Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 4. srpnja 2018. godine razmotrio je Prijedlog zakona o udomiteljstvu koji je aktom od 21. lipnja 2018. godine predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila Prijedlog, naglašavajući kako se njime udomiteljstvo osuvremenjuje i podiže na višu razinu. Trenutno u Republici Hrvatskoj imamo 3059 udomiteljskih obitelji u registru, koje skrbe o 6728 korisnika, od čega je 4469 odraslih osoba, te 2259 djece. Rasprostranjenost udomiteljstva u Republici Hrvatskoj je prilično neujednačena, pa je nužno unaprijediti udomiteljstvo na području cijele države. Osim nejednake rasprostranjenosti, problem je i nepovoljna dobna i obrazovna struktura udomitelja (više od 50% postojećih udomitelja starije je od 55 godina, a 29% udomitelja ima završeno osnovnoškolsko obrazovanje ili nezavršenu osnovnu školu). Broj novih udomiteljskih obitelji unazad nekoliko godina je u stalnom opadanju, posebice obitelji mlađe životne dobi i višeg stupnja obrazovanja. Nadalje, iako u svojim domovima skrbe o osobama u potrebi dugi niz godina, udomitelji nemaju riješeno obvezno osiguranje (mirovinsko, zdravstveno, prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima) kao drugi pružatelji socijalne usluge smještaja, niti odgovarajuću naknadu za rad. Sve navedeno problemi su s kojima se sustav bori svakodnevno, te je nužno učiniti pomak u zakonodavnom smislu kako bi se navedeni problemi rješavali.

Donošenjem ovog Zakona omogućit će se obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika, uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Donošenje zakonskog okvira trebalo bi povećati interes za obavljanje udomiteljstva, jer bi se na taj način poboljšali uvjeti  za udomitelje i omogućilo da ovu uslugu pružaju i mlađe nezaposlene osobe od onih koji su to činili do sada. Obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva bi i dalje bilo omogućeno, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.

Predlagatelji smatraju kako će se donošenjem ovoga Zakona osigurati prevencija institucionalizacije djece, deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika, povećanje broja udomiteljskih obitelji, regionalna ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje, jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i povećanje naknade za rad udomitelja i plaćanje obveznog osiguranja udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje po posebnom propisu.

Također, kako bi se osiguralo kvalitetno udomljavanje, izradit će se mreža udomitelja kako bi se osigurala ravnomjerna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji na području cijele države, a koja će se odnositi na profesionalno i specijalizirano udomljavanje. Nužno je osigurati i inspekcijski nadzor, kao i sveobuhvatnu edukaciju, kako udomitelja, tako i drugih stručnih radnika koji sudjeluju u postupcima udomljavanja (socijalni radnici i djelatnici centara za socijalnu skrb) s ciljem zaštite interesa korisnika.

Stav svih članova Odbora koji su sudjelovali u raspravi vrlo je pozitivan prema donošenju ovog Zakona. U raspravama je istaknuta potreba za dodatnom promocijom udomljavanja kao izvaninstitucionalne skrbi, te je istaknuta veća odgovornost države u zaštiti prava udomljenih osoba, s obzirom da njene institucije određuju o osobama koje provode skrb o njima. Nadalje, udomiteljstvo kao zanimanje omogućit će i mlađim osobama sa završenim preddiplomskim ili diplomskim.

U raspravi je postavljena mogućnost izmjene predložene odredbe iz članka 6., stavka 1., koji određuje dobnu razliku između udomitelja i udomljenog djeteta (a koja sukladno navedenoj odredbi mora biti najmanje 18 godina), i to u kontekstu srodničkog udomljavanja u kojemu su stečeni uvjeti da stariji punoljetni brat/sestra udomi svog još maloljetnog brata/sestru, pri čemu je dobna razlika među njima manja od 18 godina.

Vezano uz odredbu predloženog članka 32., stavka 1., točke 2., u kojoj stoji da udomiteljstvo prestaje smrću udomitelja, predloženo je dodati riječi "po sili zakona", jer u slučaju smrti udomitelja nadležni centar za socijalnu skrb nije u mogućnosti umrlom udomitelju dostaviti rješenje o prestanku udomiteljstva.

Nakon rasprave članovi Odbora za obitelj, mlade i sport jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o udomiteljstvu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određene su Marija Puh, potpredsjednica Odbora i Ljubica Maksimčuk, članica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
Marija Puh