11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici održanoj 15. listopada 2025. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine. 
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je raspravljao o navedenom prijedlogu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.
U uvodnom izlaganju, predstavnica Vlade Republike Hrvatske je pojasnila makroekonomski okvir u kojem se predlažu izmjene i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. Od predloženih izmjena, osobito je istaknula izmjenu planiranih iznosa zaduživanja, koji se povećava  i ukupni iznos zaduživanja na inozemnim tržištima povećava se za 305 milijuna eura i može iznositi ukupno 8.9 milijardi eura, planirani iznos tekućih otplata glavnica državnog duga, može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura, planirani iznos zaduženja i tekućih otplata glavnice duga izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna, planiran je na način da iznos zaduženja izvanproračunskih korisnika može iznositi 423 milijuna eura što je povećanje od 16 milijuna eura, a iznos tekućih otplata glavnica duga može iznositi 241 milijun eura,  što je za 9.4 milijun eura više u odnosu na planirano.
 Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je navedeni prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 201. 

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2025. godinu te istaknula kako se očekuje realan rast BDP-a s povećanjem od 3.3%, tržište rada karakteriziraju povoljna kretanja, povećan je broj zaposlenih, rashodi za plaće su povećani tako da su iznosi za mirovinske doprinose uvećani za preko 250 milijuna eura. Ukupni prihodi Državnog proračuna veći su za 30 milijuna eura i na ukupnoj razini su veći od 33 milijarde eura. Ukupni rashodi su rebalansom smanjeni za 223 milijuna eura, na 36.8 milijardi i time je manjak Državnog proračuna manji u odnosu na prvotno planirani i iznosi 3.8 milijardi. Izvanproračunski korisnici ostvaruju bolji rezultat i višak poslovanja je bolji za 250 milijuna eura, čemu doprinose europski fondovi i revidirana kohezijska politika. Ukupni rezultat opće države, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, je planirani manjak na razini 2,9% BDP, a udio javnog duga iznosit će 56.9%, iz čega je vidljivo odgovorno upravljanje javnim financijama. 

Predstavnica predlagatelja iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije navela je kako tekući plan ukupnog proračuna na poziciji ministarstva iznosi 368.407.641euro, dok novi plan iznosi 344.668.027 eura. U tijeku rebalansa, na pojedinim aktivnostima su provedena smanjenja u iznosu od 77.950.889 eura, a na pojedinim aktivnostima su provedena povećanja u iznosu od 54.211275 eura, tako da su rezultat toga uštede od oko 24 milijuna eura. Najznačajnije stavke na strani povećanja su povećanja od 8,48 milijuna eura za Integrirani teritorijalni program 2021-2027, a razlog je pojačana dinamika provedbe projekata. Uštede su učinjene temeljem predviđene dinamike provedbe projekata temeljem procjene i komunikacije s korisnicima. Uštede su velike, ali bez ugrožavanja provedbe aktivnosti i projekata.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici održanoj 24. rujna 2025. godine Prijedlog zakona o otocima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna 2025. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknula kako Hrvatska uz Finsku i Škotsku ima otočno zakonodavstvo što odražava i koliku važnost se pridaje razvoju naših otoka i koliko su oni vrijedan strateški resurs te kako se ovim Zakonom dizajniraju mjere s ciljem pomoći daljnjem razvoju i očuvanju života na našim otocima. Trenutno je na snazi Zakon o otocima iz 2018. godine, i kroz primjenu zakona je uočena potreba za poboljšanjem i osuvremenjivanjem odredbi zakona te usklađivanjem s najboljim europskim praksama. Ovim prijedlogom se predlaže unaprijediti i nastaviti postojeće mjere, ali i uvesti nova rješenja. Postojeće mjere koje se unaprjeđuju su povlašteni prijevoz, opskrba otočnog stanovništva pitkom vodom, infrastrukturni razvoj otoka, Hrvatski otočni proizvod, poticanje razvoja civilnog društva i konkurentnosti kroz zelenu tranziciju i digitalizaciju. Od novih mjera posebno je istaknuto gospodarenje otpadom i mogućnost financiranja dijela projekata koji se provode temeljem ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energetiku, jačanje sustava primarne zdravstvene zaštite te stambeno zbrinjavanje liječnika i zdravstvenog osoblja. Zakon predviđa i bolju međuresornu koordinaciju. Predstavnica Vlade je posebno naglasila kako je ovaj Prijedlog zakona izrađen uz široke konzultacije i uključenost Otočnog vijeća i ostalih relevantnih dionika.

