Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 29. rujna 2026. razmotrio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2025. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 72. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ broj 67/18, 21/22 i 136/25) dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2026.
Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/26-12/36, URBROJ: 50301-04/32-26-13 od 26. lipnja 2026.
Glavni državni odvjetnik uvodno je naglasio da predmetno Izvješće sadrži pokazatelje učinkovitosti i kvalitete rada državnoga odvjetništva za kazneni i građansko-upravni odjel na razini cijeloga sustava, te posebno na razini Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih, općinskih i posebnih državnih odvjetništava, kao i podatke za svako pojedino državno odvjetništvo uz poseban osvrt na pojedina kaznena djela od osobitog značaja, kao što su kaznena djela ratnog zločina, kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, kaznena djela organiziranoga kriminaliteta i korupcije, nasilja u obitelji i dr. Nadalje, istaknuo je da je državno odvjetništvo samostalno i neovisno pravosudno tijelo, te će o tijeku određenih postupaka, dokaznih i izvidnih radnji u nastavku izlaganja govoriti u okviru Zakona o kaznenom postupku. Izvještajni podaci o radu državnih odvjetništava ocjenjeni su kao vrlo dobri. Unazad nekoliko godina bilježen je stalni porast neriješenih predmeta, i on je najprije zaustavljen, a tijekom 2025. godine i smanjen i iznosio je 16,4%. Također, postignuta je ažurnost od 104%, što znači da se rješavalo 4% više predmeta od zaprimljenih. Državno odvjetništvo je velika i složena organizacija, čiji je rad i djelokrug određen Ustavom i Zakonom o državnom odvjetništvu, a unutarnji ustroj određen je Poslovnikom koji donosi Ministar pravosuđa. Novi Poslovnik koji je donesen u lipnju ove godine omogućio je da se o predmetima od velikog interesa javnosti, kao što je primjerice i recentni predmet o otpadu u Lici, iznose u javnost određeni podaci iz spisa predmeta. Vezano za navedeni predmet, objavljeni su podaci o sedam nalaza i mišljenja, a čeka se još jedno vještačenje. Međutim, diskreciono je pravo državnog odvjetnika da odluči koji su podaci u interesu javnosti, odnosno da li taj interes prevladava interesu efikasnosti kaznenog postupka, a ta dva interesa su uvijek suprotstavljena, osim toga imamo i zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda pojedinaca, te presumpciju nevinosti, i o svim tim faktorima mora se voditi računa kada se donosi odluka o objavi podataka. U nastavku izlaganja također je ukazano da je tijekom izvještajnog razdoblja broj državnih odvjetništava ostao nepromijenjen i na dan 31. prosinca 2025. ustanovljena su 43 državna odvjetništva, i to 26 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH. Broj zaposlenih povećan je za 7%, no i dalje je prisutan problem starosne strukture, te je samo 7 zamjenika bilo mlađe od 35 godina, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske su gotovo svi stariji od 50 godina. Starosna struktura će biti velik problem u budućnosti, iste probleme imaju i sudovi, smanjen je interes za pravni fakultet, stoga je to zajednički problem, osobito Vlade i zakonodavne vlasti.
