnom proračunu, a uključuju i provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji.

U provedenoj raspravi većina nazočnih članova Odbora pozdravila je intenciju predlagatelja, uz primjedbu kako u Republici Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena biva žrtvom nasilja. Ipak, postavljena su neka pitanja koja su u javnosti već bila predmetom rasprave. Vezano uz primjedbu  da se ratifikacijom ove Konvencije na mala vrata otvara prostor uvođenja takozvane rodne ideologije, istaknuto je kako ne postoji definicija sintagme "rodna ideologija", niti je kome poznato na što bi se ona odnosila. S druge strane, poznate su sintagme "rodna neravnopravnost", "rodna diskriminacija" ili "rodno uvjetovano nasilje", a protiv svega navedenog borimo se ratificiranjem Konvencije.
Postavljeno je i pitanje cijene stupanja na snagu Konvencije, obzirom da se u javnosti pojavljivao iznos i do milijardu kuna godišnje, no predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekla je kako je učinjena analiza koja pokazuje da su predviđena sredstva u iznosu od okvirno 71 milijun kuna godišnje dostatna. Nadalje, govoreći o financijskim sredstvima, iznesen je stav da se ratifikaciji Konvencije vesele nevladine udruge koje će dobiti veliku količinu novaca, no predstavnica Vlade Republike Hrvatske rekla je kako će se sredstva moći dobiti samo one udruge koje svojim projektima i radom dokažu kako djeluju u cilju borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Uz pitanje može li se Republika Hrvatska boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji svojim nacionalnim zakonodavstvom, dakle bez ratifikacije ove Konvencije, istaknuto je ako je Vijeće Europe prepoznalo ove oblike nasilja koji se pojavljuju u svim zemljama i različitim kulturama, što bi ukazivalo na njihovu nadnacionalnu i nad-kulturološku dimenziju, te je istaknuta potreba međunarodnog okvira i suradnje u suzbijanju njihove pojavnosti. U tom smislu istaknuto je postojanje GREVIO-a kao skupine stručnih osoba koje će pratiti provedbu ove Konvencije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obitelj, mlade i sport većinom glasova (8 glasova za i 1 glas protiv) predlaže Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Puh, potpredsjednica Odbora.


POTPREDSJEDNICA ODBORA

Marija Puh