U raspravi su članice i članovi Odbora pohvalili Prijedlog istaknuli pitanja vezana uz ulogu otoka u novom višegodišnjem financijskom okviru, novu ulogu otočnih koordinatora te iznijeli prijedloge mogućih poboljšanja vezano uz privlačenje radne snage u deficitarnim zanimanjima te potrebe mobilnosti.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (s 8 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o otocima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 14. sjednici, održanoj 24. rujna 2025. godine,  Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donesenim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2025. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
 Uvodno je predstavnica Vlade RH istaknula kako izvješće sadrži pregled financijskog stanja iskorištenosti, ali i opisni pregled korištenja fondova za protekla financijska razdoblja i sadašnje financijsko razdoblje te NEXT GEN EU. Do 31. prosinca 2024., iz financijske perspektive 2014-2020, ukupno je ugovoreno 12,82 milijardi eura, što iznosi 113,13% od 11,3 milijarde ukupno dodijeljenih sredstava, ukupno je ovjereno 111,36% ukupno dodijeljenih sredstava, što znači da su sva sredstva koje je Republika Hrvatska imala na raspolaganju u protekloj financijsko perspektivi uspješno i iskorištena. U financijskoj perspektivi 2021 – 2027, ukupno je ugovoreno 1,90 milijardi eura te su izvršena plaćanja prema krajnjim korisnicima u iznosu od 528,62 milijuna eura. Izvan izvještajnog razdoblja, u ovom trenutku imamo 325 objavljenih poziva, ukupne vrijednosti 8,74 milijarde eura, odnosno 60,45 ukupno dodijeljenih sredstava. Ugovoreno je 7,48 milijardi eura, odnosno 51,74% ukupno dodijeljenih sredstava. Posebno je istaknula kako je ukupna razlika između sredstava koje je Hrvatska uplatila u proračun EU i uplata iz proračuna EU u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, 17 milijardi eura

    U raspravi su članovi Odbora istaknuli pitanja uz faziranje projekata te kašnjenje u provedbi projekata, kašnjenju u odnosu na indikativni plan objave projekata, administrativne kapacitete, rokove evaluacije projekata, izazova u primjeni Zakona o javnoj nabavi, iskorištenost Integriranog teritorijalnog programa, mogućnosti financiranja udjela u sufinanciranju projekata koje koriste javne ustanove korisnici proračuna, mogućnosti predfinanciranja i primjenu indeksa razvijenosti te istaknuli uspješnost u korištenju fondova EU i povećanje iznosa predviđenog za Hrvatsku od 16,8 milijardi eura, što je povećanje od više od 4 milijarde.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA DO 31. PROSINCA 2024. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Dubravka Lipovac Pehar 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 16. rujna 2025. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2025. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknuo kako se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima   dopunjuju pojmovi i definicije, a trebaju se urediti sljedeća pitanja: dopuniti pojmovi i njihove definicije, uvesti nove modele stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanjem građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće, precizirati odredbe radi jednostavnije primjene u praksi,  izjednačiti iznos najamnine za sve korisnike stambenog zbrinjavanja na području primjene Zakona u visini zaštićene najamnine, precizirati postupanje u slučajevima raskida ugovora o najmu i ugovora o darovanju građevnog materijala, pojasniti odredbe koje se odnose na otkup i darovanje stambenih jedinica u državnom vlasništvu, uvesti rok prebivanja u stambenoj jedinici za stjecanje prava na otkup ili darovanje, uvesti duži rok zabrane otuđenja te propisati posljedicu otuđenja stambene jedinice bez suglasnosti Ministarstva, a prije isteka roka zabrane otuđenja, uvesti prijelazno razdoblje od tri godine za jedinice lokalne samouprave koje izgube status potpomognutog područja, precizirati korisnike i uvjete pod kojima isti mogu ostvariti pravo na organiziranu ugradnju građevnog materijala, povećati novčanu potporu korisnicima koji propisno ugrade građevni materijal, uvesti mogućnost stambenog zbrinjavanja hrvatskih iseljenika, potomaka hrvatskih, iseljenika kao i članova njihovih obitelji iz hrvatskog iseljeništva, proširiti mogućnosti ostvarenja prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su žrtve nasilja u obitelji,  omogućiti dugogodišnjim korisnicima nekretnina (stanova) koje su u vlasništvu jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave i ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, da na području primjene ovoga Zakona ostvare otkup tih stanova po povoljnijim uvjetima odnosno sukladno ovom Zakonu, regulirati uvjete, načine i modele za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosni i Hercegovini, regulirati uvjete i način izvršenja pravomoćnih rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava.