Vezano sa rad državnih odvjetništava istaknut je povećan broj predmeta riješen po rješavatelju, smanjeno je vrijeme rješavanja predmeta, riješeno je gotovo 80% svih predmeta u radu i smanjen je broj neriješenih predmeta, dakle rezultati su vrlo dobri. Također je istaknuto da se za prikaz rada primjenjuju kriteriji koje primjenjuje i Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Istaknuta je dobra suradnja s Ministarstvom pravosuđa, Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom financija, ali je ukazano i na to da državno odvjetništvo u radu na predmetima ovisi i o radu drugih tijela, te primjerice, ne može utjecati na brzinu vještačenja, pretragu telefona i analizu razgovora, ekspertizu drugih tijela ili dostavu zatraženih podataka, dakle tu je državno odvjetništvo vezano dinamikom njihovog postupanja. Vezano za slučaj odlaganja otpada u Lici, posebno izvješće došlo je od Ministarstva unutarnjih poslova u srpnju 2023. godine, već u rujnu određene su posebne dokazne radnje i tada javnost nije mogla biti upoznata da se protiv desetak osoba provode posebne dokazne radnje. Postupanje tijekom izvida je tajno, istraga je nejavna i državno odvjetništvo se striktno pridržavalo zakona. Primjerice, kada se govori o uzorkovanju otpada, za taj posao treba nekoliko mjeseci, također, provedeno je 7 vještačenja, ispitano je 108 svjedoka, analizirano je 578 mobilnih uređaja i računala, zatraženo je na tisuće raznih podataka i za sve te radnje treba vremena, pri čemu je državno odvjetništvo postupalo u okviru zakona i uskoro će se donijeti državnoodvjetnička odluka, odnosno hoće li biti proširenja istrage. Završno je ukazano da se svi ostali podaci o samom radu i rezultatima državnog odvjetništva nalaze na više stotina stranica predmetnog Izvješća.
Replicirajući na izlaganje Glavnog državnog odvjetnika, članovi Odbora istaknuli su da se iz indikatora učinkovitosti, kvalitete i stope ažurnosti, te povećanja broja zaposlenih vide određeni iskoraci, uz potrebu dodatnog zapošljavanja savjetnika i vježbenika, što je odgovornost i zakonodavca. Posebno je istaknuto da su građani grada Vukovara i predstavnici braniteljskih udruga uputili zahvalu vezano za rad na istraživanju kaznenih djela ratnih zločina, pri čemu je Glavni državni odvjetnik i sam nekoliko puta obilazio lokacije pri iskapanju i identifikaciji posmrtnih ostataka, te da se ne posustane u tom procesu. Također je istaknuo mišljenje da državno odvjetništvo za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru, nije dobro što od prijava o otpadu u Lici 2023. godine do danas nema odluke. Svi koji su odgovorni moraju za to zaista i odgovarati, no s obzirom na neke ranije slučajeve, postoji sumnja u javnosti o radu državnog odvjetništva, stoga je postavljeno pitanje kako će se ta sumnja otkloniti s konkretnim odlukama. Postavljeno je i pitanje da li se preciziralo koje bi konkretno zakonske izmjene trebalo poduzeti kako bi se ubrzali postupci, s obzirom da efikasnost pravosuđa ovisi o duljini trajanja postupaka. Nadalje, postavljeno je pitanje kada će Republika Hrvatska izaći iz Energetske povelje, s obzirom da oko 60% sredstava DORH-a odlazi na međunarodne arbitraže, također Europska Komisija u siječnju ove godine upozorila je o tome Hrvatsku. S obzirom na manjak kadrova i odljev zbog navodnog nezadovoljstva s uvjetima rada, postavljeno je pitanje jesu li se analizirali razlozi i da li se otvorio dijalog s Vladom vezano za poboljšanje uvjeta rada. Također je postavljeno pitanje u kojoj mjeri se koristi umjetna inteligencija u radu državnog odvjetništva, te postoji li na razini državnog odvjetništva institucionalna politika ili pravila o uporabi umjetne inteligencije odnosno zabrana o unosu određenih podataka u sustav umjetne inteligencije, osim toga ukazano je da u Izvješću nema podataka o broju uputa i naloga u konkretnom predmetu. Vezano za ranije stavove da nedostaje jasna komunikacija prema javnosti o radu državnog odvjetništva, postavljeno je pitanje što se u vezi toga poduzelo.
