11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 20. sjednici, održanoj 30. rujna 2025., raspravio je Izvješće o radu policije u 2024. godini koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 12. lipnja  2025. 

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, iscrpno osvrnula na najznačajnije brojčane pokazatelje rada policije u izvještajnoj godini.

Naglasila je da su sve zadaće u 2024. godini uspješno izvršene, a nužne ustrojstvene, kadrovske i normativne izmjene koje su provedene, dovele su do stvaranja policije za suvremene izazove.

Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj u 2024. godini je bila na visokoj razini i svjedoči o opredijeljenosti policije za proaktivno postupanje. S time u vezi, naglasila je da je Hrvatska prema IEP Global Peace Indexu u 2024. godini zauzela 18. mjesto (od 163  države) i pripada skupini najsigurnijih zemalja svijeta, a u recentnoj objavi „World of Statistics“ za 2024. godinu Hrvatska je proglašena najsigurnijom zemljom za noćne šetnje (dvije godine za redom), dok je EUROSTAT proglasio Hrvatsku najsigurnijom državom članicom EU-a.

U odnosu na opće stanje sigurnosti državna tajnica je istaknula da je tijekom 2024. godine na području Republike Hrvatske evidentirano 62.847 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti (2023. godine 59.262 kaznena djela), odnosno 6 % više nego godinu ranije, a policija je razriješila njih 45.062.

S time u vezi, koeficijent razriješenosti kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti je već petu godinu za redom veći od 70%, odnosno on u 2024. godini iznosi 71,7%, što predstavlja visok postotak razriješenosti, posebice uzimajući u obzir realno povećanje broja prijavljenih kaznenih djela.

U strukturi zabilježenih kaznenih djela na području Republike Hrvatske u liniji rada po pitanju organiziranog kriminala prijavljeno je 3.158 kaznenih djela što predstavlja porast za 1,3 % u odnosu na prethodnu godinu, a čini udio od 5,2 % u ukupnom kriminalitetu. 

Vidljiv je stalan rast otkrivanja kaznenih djela organiziranog kriminala promatrajući petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. godine u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem od 2015. do 2019. godine. Naime, od 2015. do 2019. godine na godišnjoj razini je prosječno prijavljeno 1.669 kaznenih djela, dok je u petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. godine godišnji prosjek bio 2.595 kaznenih djela, što ukazuje na povećanje od 55,48 %.

Također, u toj skupini kaznenih djela nastavljen je trend razrješenja kaznenog djela iz članka 328. Kaznenog zakona „Zločinačko udruženje“. Prosječan broj riješenih kaznenih djela iz članka 328. prije 2018. godine iznosio je 20 godišnje, da bi potom prosječan godišnji broj prijavljenih kaznenih djela „Zločinačko udruženje“ porastao na 27, čime je ostvareno povećanje u iznosu od 35%, a ta brojka je zadržana i u 2024. godini.

Po pitanju nadzora državne granice i suzbijanja krijumčarenja ljudi državna tajnica je istaknula da se kontinuirano ulaže u opremanje policijskih službenika granične policije i njihovu edukaciju, što je utjecalo na znatno smanjenje broja nezakonitih prelazaka granice u 2024. godini. S druge strane, za takvo povoljno stanje bitna je i situacija u okruženju odnosno u susjednim trećim državama.

U izvještajnoj godini je evidentirano 29.294 nezakonitih prelazaka državne granice, odnosno 58% manje u usporedbi s 2023. godinom kada je evidentirano 69.726 nezakonitih prelazaka, čime hrvatska policija bilježi znatno bolje rezultate od prosjeka EU-a koja bilježi smanjenje od 40 %.

Kriminalitet krijumčarenja ljudi prateći je kriminalitet nezakonitih migracija i ne može se pratiti izolirano. U svojim doprinosima u borbi protiv krijumčarenja ljudi, RH je na razini Europola inicirala pokretanje Operativne radne skupine pod kodnim nazivom „ZeBRa“ (ZapadnoBalkanska ruta) u kojem sudjeluje u svojstvu voditelja zajedno sa suvoditeljem Republikom Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom kao trećom zemljom partnerom te policijskim službenicima Savezne Republike Njemačke, Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Francuske Republike.

Po pitanju doprinosa razmjeni podataka Hrvatska „puni“ bazu podataka Europola s više od 55% informacija te je iznimno proaktivna.

