Zagreb - Sudionici okruglog stola "Igre i igrice oko hrvatskog turizma: Kako (is)pravno zaštititi budućnost i pravnu sigurnost malih iznajmljivača" u organizaciji zastupnika Centra Damira Barbira, usvojili su deset zaključaka kojima od Vlade i Ministarstva turizma i sporta traže izmjene predloženog zakonskog okvira, zaštitu stečenih prava i stvarno uključivanje malih iznajmljivača u donošenje propisa.
Jedan od najvažnijih zahtjeva odnosi se na preispitivanje obvezne rekategorizacije svih postojećih smještajnih objekata. - Kontrola kvalitete mora biti usmjerena na objekte kod kojih su utvrđene nepravilnosti, postoji prijava ili drugi pokazatelj rizika. Država mora objasniti zašto postojeći inspekcijski nadzor nije dovoljan i zašto svi legalni iznajmljivači svakih deset godina moraju ponovno prolaziti cijeli postupak i snositi njegov trošak, upozorila je Marina Đukanović, konzultantica u marketingu u turizmu i članica izvršnog odbora Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi). Posebno je istaknula potrebu zaštite građana koji su godinama ulagali u svoje objekte na temelju važećih državnih rješenja.
- Građanin koji je ulagao na temelju važećeg državnog rješenja ne smije izgubiti mogućnost rada zato što njegov objekt naknadno ne može zadovoljiti konstrukcijski ili prostorni uvjet koji nije postojao u trenutku izdavanja rješenja. Prije snižavanja kategorije ili ukidanja rješenja mora postojati stvarna mogućnost ispravka, pravo na učinkovitu žalbu i razmjerna sankcija. Ukidanje rješenja mora biti krajnja, a ne prva mjera, naglasio je odvjetnik Toni Vukičević, ističući da iznimka mogu biti slučajevi neposredne opasnosti za zdravlje ili sigurnost gostiju.
Od Vlade traže da prije glasovanja o zakonu ili, najkasnije, prije njegova stupanja na snagu, objavi nacrt pravilnika s budućim uvjetima kategorizacije i cjelovitu procjenu učinaka. Uz to, resorno ministarstvo mora jasno odgovoriti koliko će iznajmljivača morati ishoditi nova rješenja, koliko će ih to koštati, koliko će službenika biti potrebno za provedbu novih postupaka te koliko bi objekata moglo izgubiti postojeću kategoriju ili mogućnost rada.
Predsjednik SMOi-ja Vedran Tomić kazao je da se država, umjesto dodatnog administrativnog opterećivanja legalnih iznajmljivača, mora usmjeriti na one koji posluju nezakonito. - Rad na crno mora se kažnjavati ciljanim i učinkovitim nadzorom. Državni inspektorat, Carinska uprava i komunalni redari trebaju svoje ovlasti usmjeriti na neregistrirano poslovanje, kršenje sigurnosnih uvjeta, buku i konkretno utvrđene nepravilnosti. Legalni iznajmljivači ne smiju se kolektivno tretirati kao problem koji treba administrativno ukloniti, poručio je Tomić.
Sudionici su upozorili i na potrebu jednakog tretmana iznajmljivača, neovisno o prebivalištu, administrativnim granicama ili vrsti objekta. Rečeno je kako različita pravila moraju biti jasno obrazložena, nužna i razmjerna, a kvaliteta usluge treba se procjenjivati prema stvarnom poslovanju, a ne samo prema adresi na osobnoj iskaznici.
Jedan od zahtjeva tiče se stambene politike, koja se, kako je zaključeno, ne smije provoditi ukidanjem legalnih turističkih rješenja. Od Vlade zato traže zasebne mjere za aktiviranje praznih stanova, poticanje dugoročnog najma, porezno rasterećenje i izgradnju priuštivih stanova, ističući kako nema dokaza da će oduzimanje turističkog rješenja automatski pretvoriti neki objekt u cjenovno dostupan dom za mladu obitelj.
Potpredsjednica udruge SMOi Hana Matić osvrnula se na važnost uključivanja malih iznajmljivača u donošenje propisa koji izravno utječu na njihovo poslovanje. - Predstavnici malih iznajmljivača moraju biti stvarno uključeni u donošenje propisa. Od Ministarstva tražimo osnivanje radne skupine u kojoj će sudjelovati reprezentativne udruge malih obiteljskih iznajmljivača, pravni i turistički stručnjaci te predstavnici lokalnih zajednica. Njihovi prijedlozi moraju dobiti obrazložen odgovor prije donošenja pravilnika i drugih provedbenih akata, rekla je Matić.
Kako bi se spriječile moguće negativne posljedice novih pravila, sudionici okruglog stola su predložili i slanje godišnjeg izvješća Hrvatskom saboru o broju provedenih rekategorizacija, sniženih kategorija, ukinutih rješenja, utvrđenih nepravilnosti, troškovima provedbe i učincima na lokalno gospodarstvo. Vladu su pozvali da prije donošenja zakona odgovori na svih deset zahtjeva te jasno obrazloži koje prihvaća, a koje odbija i zbog čega.
- Kvaliteta se ne podiže stvaranjem pravne nesigurnosti. Red se uvodi kažnjavanjem konkretnih nepravilnosti, a ne dovođenjem 110 tisuća hrvatskih obitelji u trajnu neizvjesnost, zaključio je Damir Barbir.