U raspravi je ukazano da izvidi oko odlaganja otpada u Lici traju gotovo tri godine, a još nema odluke, te da svi odgovorni moraju odgovarati u ovom slučaju. Nadalje, istaknuto je mišljenje da u nekim predmetima rad državnog odvjetništva nije bio transparentan, pogotovo u korupcijskim aferama visokog ranga. Ukazano je na slučaj prijave navodne korupcije u Državnim nekretninama i kaznenu prijavu zviždačice, u kojem slučaju je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, a koje USKOK nije dao na zatraženi uvid novinarima, te je postavljeno pitanje o javnom interesu u ovom slučaju, s obzirom da je prijava podnesena protiv visokopozicioniranih osoba. Nadalje, ukazano je na načelo predostrožnosti, koje je inkorporirano i u hrvatske zakone, konkretno članak 10. Zakona o zaštiti okoliša, te je istaknuto mišljenje da je Vlada vezano za otpad u Lici trebala djelovati sukladno navedenom načelu po prvim saznanjima kako ne bi došlo do postojećih razmjera onečišćenja, odnosno da se nije smjelo dozvoliti toliko dugo gomilanje otpada zbog izvida u kaznenom postupku. Nadalje, ukazano je da je u izvještajnom razdoblju broj zamjenika smanjen za 43, od čega je njih 23 otišlo na vlastiti zahtjev, a bilježi se i pad broja savjetnika i vježbenika sa 267 na 220, pa je postavljeno pitanje da li je to zbog otežanih uvjeta rada, također postavljeno je pitanje o održavanju edukacija zaposlenika državnog odvjetništva vezano za kaznena djela nasilja u obitelji. Postavljeno je i pitanje o suradnji s Europskim javnim tužiteljem, broj predmeta smanjen je sa 123 u 2024. na 113 u 2025., postoji i pad broja obavijesti koja državna odvjetništva dostavljaju europskom tužiteljstvu, i to s 34 u 2024. i na 23 u 2025., a postoji i pad verifikacije predmeta, stoga je postavljeno pitanje je li ta suradnja smanjena, također ima li europsko tužiteljstvo uvid u bazu podataka porezne uprave. Također je istaknuto mišljenje kako je nužno postaviti određena pravila oko uporabe umjetne inteligencije u svrhu učinkovitijeg progona. Nadalje, vezano za odlaganje otpada u Lici istaknuto je da je na Glavnom državnom odvjetniku golema odgovornosti s obzirom na razmjere onečišćenja i mogućnost da se sankcioniraju sve odgovorne osobe. Vezano za kaznenu prijavu oko Hotelskog kompleksa Hilton Rijeka Costabelle zbog naplate ulaska na plažu, ukazano je na nužnost da se u okviru nadležnosti djeluje u slučaju protuzakonitog postupanja odgovornih. Vezano za slučaj otpada u Lici, istaknuto je da su izvidi i tajne mjere provedeni, što je rezultiralo s nekoliko osumnjičenika, a objavom nalaza vještačenja poslana je poruka da DORH djeluje i obavještava javnost na objektivan, nepristran i stručan način, a ono što treba vratiti povjerenje građanina u rad institucija jesu podaci o broju riješenih predmeta, o razumnom roku potrebnom za rješavanje predmeta, kako bi građani osjetili pravdu, zatim o materijalnim i financijskim uvjetima u kojima djeluju državna odvjetništva, o njihovoj borbi protiv novih oblika kriminala, za zaštitu nacionalnih interesa, sigurnosti i protiv korupcije na najvišim razinama. Nužno je da samostalno i neovisno državno odvjetništvo pošalje takvu poruku da nitko tko je počinio kazneno djelo neće biti zaštićen. U raspravi je također pohvaljeno Izvješće, podaci ukazuju da je došlo do znatnog napretka u radu, po pitanju broja riješenih predmeta, ažurnosti u radu i kadrovske strukture, a pitanje vježbenika poboljšat će se kroz zakonske izmjene. Istaknuto je mišljenje da se u raspravi nedovoljno raspravljalo o podacima iz Izvješća, a tema otpada u Lici iskorištava se za političke rasprave. Postavljeno je pitanje kada će biti objavljena optužnica u tom predmetu. Također, istaknuto je mišljenje da su se nakon objave Glavnog državnog odvjetnika o otpadu u Lici saznali pravi razmjeri šteta, kriminala i izdaje nacionalnih interesa, te postoji odgovornost u sustavu, jer se dozvolio uvoz tolike količine otpada.