U odnosu na koruptivna kaznena djela i gospodarski kriminal, državna tajnica je naglasila da se u tom segmentu ostvaruju jako dobri rezultati, te je u 2024. godini prijavljeno 601 koruptivno kazneno djela, a na godišnjoj razini se razrješava od 600 do 900 koruptivnih kaznenih djela, a isto ovisi o duljini trajanja kriminalističkog istraživanja.

Po pitanju kriminaliteta droga, državna tajnica je naglasila da je u 2024. godini prijavljeno 2.661 kazneno djelo što predstavlja porast za 6,6 % u odnosu na prethodnu godinu, a čini udio od 4,31 % u ukupnom kriminalitetu. Uz tu liniju rada vežu se i 162 kaznena djela povezana sa zločinačkim udruženjem, a u pitanju je  prekogranični i transatlantski kriminalitetu koji ne poznaje granice. Prema podacima  Europola Hrvatska je inicijator mnogih postupanja i lider u borbi protiv kriminaliteta droga, a proaktivnim i združenim pristupom se na razini EU-a vidi porast zapljena svih vrsta droga, kao i uhićenja pripadnika kriminalnih skupina. 

U 2024. godini hrvatska policija je zaplijenila 119 kg kokaina, 80 kg heroina, više od 2 t marihuane, 145 kg amfetamina, više od 22 kg MDMA-a i drugo, s time da u navedene količine ne ulaze zaplijene na području drugih država članica EU-a, u kojim aktivnostima je zajedno s policijama drugih država članica i Europolom sudjelovala i hrvatska policija.

Nastavno je istaknula da se u Republici Hrvatskoj ne bilježi „epidemija“ ovisnosti o drogama i nema znatnije proizvodnje droga (osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana) niti postoje tzv. otvorene narko scene, nego se ilegalne droge prodaju prikriveno.
Po pitanju općeg kriminaliteta državna tajnica je naglasila da se radi o najzastupljenijoj vrsti kriminaliteta u Hrvatskoj koja u ukupnom kriminalitetu sudjeluje s čak 79,7 %. U 2024. godini počinjeno je 48.845 kaznenih djela općeg kriminaliteta što predstavlja povećanje od 7,2% u odnosu na 2023. godinu. 

U odnosu na petogodišnje razdoblje (2014.-2018.) vidi se trend smanjenja prijavljivanja kaznenih djela iz te linije rada, dok je od 2019. do 2024. godine vidljiv postupan porast prijavljenih kaznenih djela iz područja općeg kriminaliteta što se primarno odnosi na rast evidentirane stope kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji i zaštite osobnih sloboda. Porast tih kaznenih djela zahtijeva snažnu međuresornu suradnju više nadležnih državnih tijela, ali i akademske zajednice te nevladinih udruga.

U odnosu na pojedina kaznena djela protiv života i tijela državna tajnica je istaknula da je uspješnost razrješavanja tih kaznenih tijekom 2024. godine bila 96,1 %, dok je razriješenost kaznenog djela ubojstva, koje najviše pobuđuje interes javnosti bilo 100%, odnosno svih 37 počinjenih ubojstava tijekom 2024. godine su razriješena.

Iako je vidljiva tendencija pada broja počinjenih ubojstava, uspoređujući podatke iz dva uzastopna petogodišnja razdoblja (u razdoblju od 2015.-2019. je počinjeno 171 ubojstvo, a u razdoblju od 2020.-2024. je počinjeno153 ubojstva) svako ubojstvo je previše i brojka ubojstava nikada nije dovoljno mala.

Pored navedenog, ubojstva u pokušaju na razini su prosjeka od 105 kaznenih djela od 2015. do 2024. godine, iz čega se može zaključiti da je pojavnost ubojstava u pokušaju posljednjih pet godina otprilike jednaka.

S time u vezi, državna tajnica se paralelno osvrnula i na kaznena djela počinjena na štetu članova obitelji/bliskih osoba, te osim najčešćih kaznenih djela kao što su prijetnja i tjelesne ozljede istaknula je da su u desetogodišnjem razdoblju od 2015. do 2024. godine evidentirana ukupno 324 ubojstva, teška ubojstva i teška ubojstva ženske osobe, od kojih je 147 počinjeno na štetu osoba ženskog spola.

Nadalje, od ukupnog broja ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe, njih 166 je počinjeno na štetu članova obitelji/bliskih osoba, a u odnosu na spol, 107 žrtava su osobe ženskog spola. Na štetu intimnih partnerica počinjeno je 69 ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe.  