Sjednici je prisustvovala zamjenica pučke pravobraniteljice, a pučka pravobraniteljica je svoje prijedloge i mišljenja o Prijedlogu, članovima Odbora dostavila u pisanom obliku.

 U raspravi su članice i članovi Odbora pohvalili predložene izmjene kao i korištenje fondova EU za poticanje stanogradnje na potpomognutim područjima. U raspravi je istaknuto pitanje popisa stanova kojima raspolaže Republika Hrvatska, primjene parametara za izračun indeksa razvijenosti i mogućnosti zlouporaba te provedbe kontrola nad primjenom Zakona, mogućnosti posebnih rokova za stambeno zbrinjavanja osoba koje su žrtve nasilja te pitanje etalonske cijene građenja. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (s 9 glasova „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:    

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Dubravka Lipovac Pehar
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 14. srpnja 2025. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja Nataši Mikuš Žigman za obavljanje dužnosti ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 9. srpnja 2025. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela temeljem članka 101. i članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te Nataša Mikuš Žigman kao predložena kandidatkinja za obnašanje dužnosti ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da iskaže povjerenje Nataši Mikuš Žigman za obavljanje dužnosti ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 
                                

PREDSJEDNICA ODBORA

Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 10. sjednici, održanoj 27. lipnja 2025. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Korištenje sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Republici Hrvatskoj. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19), dostavio državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2025. godine.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske KLASA: 022-03/12/20, URBROJ 50301-05/31-25-7, od 5. lipnja 2025., dostavljenim na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Korištenje sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Republici Hrvatskoj

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju predstavila Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Korištenje sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Republici Hrvatskoj. Predmet revizije bile su aktivnosti u vezi s korištenjem sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u RH za ostvarenje ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Revizija je obuhvatila ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti do konca listopada 2024. koji su definirani u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, korištenje sredstava isplaćenih na temelju odobrenih zahtjeva za plaćanje te provedba ulaganja odabranih za revizijski uzorak. Od pet komponenti i jedne inicijative iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za reviziju su odabrane tri komponente (Gospodarstvo, Obrazovanje, znanost i istraživanje te Zdravstvo), koje čine 72,9 % ukupnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u kojima je obavljena detaljna provjera aktivnosti koje su do izrade predmetnog izvješća provedene za tri projekta od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku, koja su ujedno i vrijednosno najznačajnija ulaganja unutar navedenih komponenti: Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture, koje se provodi u okviru komponente Gospodarstvo (procijenjena sredstva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iznose 559.000.000,00 eura), Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, koja se provodi u okviru komponente Obrazovanje, znanost i istraživanje (procijenjena sredstva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iznose 1.302.608.000,00 eura) i Nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka, koja se provodi u okviru komponente Zdravstvo (procijenjena sredstva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti iznose 84.942.597,39 eura). 

Predmet revizijskih postupaka bila je provedba, financiranje i ostvarenje povezanih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih projekata/ulaganja, a ocijenila se i uspješnost prilagodbe sustava upravljanja i kontrole u provedbi mjera, odnosno reformi i ulaganja u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost kao i dodjela i korištenje sredstava iz navedenog Mehanizma do konca listopada 2024. 
Osnovni cilj revizije, bio je ocijeniti učinkovitost korištenja sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u RH u provedbi reformi i ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na temelju uvida u primjenu strateškog, pravnog i institucionalnog okvira, analize podataka o statusu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te na temelju analize dokumentacije o provedbi ulaganja izabranih za revizijski uzorak, provjere relevantnih financijskih podataka o korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te načina izvještavanja. 
Subjekti revizije bila su tijela nadležna za upravljanje i praćenje provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te tijela nadležna za provedbu ulaganja iz odabranog revizijskog uzorka.