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dodatno je obrazložio mišljenje Vlade, istaknuvši da su državna odvjetništva u izvještajnom razdoblju na svim razinama i u svim vrstama predmeta zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti, zaprimljeno je 1% manje predmeta, riješeno je gotovo 5 % više, a na kraju izvještajnog razdoblja bilo je 15% manje neriješenih predmeta. Vezano za kadrovsko stanje, zaposleno je novih 37 zaposlenika i 7% više državnoodvjetničkih dužnosnika. Prisutan je problem u dobnoj strukturi, prije deset godina je 10% zaposlenika bilo u najstarijoj dobnoj skupini od 60 do 70 godina, a danas je to 20%, također prije deset godina bilo je 25% zaposlenih u dobnoj skupini od 30 do 40 godina, a danas ih je 9%, slijedom čega su izmijenjeni Zakon o pravosudnoj akademiji, Zakon o državnoodvjetničkom i Državnom sudbenom vijeću kako bi se olakšao ulazak u profesiju. Tijekom 2025. godine bilo je objavljeno 25 natječaja za vježbenike općinskih državnih odvjetništva od čega ih je bilo primljeno 14, te 19 natječaja za županijska državna odvjetništva i primljenih 7 vježbenika. Završno je istaknuto da je državno odvjetništvo ispunilo svoju ustavnu zadaću, slijedom čega se predlaže usvajanje predmetnog Izvješća.
Na mišljenja, primjedbe i pitanja Glavni državni odvjetnik je naveo da će nastavit rad na predmetima ratnih zločina. Smatra da su najveći problem pravosuđa broj neriješenih predmeta i predugo trajanje postupaka, u kom smislu su s ciljem ubrzanja istih neke zakonske izmjene provedene, dorađeno je postupanje pred optužnim vijećem, međutim postupci i dalje traju predugo, u tijeku je radna skupina za izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku. Oko izlaska Republike Hrvatske iz Energetske povelje trenutno nema odluke niti je ista jednostavna, a vezano za primjedbu o visokim troškovima arbitraža, ukazano je da se značajna sredstva preko arbitraža i dosuđuju. Smatra da nisu potpuno točni navodi o značajnom odljevu kadrova iz državnog odvjetništva, u izvještajnom razdoblju bilo je 136 imenovanja i 7% više zaposlenih. Vezano za umjetnu inteligenciju, istaknuto je da se provode edukacije i u sustavu postoji kripto zaštita koja se koristi u radu s podacima. U izvještajnom razdoblju također nije bilo uputa i naloga u predmetima. U pogledu komunikacije s javnošću, smatra da javnost mora biti obavještena o radu državnog odvjetništva, stoga se održavaju redovne konferencije za medije i objavljuju se službena priopćenja, osim o podacima koji su tajni, dakle postupanje državnog odvjetništva je javno i transparentno. Vezano za dugotrajnost izvida oko otpada u Lici, odgovoreno je da je to u ovom slučaju opravdano i neusporedivo s nekim drugim slučajevima. Uvid u kaznenu prijavu protiv Državnih nekretnina je odbijen temeljem članka 206. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku, a slučaj je kod povjerenika za informiranje. U navedenom slučaju postupalo se po važećem zakonu. Kao i u slučaju otpada u Lici, zadatak je tijela kaznenog progona osigurati dokaze, a meritorna državnoodvjetnička odluka očekuje se okvirno početkom mjeseca listopada. Vezano za pitanje suradnje s EPPO-om istaknuto je da se odgovara na svaki spis i suradnja ide automatizmom. Po pitanju kaznene prijave za Costabellu, provode se izvidi i po toj kaznenoj prijaviti postupit će se kao i po svakoj drugoj kaznenoj prijavi.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam glasova „za“ i pet glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2025. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja