Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici koja je održana 23. travnja godine 2008., Prijedlog državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. ožujka godine 2008., KLASA: 600-01/08-01/03, URBROJ: 65-08-06.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nacionalni je interes i potreba donijeti standard rada u srednjim školama i učeničkim domovima da bi svi učenici pod jednakim uvjetima i u skladu sa svojim sposobnostima prolazili proces srednjoškolskog obrazovanja, te da bi svi radnici u sustavu srednjoškolskog obrazovanja imali ujednačene uvjete rada, usavršavanja i napredovanja.

Ovaj standard treba osigurati trajne materijalne i financijske preduvjete za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva. Tako će se steći uvjeti za daljnji kvalitetan razvoj sustava srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja skup je mjerila koji uređuju djelatnost sustava, a njegovim će se donošenjem postići:
- uvjeti koje moraju ispunjavati sve srednjoškolske ustanove;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja učenika s posebnim potrebama;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja koji omogućuje razvoj darovitih učenika i načine rada s njima;
- ujednačeno uređeni srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja učenika pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj;
- uspostava mjerila za broj učitelja i stručnih suradnika te ostalih radnika u srednjoškolskim ustanovama, a utvrđena mjerila osigurat će veći broj stručnih suradnika različitih stručnih kompetencija za potrebe sudionika srednjoškolskog sustava;
- uspostava mjerila za izgradnju i rekonstrukciju novih škola te vremenska dinamika obveze ujednačavanja uvjeta na području Republike Hrvatske;
- mjerila za osnovnu obveznu opremu srednjoškolskih ustanova;
- mjerila za srednjoškolski učenički standard, za udžbenike, smještaj u učeničke domove i zdravstvenu zaštitu.
Primjenom državnog pedagoškog standarda osigurat će se učinkovitiji i ekonomičniji način raspolaganja materijalnim i ljudskim potencijalima, te ujednačiti i povećati kvaliteta srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja na čitavome području Republike Hrvatske. Mjerila za veličinu utvrđena su u tri dimenzije, minimalnoj, optimalnoj i maksimalnoj, a prostorni uvjeti i opremanje dozvoljavaju postupni razvoj prema zadanim optimalnim rješenjima. Značajno je podizanje učeničkog standarda uređivanjem prava na obrazovanje tijekom bolesti, smještaja u učeničke domove i prava na besplatne udžbenike.
Sudionici rasprave nastojali su naći odgovore na veliki broj načelnih i praktičnih pitanja, koja su se nužno postavila prigodom prvoga donošenja takvog dokumenta u odgojno obrazovnoj i normativnoj djelatnosti u Hrvatskoj, uzimajući u obzir razvoj i novija dostignuća pedagoške i srodnih struka, odnosno odgovarajućih znanstvenih područja.

Nakon provedene rasprave donijet je većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA)

Z a k l j u č a k:

Odbor predlaže Hrvatskom saboru da donese Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, uz sljedeće a m a n d m a n e:

AMANDMAN I.
U članku 3. stavak (3) izraz "brdsko-planinska područja" izmijeniti tako da glasi „...škole u brdsko-planinskim područjima...“.

Obrazloženje:
Ovaj dio nabrajanja usklađuje se jezično s cjelinom odredbe budući da je subjekt škola u brdsko-planinskim područjima, a ne brdsko-planinsko područje.

AMANDMAN II.
U članku 4. stavak (4), iza dijela "... u područjima od posebne državne skrbi ..." dodati: "..., u brdsko-planinskim područjima..."

Obrazloženje:
Kao i u članku 3, u ovome se članku radi o kapacitetima škola i razrednih odjela, tj.o broju učenika u različitim okolnostima s obzirom na vrstu srednje škole, njezinu geografsku lokaciju i posebne statuse pojedinih područja u Hrvatskoj, pri čemu ne bi bilo opravdano izjednačiti srednje škole na područjima od posebne državne skrbi i škole u brdsko-planinskim područjima u članku 3. stavak (3), a u pitanju iste materije iz članka 4. stavka (3) škole u brdsko-planinskim područjima izostaviti.

AMANDMAN III.
U članku 9. dodati stavak (6) koji glasi:
„Škola zapošljava voditelja školske športske dvorane ako u svom sastavu ima višedijelnu športsku dvoranu s gledalištem koju koriste dvije ili više škola.“

Obrazloženje:
U sastavu škola u kojima su djeljive športske dvorane s gledalištem, a koju koriste dvije ili više škola smještenih na istom prostoru, dvorana bi trebala imati voditelja koji planira i organizira izvođenje nastave i slobodnih aktivnosti za sve škole koje koriste spomenuti prostor, brine se o održavanju i svim aktivnostima u športskoj dvorani. Ovakvih škola nema mnogo i smatramo da uvođenje nositelja ovih posebnih poslova koji nisu zajednički za većinu škola ne bi izazvalo veća financijska izdvajanja.

AMANDMAN IV.
U članku 22. stavak (2) unijeti novi podstavak treći koji glasi: ”- zatvoreni bazen”.

Obrazloženje:
Smatramo da se prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu u srednjim školama trebaju u ovom pogledu izjednačiti sa zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na prostorne uvjete u sustavu osnovnih škola (Članak 22. stavak 2) podstavak 1 Prijedloga državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja).

AMANDMAN V.
U članku 22. stavak (2) u petom podstavku dodati tekst tako da glasi:
”-skupna praonica s WC-ima i prostorom za tuširanje” .

Obrazloženje:
Prostor za tuširanje trebao bi biti standardna oprema sanitarija u sklopu prostora za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

AMANDMAN VI.
U članku 32. stavak (2) odredbu: ”najznačajniji”, zamijeniti izrazom: ”značajni”.

Obrazloženje:
Mišljena smo da ovom prigodom ne treba rješavati pitanje je li prirodno osvjetljenje upravo ”najznačajniji” psihološki i fiziološki čimbenik, budući da za ovu svrhu to pitanje nije od bitne važnosti, ali se svakako ovom prigodom može i treba ustvrditi da je prirodno osvjetljenje ”značajan” psihološki i fiziološki čimbenik radnih uvjeta u školskoj zgradi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Petra Selema, predsjednika Odbora, a u slučaju spriječenosti predsjednika, prof. dr. sc. Miljenka Dorića, potpredsjednika.

PREDSJEDNIK

prof. dr. sc. Petar Selem