Po pitanju kaznenih djela protiv spolne slobode državna tajnica se osvrnula na kaznena djela silovanja i  kaznena djela silovanja u pokušaju.

U 2024. godini zabilježen je porast kaznenih djela silovanja, odnosno prijavljeno je 259 kaznenih djela silovanja počinjenih na štetu 189 žrtava, a što je 33,5 % više u odnosu na 2023. godinu, kada je prijavljeno 194 kaznenih djela na štetu 151 žrtve.

Nastavno je navedeno da promatrajući desetogodišnji prosjek 259 kaznenih djela silovanja predstavlja povećanje, međutim, povećanja broja je primarno proisteklo kao posljedica izmjene zakonodavstva kojim je kazneno djelo “Spolni odnošaj bez pristanka” prestalo postojati kao samostalno kazneno djelo, odnosno smatra se kaznenim djelom silovanja.

Također, posljednjih je godina primjetno da su žrtve sklonije prijaviti policiji i kaznena djela silovanja i silovanja u pokušaju koja su se dogodila u braku ili u ljubavnoj vezi, što je posljedica proaktivnog djelovanja policije i jačanja položaja žrtve. Razriješenost tih kaznenih djela je gotovo uvijek iznad 95%.

U odnosu na kaznena djela protiv okoliša, državna tajnica je istaknula da se radi o  kriminalitetu u čijem je istraživanju potreban multidisciplinaran pristup svih dionika ovlaštenih za poduzimanje mjera i radnji na ovom području, a radi se o jednom od najprofitabilnijih i najbrže rastućih područja kriminalne aktivnosti. U 2024. godini prijavljeno je 311 kaznenih djela protiv okoliša, što predstavlja porast od 36,6 % u odnosu na 2023. godinu, kada su zabilježena 232 kaznena djela. 

Usporedno je zabilježeno i povećanje broja razriješenih kaznenih djela u odnosu na 2023. godinu i to za 40,6 %. Tijekom 2023. godine razriješeno je 155 kaznenih djela, dok je 2024. razriješeno 218 kaznenih djela. 

Podaci o broju prijavljenih kaznenih djela u 2024. godini ukazuju da je policija na ovom području postala proaktivnija. Isto je vidljivo i iz desetogodišnjih pokazatelja.

Naime, u petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. godine prosječno je godišnje prijavljeno 261 kazneno djelo iz područja zaštite okoliša, dok je prosjek ranijeg petogodišnjeg razdoblja od 2015. do 2019. godine 219 takvih kaznenih djela, a što predstavlja povećanje od 19,18 %.

Predstavnica podnositelja se posebno osvrnula na maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji te naglasila da postoji jedan kontinuirani trend prijavljivanja kaznenih djela na štetu mladeži i obitelji odnosno da je u desetogodišnjem razdoblju zabilježen porast od 167,25 % ovih kaznenih djela (1.056 kaznenih djela u 2015. godini u odnosu na 3.167 kaznenih djela u 2024. godini). 

Tijekom 2024. godine u Republici Hrvatskoj je prijavljeno i procesuirano ukupno 12.037 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji (bez 320 kaznenih djela iz nadležnosti kibernetičke sigurnosti), što je u odnosu na 2023. godinu povećanje za 4,3 %. Ako se promotre podaci za 2020. godinu vidljivo je  povećanje za 46,2 %.

Najznačajniji udio kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji čine kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kojih je tijekom 2024. godine evidentirano 6.571 što je 4,4 % više u odnosu na 2023. godinu kada ih je ukupno evidentirano 6.294.

Najveći udio u kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece čine kaznena djela „Povreda djetetovih prava“, „Nasilje u obitelji“ i „Povreda dužnosti uzdržavanja“.

Posljednjih 10 godina bilježi se kontinuirani porast otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela povrede djetetovih prava i trend smanjenja broja kaznenih djela povrede dužnosti uzdržavanja (izuzev 2021. i 2022. godine kada je evidentirano povećanje kaznenih djela povrede dužnost uzdržavanja). U 2024. godini također je zabilježen blagi porast od 2,2 % (559 kaznenih djela u 2024. godini u odnosu na 547 kaznenih djela u 2023. godini). 

Državna tajnica je naglasila da kroz cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje policijski službenici uspješnije prepoznaju sve oblike kaznenog djela povrede djetetovih prava, a kroz senzibiliziranje javnosti utječe se na sve dionike da na vrijeme prijave nasilje kako bi se uspješno zaštitile žrtve i spriječilo daljnje činjenje kaznenog djela.