Revizija se provodila prema metodologiji za reviziju učinkovitosti, primjenjujući agilni pristup, koji predviđa izrađivanje kraćih međuizvješća tijekom provedbe revizije te izradu konačnog izvješća na završetku revizije. 

Tijekom revizije utvrđeno je kako je uspostavljen strateški, pravni i institucionalni okvir za provedbu aktivnosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a utvrđene su manje slabosti i propusti za koje je u Izvješću ocijenjeno da ne utječu bitno na ostvarenje reformi i ulaganja: nije određeno izvještavanje Hrvatskoga sabora o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, utvrđeno je i kako neka tijela ne postupaju u skladu sa svojim ulogama i odgovornostima (nedostatak znanja i administrativnih kapaciteta), a utvrđen je i rizik da određene ciljne vrijednosti neće biti ostvarene u predviđenom roku. Uvažavajući činjenicu kako je Republika Hrvatska uspješna u ostvarenju definiranih reformskih i investicijskih pokazatelja pa time i u povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (iznad prosjeka Europske unije), provedba aktivnosti u vezi s korištenjem sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u RH, za ostvarenje ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ocjenjuje se kao učinkovita pri čemu su potrebna određena poboljšanja. Državni ured za reviziju je tijekom provedbe revizije subjektima dao ukupno deset preporuka, a subjekti revizije su do pripreme ovog izvješća, uspješno proveli tri preporuke, dvije su djelomično provedene, dok je pet preporuka još preostalo za provesti u cijelosti. Državni ured za reviziju mišljenja je da je provedba preporuka tijekom revizije već pridonijela otklanjanju određenih nedostataka i propusta u sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti u okviru NPOO-a te da će se, uz provedbu preostalih preporuka, povećati učinkovitost korištenja sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u RH.

U raspravi je sudjelovao zastupnik Marko Pavić.

U raspravi su se zastupnici osvrnuli na iskustva u provedbi Nacionalnog programa  oporavka i otpornosti gdje je Hrvatska istaknuta kao primjer drugim državama članicama EU. Također je istaknuto kako se stvara novo proračunsko razdoblje a istovremeno se koristi NEXT GEN EU, a s tim u vezi je u raspravi istaknuto pitanje mogućnosti korištenja iskustava u načinu izvještavanja u novom proračunskom razdoblju.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI KORIŠTENJE SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH IZ MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 
                                

PREDSJEDNICA ODBORA

Dubravka Lipovac Pehar
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 9. sjednici, održanoj 6. lipnja 2025. godine, Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2023. godinu. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 17. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17 i 151/22), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2025. godine.

Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Uvodno je predstavnik Vlade RH predstavio napredak u ostvarenju pokazatelja Nacionalne razvojne strategije proizašle provedbom aktivnosti vrijednih preko 25 milijardi eura, za ostvarenje 13 ciljeva u 4 razvojna smjera u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine. Istaknuo je kako je BDP po stanovniku dosegao 76% prosjeka EU, čime je već u 2023. premašen cilj postavljen do 2030. Stopa zaposlenosti je u 2023. prešla 70%, a trend se nastavlja u 2024. Udio privremeno zaposlenih u odnosu na ukupno zaposlene pada, što pokazuje interes poslodavaca da zadrže kvalitetnu radnu snagu, a tu je važno naglasiti kako je udio privremeno zaposlenih manji od prosjeka EU, a i već je u 2023. daleko premašen cilj postavljen za 2030. godinu. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (EIS) pokazuje stagnaciju u odnosu na 2022. godinu, ali i dalje pokazuje napredak koji je brži od prosjeka EU. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u je nešto niži u odnosu na 2022. godinu u postotnom iznosu, ali uzevši u obzir da se određuje prema BDP-u koji je rastao vidljivo je povećanje u apsolutnom iznosu, a značajan je i podatak da je broj zaposlenih u istraživanju i razvoju rastao i sada je veći od 60%. Obuhvat djece u predškolskom sustavu od 3 godine do početka obveznog obrazovanja je porastao, a rastao je i postotak visokoobrazovanih u dobnoj skupini 30-34 i u tom pokazatelju se približavamo prosjeku EU. Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju (25-64) raste, a očekuje se i još veći rast uvažavajući brojne programe financiranje putem Europskog socijalnog fonda. Boj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti se malo povećao, ali je i dalje manji od prosjeka EU. Očekivani broj godina zdravog života se produljuje, a tu je važno napomenuti kako u EU pada. Stopa recikliranja komunalnog otpada također raste, kao i Regionalni indeks konkurentnosti. Pojava kriminala, nasilja ili vandalizma po postotku prijava pada, a pokazatelji govore i da je Hrvatska vodeća po sigurnosti u EU.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće kao i postignuti napredak u gospodarskom razvoju i rastu pokazatelja koji govore o boljem životu u Republici Hrvatskoj te pohvalili napore koji su uloženi u postizanje ovih rezultata.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O NAPRETKU U PROVEDBI NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE, ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 
                                    
PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025. godine, Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donesenim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2025. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade RH istaknuo kako izvješće sadrži pregled financijskog stanja iskorištenosti, ali i opisni pregled korištenja fondova. Do 30. lipnja, ukupno je ugovoreno13,75 milijardi eura, što iznosi 121,36% od ukupno dodijeljenih sredstava 11,33 milijardi eura. Ukupna plaćanja iznose 11.4 milijarde eura, odnosno 97,49%. Do kraja izvještajnog razdoblja su prijavljena 884 slučaja nepravilnosti, od čega je zatvoreno 294, odnosno 33%. U izvještajnom razdoblju je broj zaposlenih u sustavu upravljanja i praćenja narastao za 65, i to sada predstavlja 68% potreba sukladno analizi radne opterećenosti. Vezano uz financijsku perspektivu 2014 – 2020, istaknuto je da je ugovoreno 12,82 milijardi eura projekata, odnosno 113,18% od ukupno dodijeljenih sredstava, isplaćeno je 11,25 milijarde eura, odnosno 99,13%. U financijskoj perspektivi 2021 – 2027, objavljeno je ukupno 264 poziva, 6,24 milijarde eura, odnosno 43,13% dodijeljenih sredstava, dok je 5,13 milijarde eura ugovoreno, odnosno 35,51%, a odobreno 1,3 milijarde eura, odnosno nešto manje od 9%.

Ukupno je Hrvatska uplatila 6,31 milijarde eura u proračun EU, dok je iz proračuna EU u korist proračuna RH kroz projekte EU i NPOO, uplaćeno 22,98 milijarde, što čini pozitivnu bilancu od 16,67 milijardi Eura.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće te ukazali na važnost održavanja dinamike provedbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2024. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 25. ožujka 2025. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2023. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa člankom 46. Zakona o otocima, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2024 godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao objedinjeno na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnica podnositeljice uvodno je naglasila da su izvješćem obuhvaćena ulaganja u otoke kroz programe i aktivnosti 75 tijela državnog i javnog sektora i to kroz sve izvore financiranja, bespovratna nacionalna sredstva , bespovratna sredstva fondova EU te kreditna sredstva. U izvještajnom razdoblju je utrošeni iznos nešto smanjen, budući da je u prethodnoj godini provedeno ulaganje u Pelješki most, a i dinamika provedbe EU fondova je utjecala na ukupno smanjenje, dok je istovremeno naraslo ulaganje  iz nacionalnih sredstava za  127.72 milijuna Eura. Ukupno je uloženo 595 milijuna Eura, od čega čak 565 milijuna bespovratnih sredstava. Projekti su se uglavnom odnosili na prometnu i javnu infrastrukturu te projekte vodovoda i odvodnje.

U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su pohvalili izvješće i izraženo je zadovoljstvo obujmom i efektima ulaganja u otoke. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe zakona o otocima u 2023. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 23. siječnja 2025. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2024. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknuo kako u odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj nije bilo promjene te pojasnio kako predmetni Zakon  uređuje sustav provedbe fondova EU, definira uloge i nadležnosti tijela u sustavu upravljanja. Predlaže se izmjena u dijelu Zakona koji se odnosi na Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, na način da tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije postaje upravljačko tijelo u Sustavu upravljanja i kontrole Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Također se predlaže i izmjena u dijelu sustava upravljanja i kontrole za programska tijela u Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu Programa Fonda za unutarnju sigurnost, Programa Fonda za azil, migracije i integraciju te Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, na način da je Ministarstvo unutarnjih poslova određeno kao tijelo državne uprave nadležno za računovodstvenu funkciju za navedene programe, a ne više Ministarstvo unutarnjih poslova. Predložene izmjene su tehničke naravi, a izvršeno je i terminološko usklađivanje s novim programima, na način da se briše riječ „operativni“.

