11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 8. sjednici održanoj 23. travnja 2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 16. travnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se jasno uredilo upravljanje i korištenje grobljima. U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana, a uređena je i dostava pismena na oglasnu ploču ulaza na groblja te na oglasnu ploču jedinica lokalne samouprave. Novim Zakonom, groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja kao i postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. Dio grobnih očevidnika biti će javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.

Prvi puta će se zakonom urediti i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje memorijalnim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime Republike Hrvatske preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.

Također jedan od najvažnijih razloga za donošenja ovog Zakona je i postojanje grobova, grobnica i nadgrobnih natpisa koji su protivni Zakonu o grobljima, Ustavnom zakonu i ustavno-pravnom poretku, a za koje u važećem zakonu nije bila propisana mogućnost uklanjanja, dok se u novi zakon ugrađuje učinkoviti mehanizam za uklanjanje neprimjernih spomenika. U županijama će se formirati stalna Povjerenstva sastavljena od pet neovisnih stručnjaka koja će davati mišljenje o prikladnosti spornih spomenika. Predviđa se uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje i veličaju agresorku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu koje opterećuje hrvatsko društvo već godinama.

Novim zakonom o grobljima bit će jasno propisana prava i obveza jedinica lokalne samouprave, upravitelja groblja kao i korisnika groblja te će zakon donijeti značajne promjene s ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanja pravne sigurnosti i transparentnosti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom sa 7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN  podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o grobljima.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 7. sjednici održanoj 8. travnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o grobljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 3. travnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se jasno uredilo upravljanje i korištenje grobljima. Novim Zakonom, groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja kao i postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. Dio grobnih očevidnika biti će javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.

Prvi puta će se zakonom urediti i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje memorijalnim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime Republike Hrvatske preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.

Također jedan od razloga donošenja novog Zakona je i činjenica da su nakon okupacije dijela Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ostali određeni grobovi na čijem su spomenicima i spomen-pločama bili upisani neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku Republike Hrvatske. Predviđa se uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje i veličaju agresorku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstva na razini županija i ona bi davala mišljenje o njihovoj prikladnosti.

Prijedlog Zakona o grobljima donosi značajne promjene s ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanja pravne sigurnosti i transparentnosti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su sa 9 glasova ZA i 1 SUZDRŽANIM, podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o grobljima.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 6. sjednici održanoj 28. ožujka 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 26. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora isti donese po hitnom postupku.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se obilježavanjem omogućilo na dostojanstven način odati pijetet i trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te da se njihova žrtva nikada ne zaboravi. Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece, dok ih je više od 1200 ranjeno, od kojih su mnogi ostali trajni invalidi. Mnogi su bili izloženi nasilju, gubitku obitelji i prijatelja, te fizičkim i emocionalnim traumama. Njihove žrtve i patnje svjedoče o okrutnosti rata i potrebi da se takvi zločini nikada ne zaborave niti ponove.

Stradanje djece bilo je rasprostranjeno diljem Hrvatske. Djeca su ginula u Vukovaru. Osijeku, Karlovcu, Dubrovniku a i mnogim drugim gradovima i mjestima, ali posebno teško stradao je Slavonski Brod, gdje je ubijeno čak 28 djece, što ga čini gradom s najvećim brojem dječjih žrtava u Hrvatskoj. Posebno je tragičan bio 3. svibnja 1992. godine u Slavonskom Brodu, koji je ostao upamćen kao jedan od najkrvavijih dana za djecu tijekom rata. Tog dana je u samo jednom napadu ubijeno šestero djece. Unatoč razmjerima stradanja, tema djece žrtava rata dugo je bila nedovoljno istražena. Postoje samo dva spomenika posvećena stradaloj djeci i to oba u Slavonskom Brodu. Jedan pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih i nevinih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive. U novije vrijeme pojavila se inicijativa za očuvanje sjećanja na stradale. Organiziraju se komemorativni skupovi poput „Mali križ – velika žrtva“ u Slavonskom Brodu gdje se odaje počast poginuloj djeci.

Važnost propisivanja 3. svibnja spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim obilježavanjem iznimna je kako za priznanje žrtve obitelji stradale  djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji, te koliko je važno da niti jedno dijete ne bude žrtva rata.

Predsjednik Odbora pozdravio je i pohvalio uvođenje ovog spomendana  koji predstavlja važan korak u očuvanju sjećanja na tragične događaje iz hrvatske povijesti i podizanju svijesti o važnosti zaštite djece u ratnim sukobima. 