Državna tajnica se osvrnula i na kriminalitet djece i maloljetnika te iznijela podatke da je tijekom 2024. godine ukupno evidentirano 2.944 kaznenih djela djece i
maloljetnika (kazneno neodgovorna djeca i kazneno odgovorni maloljetnici), što je povećanje maloljetničkog kriminaliteta za 19,4 % u odnosu na 2023. godinu, kada je evidentirano 2.465 kaznenih djela.

Za počinjenje tih kaznenih djela ukupno je osumnjičeno i procesuirano 1.552 djece i maloljetnika, što u 2024. godini predstavlja povećanje od 11,4 % u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 1.393, odnosno radi se o 159 evidentiranih maloljetnih počinitelja više u odnosu na 2023. godinu.

Analizirajući desetogodišnje razdoblje od 2015. do 2024. godine vidljivo je da maloljetnička delinkvencija u Republici Hrvatskoj bilježi tendenciju smanjenja (uz određene oscilacije) sve do 2022. godine, kada slijedi povećanje, kako u kategoriji broja počinjenih kaznenih djela djece i maloljetnika tako i u kategoriji počinitelja tih dobnih skupina.

Državna tajnica je u osvrtu na iznesene brojčane pokazatelje podsjetila da ova vrsta nasilja ima svoj temelj u psihosocijalnoj dinamici obitelji te policija nije u mogućnosti „preodgajati“ nečiju djecu niti je to njezina djelatnost. Policija kao tijelo represivnog aparata može dijelom nastupati i preventivno, ali za promjenu brojčanih pokazatelja su potrebne preventivne mjere i koordinirana međusektorska suradnja kako bi se taj problem srezao u korijenu.

Naglasila je i da presude trebaju biti adekvatne počinjenom kaznenom djelu jer blage presude nemaju svoj preventivni karakter odnosno šalju poruku da društvo tolerira nasilje i da se ono isplati.  

U odnosu na prekršaje nasilja u obitelji državna tajnica je istaknula da je u 2024. godini zbog prekršaja počinjenih nasiljem u obitelji, prekršajno prijavljeno 6.949 osoba (1.139 recidivista), od toga 5.318 osoba muškog spola i 1.631 osoba ženskog spola (što je za 9,46 % manje nego u 2023. godini, kada je prekršajno prijavljeno ukupno 7.675 osoba). 

I u ovom slučaju broj recidivista ukazuje na činjenicu da društvo nije poslalo dovoljno snažnu poruku da je nasilje neprihvatljivo odnosno potrebno je kontinuirano ukazivati na problem recidivista, posebice za kaznena djela i prekršaje nasilja u obitelji.

U odnosu na javni red i mir, državna tajnica je iznijela brojčane pokazatelje te navela da je u 2024. godini  evidentirano 77.773 prekršaja po svim propisima (izuzev prometnih prekršaja). 

Od navedenog broja 15.259 čine prekršaji protiv javnog reda i mira, što u postotku iznosi 19,6 %, dok prekršaji koji se odnose na ostale zakone participiraju sa 79,6 % (Zakon o zaštiti nasilja u obitelji, Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o strancima, Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o prebivalištu i drugi iz prekršajne domene, izuzev prometnih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

U 2024. godini bilježi se porast počinjenih prekršaja za 10,9 % u odnosu na 2023. godinu (70.114 prekršaja). Svi pokazatelji idu u smjeru konstatacije da su javna okupljanja, a posebice sportska okupljanja, mjesta s najvećim doprinosom prekršaja.

U zaključnom dijelu uvodnog izlaganja državna tajnica je po pitanju sigurnosti prometa na cestama istaknula da je u 2024. godini evidentirano 35.729 prometnih nesreća s 239 poginulih osoba, 3.238 teško ozlijeđenih osobe i 11.060 lakše ozlijeđenih osoba.

U odnosu na podatke za 2023. godinu, prometnih nesreća je više za 3,3 % (1.125 prometnih nesreća više), dok je 35 poginulih osoba manje (- 12,8 %), teško ozlijeđenih osoba je više za 4,4 % (136 osobe više), a lakše ozlijeđenih osoba je manje za 0,4 % (42 osobe manje).  

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu policije u 2024. godini te izrazili zadovoljstvo vezano za proaktivan rad policije u svim segmentima.

