Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora, raspravio je na 9. sjednici, održanoj 6. lipnja 2025. godine, Godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za 2023. godinu. Izvješće je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 17. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17 i 151/22), dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2025. godine.
Odbor je o predmetnom izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade RH predstavio napredak u ostvarenju pokazatelja Nacionalne razvojne strategije proizašle provedbom aktivnosti vrijednih preko 25 milijardi eura, za ostvarenje 13 ciljeva u 4 razvojna smjera u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine. Istaknuo je kako je BDP po stanovniku dosegao 76% prosjeka EU, čime je već u 2023. premašen cilj postavljen do 2030. Stopa zaposlenosti je u 2023. prešla 70%, a trend se nastavlja u 2024. Udio privremeno zaposlenih u odnosu na ukupno zaposlene pada, što pokazuje interes poslodavaca da zadrže kvalitetnu radnu snagu, a tu je važno naglasiti kako je udio privremeno zaposlenih manji od prosjeka EU, a i već je u 2023. daleko premašen cilj postavljen za 2030. godinu. Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (EIS) pokazuje stagnaciju u odnosu na 2022. godinu, ali i dalje pokazuje napredak koji je brži od prosjeka EU. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u je nešto niži u odnosu na 2022. godinu u postotnom iznosu, ali uzevši u obzir da se određuje prema BDP-u koji je rastao vidljivo je povećanje u apsolutnom iznosu, a značajan je i podatak da je broj zaposlenih u istraživanju i razvoju rastao i sada je veći od 60%. Obuhvat djece u predškolskom sustavu od 3 godine do početka obveznog obrazovanja je porastao, a rastao je i postotak visokoobrazovanih u dobnoj skupini 30-34 i u tom pokazatelju se približavamo prosjeku EU. Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju (25-64) raste, a očekuje se i još veći rast uvažavajući brojne programe financiranje putem Europskog socijalnog fonda. Boj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti se malo povećao, ali je i dalje manji od prosjeka EU. Očekivani broj godina zdravog života se produljuje, a tu je važno napomenuti kako u EU pada. Stopa recikliranja komunalnog otpada također raste, kao i Regionalni indeks konkurentnosti. Pojava kriminala, nasilja ili vandalizma po postotku prijava pada, a pokazatelji govore i da je Hrvatska vodeća po sigurnosti u EU.
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće kao i postignuti napredak u gospodarskom razvoju i rastu pokazatelja koji govore o boljem životu u Republici Hrvatskoj te pohvalili napore koji su uloženi u postizanje ovih rezultata.
Nakon provedene rasprave, Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:
PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O NAPRETKU U PROVEDBI NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE, ZA 2023. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu Dubravku Lipovac Pehar, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dubravka Lipovac Pehar