U raspravi su sudjelovali Nevenko Barbarić, Ivana Mujkić i Jasenka Auguštan Pentek.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese:    

Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika Dubravka Bilića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Ivana Mujkić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 5. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenog 2025. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Rasprava Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025.godinu provedena je objedinjeno s raspravom o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027..

Predstavnik Ministarstva financija, uvodno je pojasnio makroekonomske pokazatelje koji su utjecali na izradu Državnog proračuna za 2025. godinu. Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, trebala pasti na 2,7%. Očekivanja uz kretanje tržište rada su pozitivna, odnosno očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na stopu od 4.5%, Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, Porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. Značajan utjecaj na prihode proračuna imaju pomoći Europske unije, prvenstveno sredstva Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost, a u 2025. godini iznosit će 3,7 milijardi eura. Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku učinkovitost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj. Na razini općeg proračuna, očekuje se manjak od 2,3% BDP-a u 2025.m koji će se smanjivati na 1,9% u 2026., odnosno 1,8% u 2027. godini. Sukladno tome, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u sa 57,4% u 2025, na 55% u 2026. i 54,2% u 2027. godini.

Vezano uz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, predstavnik Ministarstva financija je istaknuo kako je utvrđeno da se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 %.

Predstavnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, istaknuo je kako je planirani proračun 358 milijuna eura, što je smanjenje za 4,5% . Smanjenje je uvjetovano fazom u kojoj se nalaze europski projekti, odnosno nova financijska perspektiva koja će se snažnije osjetiti u godinama koje su pred nama, pa se do 2027. godine predviđa značajan rast, i to u iznosu od 150 milijuna eura. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je povećan za 5 milijuna eura, i trenutni iznos je 14,8 milijuna eura. Posebno je naglasio kako u ukupnoj strukturi sredstava financiranja, nacionalna sredstva čine 40%, dok sredstva EU čine 60%, a predviđanja su da će se EU sufinanciranja dodatno povećati do 2027. godine.

U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim proračunom, Istaknuli pohvale koje se u institucijama EU čuju vezano uz korištenje sredstava EU u Republici Hrvatskoj te kako se Hrvatska često ističe kao svijetli primjer korištenja fondova EU, a pitanja su bila vezana i uz korištenje sredstava Fonda za sufinanciranje i Programa prekogranične suradnje. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

PREDSJEDNICA ODBORA 

Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 15. studenoga 2024. godine navedeni Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenog 2025. godine.
Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela  sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025.godinu.

Predstavnik Ministarstva financija, uvodno je pojasnio makroekonomske pokazatelje koji su utjecali na izradu Državnog proračuna za 2025. godinu. Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, trebala pasti na 2,7%. Očekivanja uz kretanje tržište rada su pozitivna, odnosno očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na stopu od 4.5%, Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, Porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura. Značajan utjecaj na prihode proračuna imaju pomoći Europske unije, prvenstveno sredstva Višegodišnjeg financijskog okvira i Mehanizma za oporavak i otpornost, a u 2025. godini iznosit će 3,7 milijardi eura. Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku učinkovitost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, ulaganja u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj. Na razini općeg proračuna, očekuje se manjak od 2,3% BDP-a u 2025.m koji će se smanjivati na 1,9% u 2026., odnosno 1,8% u 2027. godini. Sukladno tome, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u sa 57,4% u 2025, na 55% u 2026. i 54,2% u 2027. godini.