Prema prijedlogu zakonskih izmjena koje je Ministarstvo pravosuđa, a na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja uputilo u javnu raspravu, novi spomendan biti će obilježen već ove godine, kada Republika Hrvatska obilježava 30. godina od završetka Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora  jednoglasno su, sa 11 glasova ZA,  podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 5. sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine razmotrio je Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata aktom od 23. siječnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
    
Hrvatski memorijalni-dokumentacijski centar Domovinskog rata je javna znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv koji prikuplja, sređuje, čuva te stručno i znanstveno istražuje i publicira gradivo iz Domovinskog rata.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Ante Nazor. Centar je kao i svake godine nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. U 2023. godini Centar je prikupio oko 1,0 d/m (10 kutija) konvencionalnog gradiva, 75 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10.000 fotografija, 35 digitalnih vojnih zemljovida, 2484 časopisa periodike iz razdoblja 1951.-2021. godine (od toga 709 iz razdoblja 1986. - 1998.) i 8 sati memoarskog gradiva i 968 kartica teksta memoarskog gradiva, tako da Centar sada ima 1790,5 d/m (17.915 kutija).Tijekom 2023. godine  nastavljena je digitalizacija gradiva, video zapisa i foto arhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, tako da do kraja 2023. godine HMDCDR ima ukupno digitaliziranih oko 2,5 TB arhivskog gradiva. Dio obrađenih snimaka priključen je Zbirci fotografija Centra. Također je nastavljen rad na bazi podataka o smrtno stradalim građanima Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Centar je provodio aktivnosti izložbeno-promotivnog djelovanja i sudjelovanja na stručno-znanstvenim skupovima i predavanjima te promocijama knjiga o Domovinskom ratu, a zaposlenici Centra su tijekom  2023. godine sudjelovali kao izlagači, predavači ili promotori s 97 izlaganja na 71 događaju. Također su sudjelovali u pripremi i prezentaciji sedam izložbi u Osijeku i Vukovaru, Antunovcu, Pečuhu, Beču, Zagrebu i Konavlima kako bi prezentirali gradivo iz razdoblja Domovinskog rata s ciljem izstraživanja istine o Domovinskom ratu te upoznavanja javnosti s utvrđenim činjenicama.

Ministarstvo kulture i medija je u 2023. godini putem sustava direktnog financiranja ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, uz sredstva za redovnu djelatnost, Centru osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 694.766,98 eura za programske aktivnosti Centra. Sredstva su dodijeljena za programe izdavačke djelatnosti, izložbene i promotivne djelatnosti, prikupljanja arhivskog gradiva, zaštite arhivskog gradiva te programa investicijskih potpora.  

Članovi Odbora pohvalili su izvješće i naglasili su kako je Centar važna ustanova koja prezentira suvremenu hrvatsku povijest i čuva kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je sa 10 glasova ”ZA” i  1 glas ”SUZDRŽAN”odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2023. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 4. sjednici održanoj  19. studenoga 2024. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Predstavnica Ministarstva financija u uvodnom izlaganju istaknula je da ukupno planirani prihodi državnog proračuna za 2025. godinu predlažu se u iznosu od 33,0 milijardi eura, a ukupno planirani rashodi na 37,0 milijardi eura. Realni rast BDP-a u 2025. godini planiran je na 3,2 posto, a inflacija potrošačkih cijena trebala bi usporiti na 2,7 posto. Također se planira rast poreznih prihoda od 7,2 posto i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura.
Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja kratko je obrazložio novi financijski plan za 2025. godinu na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja koji iznosi sa svim izvorima financiranja 206.508.161,00 eura, dok odobreni limit iznosi 185.795.399,00 eura. Sukladno navedenom, povećanje ukupnog financijskog plana u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu iznosi 32.259.012 eura, dok je limit povećan za 20.086.092,00 eura. Ovim prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Ministarstvo hrvatskih branitelja iskazalo je najveća povećanja koja se odnose na sljedeće aktivnosti: administracija i upravljanje - povećanje za 19.379.782,00 eura, u što ulaze troškovi projektiranja braniteljskih centara u Slunju, Vukovaru, Imotskom i Slavonskom brodu, te njihova izgradnja u Pakracu i Slunju. Također, povećava se iznos za Udruge branitelja iz Domovinskog rata 640.602,00 eura zbog kontinuiranog rasta zahtjeva udruga za financiranje aktivnosti po javnom pozivu za psihološko i socijalno osnaživanje. Predviđeno je i povećanje za Veteranske centre u iznosu od 2.739.600,00 eura, a odnosi se na projekt „Širenje mreže Veteranskih centara“, dok povećanje od 2.495.220,00 se odnosi na rad podružnica „Veteranski centar“. S obzirom na rast osnovice za obračun prava s 500 na 520 eura povećavaju se trajna prava za 4.680.705,00 eura. Za spomen obilježja žrtvama iz Domovinskog rata predviđeno je povećanje od 2.601.000,00 eura, a za obljetnice iz Domovinskog rata povećanje iznosi 930.915,00 eura zbog povećanog broja zahtjeva od strane udruga.
Nakon provedene rasprave Odbor za ratne veterane sa sedam glasova ”za” i jednim „protiv“ donio sljedeći 

zaključak
Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 
te sljedećih odluka:
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatski voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu i
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 4. sjednici održanoj  19. studenoga 2024. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila makroekonomski okvir za Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu. Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Odbor je kroz raspravu sa 7 glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru 
d o n o š e nj e
Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 2. sjednici održanoj  9. listopada 2024. godine razmotrio je  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
      