U odnosu na konzumaciju droga u Zagrebu u razdoblju od 2015. do 2020. godine, kada su istraživanja pokazala da je Zagreb bio pri vrhu velikih europskih destinacija po konzumaciji kokaina i marihuane te je li taj trend zaustavljen, državna tajnica je istaknula da je to međuresorno pitanje, jer je policija prvenstveno represivni, a tek onda preventivni aparat. Policija pojačano procesuira, no vidljiv je trend porasta zlouporabe droga u cijeloj EU-u.

Tijekom rasprave je istaknuto da podatci pokazuju da su najnezaštićenije skupine u Hrvatskoj djeca (maloljetnici) i žene. Na to ukazuje i broj  ubijenih žena, s obzirom da je tijekom 2024. godine ubijeno 18 žena, od kojih je devet žena bilo žrtva kaznenog djela „Teško ubojstvo ženske osobe“. Posebice je uznemirujuće da je od navedenog broja ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe u 2024. godini, na štetu članova obitelji/bliskih osoba počinjeno 18 navedenih kaznenih djela, odnosno 48,6 %. Dom, kao mjesto gdje bi svi trebali biti sigurni i zaštićeni u mnogim se slučajevima pokazuje kao mjesto gdje, ne samo žene, trpe nasilje koje nerijetko završava ubojstvom ili njegovim pokušajem.

Ponovno je naglašeno da je neprihvatljivo da policija „odradi“ svoj dio zadaće, a da u konačnici pravosuđe svojim odlukama šalje društvenu poruku da je takvo nasilničko ponašanje prihvatljivo.

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli i na kaznena djela protiv spolne slobode odnosno na kazneno djelo silovanja koje je u porastu za 33,5%, kao i na kazneno djelo silovanja u pokušaju koje je također u porastu. 

Istaknuto je da se u predmetnom Izvješću to obrazlaže time što se svaki čin silovanja sada evidentira kao zasebno kazneno djelo kao i da je izmjenom Kaznenog zakona kazneno djelo „Spolni odnošaj bez pristanka” prestalo egzistirati kao samostalno kazneno djelo, odnosno smatra se kaznenim djelom silovanja.

Članovi Odbora su izrazili sumnju da su ti elementi doveli do povećanog broja izvršenja tih kaznenih djela odnosno da su jedini uzrok.

Također je zatraženo pojašnjenje vezano za razriješenost kod kaznenog djela silovanja u pokušaju jer je u 2024. godini razriješenost bila svega 85,7%.

Državna tajnica je istaknula da MUP ne želi ni šutnju ni relativizaciju već želi da nadležna tijela preventivno djeluju, jer nasilje danas je vrlo vjerojatno ubojstvo sutra.

Javnost treba biti svjesna da policija ne može taj problem riješiti sama. Rodno uvjetovano nasilje, naglasila je državna tajnica, pripada u teške, kompleksne i delikatne teme koje traže konkretna rješenja. Sustav bi trebao „iskoračiti“ iz uobičajenog shvaćanja gdje uvijek treba još jedan „dodatni dokaz“, gdje se pojedine situacije relativiziraju, a u konačnici bi penalizacija trebala biti adekvatna.

Uvijek ima prostora za poboljšanje pojedinih odredbi, pa se može pristupiti i njihovoj izmjeni.

U odnosu na povećan broj kaznenih djela silovanja državna tajnica je istaknula da povećan broj tih kaznenih djela govori i o trendu povećanog nasilja među mladima, ali i u drugim dobnim skupinama, kao i sveprisutnom nasilju u svim dostupnim medijima.

U odnosu na nižu razriješenog kaznenog djela silovanja u pokušaju u 2024. godini, pojašnjeno je da se radi o vrlo teškom kaznenom djelu s iznimno traumatiziranim žrtvama, koje se počesto nakon prijavljivanja kaznenog djela predomisle i povuku prijavu te slučaj ostaje nerazriješen.

Posebna pažnja se tijekom rasprave usmjerila na vršnjačko nasilje među maloljetnicima koje se nastavilo i u 2025. godini te je eskaliralo vrlo brutalno u više mjesta u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da trenutno „svi apeliraju na sve“ odnosno na roditelje, školske ustanove, policiju, pravosuđe te sustav socijalne skrbi kako bi se riješio problem. Postavilo se i pitanje o potrebi izmjene prekršajnog i kaznenog zakonodavstva, te u kojem smjeru bi te izmjene išle odnosno je li rješenje spuštanje dobne granice za prekršajnu i kaznenu odgovornost djece.