Vezano uz Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, predstavnik Ministarstva financija je istaknuo kako je utvrđeno da se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. Radi upravljanja likvidnošću Državnog proračuna, propisana je obveza korisnicima Državnog proračuna za dostavu mjesečnih planova plaćanja rashoda izdataka prema datumu dospijeća, a vezano za jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je postotak ukupnog ograničenja zaduživanja na razini do 5 %.
Predstavnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govoreći podrobnije o poziciji 061 koja označava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a obuhvaća i Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, istaknuo je kako je planirani proračun 358 milijuna eura, što je smanjenje za 4,5% . Smanjenje je uvjetovano fazom u kojoj se nalaze europski projekti, odnosno nova financijska perspektiva koja će se snažnije osjetiti u godinama koje su pred nama, pa se do 2027. godine predviđa značajan rast, i to u iznosu od 150 milijuna eura. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je povećan za 5 milijuna eura, i trenutni iznos je 14,8 milijuna eura. Posebno je naglasio kako u ukupnoj strukturi sredstava financiranja, nacionalna sredstva čine 40%, dok sredstva EU čine 60%, a predviđanja su da će se EU sufinanciranja dodatno povećati do 2027. godine.
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su izrazili zadovoljstvo planiranim proračunom, Istaknuli pohvale koje se u institucijama EU čuju vezano uz korištenje sredstava EU u Republici Hrvatskoj te kako se Hrvatska često ističe kao svijetli primjer korištenja fondova EU, a pitanja su bila vezana i uz korištenje sredstava Fonda za sufinanciranje i Programa prekogranične suradnje. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasa ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJU ZA 2026. I 2027. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

PREDSJEDNICA ODBORA 

Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. studenog 2024. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2024. godine. 

Odbor je raspravu o navedenom izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela, sukladno odredbi članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je uvodno istaknuo kako Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj uređuje sustav provedbe fondova EU, definira uloge i nadležnosti tijela u sustavu upravljanja. Predložene izmjene su tehničke naravi i predstavljaju terminološko usklađivanje s novim programima, na način da se briše riječ „operativni“. Predlaže se i izmjena u dijelu Zakona koji se odnosi na Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska, na način da tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije postaje upravljačko tijelo u Sustavu upravljanja i kontrole Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Također se predlaže i izmjena u dijelu sustava upravljanja i kontrole za programska tijela u Sustavu upravljanja i kontrole za provedbu Programa Fonda za unutarnju sigurnost, Programa Fonda za azil, migracije i integraciju te Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, na način da Ministarstvo financija više nije određeno kao tijelo državne uprave nadležno za računovodstvenu funkciju za navedene programe.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je jednoglasno (s 9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:    

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondove Europske unije u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Ivana Mujkić

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 3. sjednici, održanoj 5. studenog 2024. godine,  Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. godine. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa zaključkom Hrvatskoga sabora donesenim na 14. sjednici, održanoj 24. listopada 2014. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2024. godine.

Odbor je o predmetnim izvješćima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U izvještajnom razdoblju, došlo je do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe iz financijskog razdoblja 2014. – 2020., ugovoreno je projekata u vrijednosti od 26,26 milijuna eura, odnosno 0,19 % od ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe. Krajnjim korisnicima i ugovarateljima, plaćeno je 867,01 milijuna eura, odnosno 8,24 % od ukupno plaćenog iznosa od početka provedbe. Ovjereno je 1669,20 milijuna eura, odnosno 17,36 % od ukupno ovjerenog iznosa od početka provedbe. Istovremeno je Europska komisija (EK) doznačila iznos od 1.717,19 milijuna eura, što predstavlja 17,31 % ukupno doznačenog iznosa od početka provedbe programa.
Do kraja izvještajnog razdoblja je ukupno plaćeno 10,52 milijardi eura, odnosno 92,89% dodijeljenih sredstava.
Uvodno je predstavnik Vlade RH istaknuo kako je iz Izvješća vidljivo da su sva sredstava koja su bila na raspolaganju u financijskom razdoblju 2014. – 2020., prvom punom financijskom razdoblju, utrošena. Radi se i na ubrzavanju objave poziva za korištenje sredstava iz financijskog razdoblja 2021. – 2027. Posebno je istaknuo kako se od početka tog razdoblja provela uspostava sustava, pripremao Nacionalni plan oporavka i otpornosti i novo financijsko razdoblje te radilo na jačanju kapaciteta sustava i njegovoj strukturi s ciljem smanjenja fragmentiranosti. 
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće i pozitivne pomake u provedbi te posebno istaknuli važnost ljudskih potencijala za provedbu programa i korištenje sredstava fondova EU i to kako u tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole, tako i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao korisnicima koji pripremaju i provode projekte te tijelima koja rješavaju po prigovorima. Predstavnik Vlade RH je pojasnio kako se stvaraju preduvjeti za osiguravanje dovoljnog broja zaposlenih u tijelima u Sustavu upravljanja i kontrole, a provode se i edukacije s ciljem jačanja njihovih kapaciteta i osposobljavanje velikog broja pripravnika. 
U raspravi se kao pitanje posebno istaknula dinamika korištenja sredstava, kao i regionalna raspoređenost projekata te mogućnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava. Predstavnik Vlade RH je pojasnio kako je dinamika povlačenja sredstava usklađena s prioritetima, odnosno rokovima prihvatljivosti pojedinih fondova (a osobito Fonda za solidarnost) te istaknuo kako nema kašnjenja koja bi ugrozila provedbu programa. Vezano uz regionalnu raspoređenost, pojasnio je kako se radi na tome da se osiguraju jednake prilike, i s tim ciljem su predviđeni različiti programi i fondovi, kako sredstvima EU, tako i kroz nacionalne regionalne programe i Fond za sufinanciranje, ali je osobito važno da korisnici prepoznaju prikladan izvor financiranja i projekte koji su njima potrebni.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak: 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA DO 31. PROSINCA 2023. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
                                    

                                                                                             PREDSJEDNICA ODBORA 

           Ivana Mujkić 
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je raspravljao o navedenom prijedlogu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

U uvodnom izlaganju, predstavnica Vlade Republike Hrvatske je pojasnila makroekonomski okvir u kojem se predlažu izmjene i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu. Od predloženih izmjena, osobito je istaknula povećanje iznosa mogućeg zaduženja jedinica lokalne samouprave. Naglasila je kako je predložena izmjena važna u kontekstu pojačanog investicijskog ciklusa ulaganja u javnu infrastrukturu te kako se predloženom izmjenom osigurava kreditna sposobnost jedinica lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 suzdržan), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Ivana Mujkić
 

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine. 
  
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je navedeni prijedlog raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024.godinu, drugo čitanje, P.Z. broj 62. 

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2024. godinu te istaknula realan rast BDP-a s povećanjem od 3.6%, usporavanje stope inflacije, rast plaća, najmanji broj nezaposlenih i najveći broj zaposlenih te rast prihoda veći od rasta rashoda. Istaknula je i kako su ovisno o dinamici trošenja izvršena i preslagivanja na rashodovnoj strani čime su osigurane unutarnje uštede čime su osigurana dodatna sredstva za 5. i 6. paket mjera pomoći, sanaciju šteta od potresa te demografske mjere. 

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije naveo je kako ukupni proračun na poziciji ministarstva iznosi 420 milijuna eura, što je nakon internih preraspodjela ukupno povećanje za 42 milijuna eura. Istaknuo je kako dinamika korištenja sredstava EU fondova utječe na smanjenje i sva sredstva koja su smanjena, osigurat će se u Državnom proračunu za 2025. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (5 glasova „za“', dva glasa „protiv“ i 1 suzdržani) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske Za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Ivanu Mujkić, predsjednicu Odbora. 
           

PREDSJEDNICA ODBORA 
Ivana Mujkić

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/2013.), Odbor za europske poslove i Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. listopada 2024. donijeli sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o održanom sastanku Vijeća Europske unije za opće poslove u formatu ministara kohezije održanom 18. lipnja 2024.

PREDSJEDNICA ODBORA            PREDSJEDNICA ODBORA ZA REGIONALNI
ZA EUROPSKE POSLOVE            RAZVOJ I FONDOVE EUROPSKE UNIJE
Jelena Miloš                    Ivana Mujkić

OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (4. sjednica) i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije (1. sjednica) održanoj 2. listopada 2024. ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije podnio je usmeno izvješće o sastanku Vijeća Europske unije za opće poslove u formatu ministara kohezije održanom 18. lipnja 2024. 

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je, na svojoj 4. sjednici, jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, donio Zaključak kojim prihvaća izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije je, na svojoj 1. sjednici, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio Zaključak kojim prihvaća izvješće Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.