Predstavnici ministarstva financija uvodno su obrazložili predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu. Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi povećavaju se za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. U ovoj godini očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,6% nakon rasta od 3,1 ostvarenog u prošloj godini, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto. Ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. 

Predstavnik ministarstva hrvatskih branitelja obrazložio je raspodjelu sredstava na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja. Ovim prijedlogom izmjena  i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu sredstva namijenjena ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji smanjiti će se za 710.165,00 eura. U prijedlogu rebalansa u sklopu limita financijskog plana preraspodijeljena su sredstva u iznosu od 7.283.840,00 eura, te su iskazane uštede u iznosu od 500.000,00 eura i povećanje u iznosu od 1.609.000,00 eura. Najveći dio povećanja u sklopu limita odnose se na jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1.220.000,00 eura zbog isplata jednokratnih novčanih pomoći korisnicima na područjima pogođenim elementarnim nepogodama. Također je povećan iznos za trajna prava od 1.373.840.00 eura kako bi se osigurala  dodatna sredstva za nove korisnike odnosno naknade za nezaposlene hrvatske branitelje kao i za rad liječničkih vijeća prilikom priznavanja statusa HRVI. Temeljem Odluke Vlade RH o isplati jednokratnog novčanog primanja u iznosu od 100 eura bilježi se povećanje u iznosu od 1.300.000,00 eura. Novim planom povećavaju se sredstva za Javnu ustanovu „Veteranski centar“ u iznosu od 765.000,00 eura, za obljetnice iz Domovinskog rata u iznosu od 300.000,00 eura, zbog povećanja troškova dogradnje i sanacije Memorijalnog groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru povećavaju se sredstva za 450.000,00 eura, a za Nacionalni program psihosocijalne pomoći povećanje iznosi 200.000,00 eura. S obzirom da se povećao broj pristiglih zahtjeva Udruga  proizašlih iz Domovinskog rata za provođenje projekata u sklopu javnih poziva za sufinanciranje projektnih prijedloga povećavaju se sredstava za Udruge iz Domovinskog rata u iznosu od  220.000,00 eura.
Smanjenja u sklopu limita odnose se na administraciju, odnosno za dodatna ulaganja na građevinskim objektima, stambeno zbrinjavanje i EU projekte. Također, u prijedlogu rebalansa iskazana su smanjenja na ostalim izvorima, koja nisu u limitu. Smanjene se u najvećoj mjeri odnosi na izvore od EU sredstava s obzirom da se početak provođenja projekata očekuje u 2025. godini.
    
Nakon provedene rasprave, Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8 glasova ZA) donio sljedeći 

z a k lj u č a k

Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, 

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:

-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim   prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Izmjene zakona posebno su važne za jedinice lokalne i regionalne samouprave koje provode značajne kapitalne projekte, zbog čega se jednim dijelom moraju i zaduživati i ovim Zakonom povećava se visina postotka zaduživanja s prethodnih pet na šest posto.
Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima.
Odbor je kroz kratku raspravu jednoglasno  (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru
d o n o š e nj e

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 1. sjednici održanoj 2. listopada 2024. godine razmotrio je Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN-99/18), dostavio Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, aktom od 27. svibnja 2024. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Prema riječima predstavnika predlagatelja Fond hrvatskih branitelja tijekom 2023. godine zadržao je stabilnost i likvidnost te pravovremeno osigurao sva potrebna sredstva za isplatu članovima. Neto dobit Fonda za 2022. godinu, a koja se raspoređivala u 2023. godini iznosila je 5.274.337,51 eura. Upravni odbor Fonda HB sukladno odredbama članka 44. Stavka 2. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, donio je odluku da se polovina realizirane neto dobiti Fonda HB za 2022. godinu, u iznosu od 2.637.168,76 eura, isplati Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji radi poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Tijekom 2023. godine ostvareni su prihodi od dividendi za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 6.071.156,65 eura i to od Hrvatskog telekoma d.d. u iznosu od 5.994.666,70 eura i od društva Kutjevo d.d. u iznosu od 76.489,95 eura.

Nakon uvodnog obrazloženja i kratke rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2023. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić