Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao na Konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici

Zagreb – Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao je na Konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, u organizaciji Hrvatskoga sabora u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. 

Glavne teme sastanka, na kojem su se okupili zastupnici nacionalnih parlamenata država članica EU-a i Europskog parlamenta, zastupnici europskih država članica NATO-a i država kandidatkinja za članstvo u EU-u te kao posebni gosti zastupnici iz BiH, su: globalni izazovi za postojanu i utjecajnu Europu; vjerodostojna europska perspektiva država zapadnog Balkana te osnaživanje europske obrambene suradnje i industrije.

Uvodno obraćanje predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića sudionicima Konferencije donosimo u cijelosti.  

"Poštovani izaslaniče predsjednika Vlade, ministre vanjskih i europskih poslova – gospodine Grliću Radmane, poštovani predsjedniče Odbora za vanjske poslove Europskoga parlamenta – gospodine McAllisteru, poštovani predsjedniče Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora – gospodine Kovaču i predsjedniče Odbora za obranu – gospodine Dragovane,

poštovane zastupnice i zastupnici nacionalnih parlamenata i Europskoga parlamenta, dragi prijatelji,

prije svega, dopustite mi da vas sve srdačno pozdravim i zaželim dobrodošlicu u Hrvatskoj i Zagrebu.

Drago mi je da našu parlamentarnu dimenziju predsjedanja nastavljamo Konferencijom o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. 

Cijenim suradnju nacionalnih parlamenata i EP-a u okviru ove Konferencije te njihov doprinos u promišljanju o svim važnim i aktualnim temama na području vanjskih odnosa, sigurnosti i obrane Europske unije te daljnjem osnaživanju ovih politika.

Drago mi je da Konferencija u Zagrebu uvodi novine u radu – a to su tzv. urgent debate i usvajanje zajedničkih Zaključaka o svim raspravljanim temama. 

Nadam se da će te promjene postati uobičajena praksa koja će dodatno sadržajno obogatiti rad Konferencije.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Živimo u složenom globalnom okruženju, punom izazova:

od sukoba na Bliskom istoku, velikih migracijskih tokova, terorističkih prijetnji, organiziranog kriminala, klimatskih i demografskih promjena, energetske nesigurnosti, trgovinskog protekcionizama do slabljenja multilateralizma, nepoštivanja međunarodnog prava i suvereniteta drugih država. Tu treba spomenuti i velik tehnološki napredak koji je sa sobom donio hibridne prijetnje kroz širenje lažnih vijesti i dezinformacija.

U posljednje vrijeme suočavamo se i s izazovom epidemije koronavirusa i pronalaženja žurnog, učinkovitog i koordiniranog odgovora na njezino daljnje širenje. 

Želim se posebno osvrnuti na novu migrantsku situaciju kojoj svjedočimo ovih dana uslijed eskalacije sukoba u Siriji i nakon što je Turska otvorila svoje granice. 

Razlog zašto premijer Plenković neće moći sudjelovati danas na Konferenciji je obilazak grčko-turske kopnene granice zajedno s grčkim premijerom i čelnicima europskih institucija, gdje se prema procjenama nalazi oko 13 000 migranata. 

Osim rješavanja krize na samom izvorištu u Siriji, sada je ponovo potrebno raditi u dva smjera – diplomatskom i humanitarnom, kako bi se spriječio nastanak novog migrantskog vala.

Nužno je nastaviti razgovarati s Turskom te obnoviti sporazum koji je postojao proteklih godina i za koji je Europska unija izdvojila šest milijardi eura. 

Međutim, novonastala situacija još jednom potvrđuje da Europska unija mora konačno imati jedinstven dogovor o migrantskoj krizi.

Europska unija mora zauzeti jasnije i dugoročnije stajalište o upravljanju migracijama. 

Mora donijeti migracijsku politiku koja će biti konkretna, dosljedna, održiva i koju će u potpunosti provoditi sve države članice.

Ona se mora temeljiti na solidarnosti i odgovornosti u zaštiti vanjskih granica i sprječavanju nezakonitih migracija.

U tom smislu treba dati potporu grčkim i bugarskim prijateljima.

Hrvatska je u zaštiti vanjske granice u potpunosti angažirana i naše stajalište je vrlo jasno. 

Hrvatska policija je u punoj operativnoj funkciji. 6 500 policajaca čuva hrvatski teritorij i granicu, koja je ujedno i granica Europske unije. 

Spremni smo i možemo odgovoriti na svaki scenarij. U slučaju veće eskalacije, razmišljamo i o drugim opcijama, poput uključivanja hrvatske vojske.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Ovaj kontekst daje Europskoj uniji veliku odgovornost – a to je odgovornost pronalaska rješenja na sve ove izazove radi zaštite onog što je njezina srž – a to su temeljne vrijednosti i načela na kojima počiva sigurnost njezinog prostora i građana.

Kao i odgovornost preuzimanja uloge koju je Europska unija uvijek imala u povijesti kao jedan od najvažnijih međunarodnih i globalnih aktera.

Kako bi ta predvodnička uloga bila vjerodostojna, ona mora biti prije svega zajednička – jer je jasno da nijedna država članica nije dovoljno snažna da se odupre i uhvati pojedinačno u koštac s prijetnjama.

To predvodništvo mora se temeljiti i na načelima jedinstva i odlučnosti u stajalištima, aktivnijeg angažmana i partnerstva.

Samo tako možemo se nositi s izazovima 21. stoljeća i imati Europu kakvu želimo – snažnu i demokratsku, koja predvodi i koja je utjecajna u svijetu.

Trenutačna geopolitička kompleksnost, ponekad teško predvidiva, odredila je prioritete Unije, a to su prije svega sigurnost i stabilnost, koji zahtijevaju snažnu vanjsku politiku. 

I stoga je Hrvatska među četiri temeljna stupa svog predsjedanja – uz Europu koja se razvija, Europu koja povezuje – odredila i Europu koja štiti te utjecajnu Europu. 

A ta utjecajnost odražava se u Europi kao pokretačkoj snazi multilateralizama – koji je – kako je dobro istaknula predsjednica Europske komisije – utkan u europski DNK. 

Taj multilateralizam podrazumijeva i promicanje trgovinskog sustava temeljenog na poštivanju pravila.

Želimo, također, Europu koja će biti predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, ali i globalni partner u promicanju međunarodne razvojne politike radi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva te osnaživanja otpornosti u istočnom i južnom susjedstvu, kao i transatlantskih odnosa.

I Europu koja pruža sigurnost svojim strateškim pristupom obrani, sprječavanjem sukoba i upravljanjem krizama te osnaživanjem svojih obrambenih sposobnosti i obrambene industrije.

Kada je riječ o ovom posljednjem, želim istaknuti da je učinjen veliki korak aktiviranjem instituta Stalne strukturirane suradnje. 

Ovaj okvir trebao bi učiniti snažnijom našu obrambenu suradnju kroz zajedničko razvijanje obrambenih sposobnosti, ulaganja u zajedničke projekte te razvoja zajedničke operativne spremnosti. 

Time bi se, u komplementarnosti s NATO-om, dodatno promicala sigurnost europskog kontinenta.

U svjetlu novih globalnih promjena, treba pozdraviti skoru stratešku reviziju PESCO-a važnu za njegov daljnji razvoj.

Poštovane zastupnice i zastupnici,

Vjerodostojnost Europske unije u međunarodnim odnosima odražava se i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući i neposredni jugoistok Europe. 

U tom kontekstu, Hrvatska se zalaže za nastavak djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja – kao jamstva stabilnosti, sigurnosti, daljnjeg gospodarskog razvoja i konsolidiranja prostora Europske unije.

Pozdravljamo činjenicu da je politika proširenja ponovo u europskom središtu interesa.

I da se – uoči samita u Zagrebu – intenziviraju aktivnosti i razgovori o njezinom nastavku na različitim razinama.  

I osobno sam, kao predsjedatelj EU-a, sudjelovao u Europskom parlamentu na samitu predsjednika Europskog parlamenta i zemalja jugoistočne Europe – na kojem su sve političke skupine u Europskom parlamentu dale potporu daljnjem nastavku procesa.

Vjerujem u pozitivan ishod skorih odluka kojima ćemo potvrditi europsku vjerodostojnost.

Ujedno, očekujemo i vjerodostojnost naših partnera u jugoistočnoj Europi u njihovom prihvaćanju europskih vrijednosti, ispunjavanju kriterija i zadanih reformi radi daljnjeg demokratskog osnaživanja i stvaranja prostora stabilnosti i sigurnosti. 

Drage kolegice i kolege.

Za kraj, želim vam plodonosnu razmjenu mišljenja i usvajanje sadržajnih i dobrih zaključaka. 

Želim da vam bude ugodno u Zagrebu i Hrvatskoj. 

Zahvaljujem."

 

Fotogalerija