Po pitanju „nestajanja“ kvartovskih kontaktnih policajaca izneseno je da je u listopadu 2003. godine donesena odluka o ustrojavanju kontaktnih policajaca koji bi se bavili prevencijom i angažmanom u dnevnim smjenama kako bi se ostvario bliži kontakt i kako bi policija bila više na „usluzi“ građanima. Tada su bila ustrojena 692 takva radna mjesta u 20 policijskih uprava, kao i 53 radna mjesta za prevenciju. Trenutno na tim poslovima radi 415 kontaktnih policajaca i 46 službenika za prevenciju.  

Do smanjenje broja kontaktnih policajaca je došlo promjenom društvenih okolnosti koje neminovno utječu i na način rada policije. Iz dana u dan se multipliciraju policijski poslovi te „kvartovski“ policajci rade poslove u policijskoj postaji kao i ostali policijski službenici. Zbog toga je 2025. godine došlo do novog ustroja koji je realniji i koji je usmjeren na maksimalnu iskoristivost kapaciteta svakog policijskog službenika.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O RADU POLICIJE U 2024. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 19. sjednici, održanoj 25. rujna 2025., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, prvo čitanje, P.Z.E. br. 193, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 16. rujna 2025. Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova (dalje u tekstu: Ministarstvo) naglasila da je 13. lipnja 2024. donesena Uredba (EU) 2024/1717 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica koja je stupila na snagu 10. srpnja 2024. te je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama.

Njezino stupanje na snagu traži izmjenu nacionalnog zakonodavstva odnosno izmjene i dopune Zakona o nadzoru državne granice (dalje u tekstu: Zakon).
Predmetna Uredba  je propisala da države članice mogu privremeno zatvoriti određene granične prijelaze ili ograničiti njihovo radno vrijeme te je u Zakonu bilo potrebno definirati koje nacionalno tijelo u tom slučaju donosi odluku o zatvaranju ili o ograničavanju radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza. U Prijedlogu zakona je utvrđeno da je nadležno tijelo za donošenje takve odluke Vlada RH na prijedlog Ministarstva.
Također, Uredbom se propisuje da, ako se na području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi, ta država članica može, iznimno, ponovno uvesti nadzor državne granice na svim svojim unutarnjim granicama ili nekim njihovim određenim dijelovima.
Predmetna odredba Uredbe traži dopunu članka 3. Zakona na način da se privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica može odrediti i samo za neke određene dijelove unutarnjih granica, da je tijelo nadležno za donošenje takve odluke Vlada RH na prijedlog ministra unutarnjih poslova, te da uz postojeće adresate  Ministarstvo o tome obavješćuje i Europski parlament i Vijeće.
Vezano za konkretne kriterije kojima se utvrđuje „ozbiljnost prijetnje“ i gradacija  mjera koje se poduzimaju u zaštiti granica, državna tajnica je istaknula da Ministarstvo uvijek razmatra težinu i ozbiljnost prijetnje i kojom alternativnom mjerom se može postići odgovarajuću zaštitni učinak, a ne da se odmah ide s „najtežom“ mjerom.
Izmjenom članka 3. stavka 6. Zakona predloženo je da Ministarstvo, a ne Vlada RH, dostavlja izvješće o ponovnom uvođenju nadzora na unutarnjoj granici ili na nekim dijelovima unutarnje granice Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji, budući da je riječ o tehničkom izvješću o neposrednoj provedbi nadzora na unutarnjoj granici, sa sadržanim podacima o kojima Ministarstvo vodi potrebne baze.
Također, novim člankom 3.a utvrđuje se da je Ministarstvo nadležno tijelo za pokretanje inicijative i sudjelovanje u postupku savjetovanja koje pokreće Europska komisija u skladu s člankom 27.a stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/399.

Zaključno je istaknula da je Ministarstvo tijelo koje je nadležno i za obavješćivanje Europske komisije o prekograničnim regijama, sukladno članku 42. Zakonika o schengenskim granicama, uvijek uzimajući u obzir bilateralne sporazume sklopljene sa susjednim državama (Slovenijom i Mađarskom). 

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
Ranko Ostojić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 16. rujna 2025., raspravio je Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, koje je Glavni državni odvjetnik RH podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 28. travnja 2025. 

Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće od 11. rujna 2025.

Sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je Glavni državni odvjetnik RH istaknuo da je na dužnost stupio 27. svibnja 2024. te da je aktivno sudjelovao u radu odvjetništva pola godine, no neovisno o tome u potpunosti stoji iza Izvješća koje obuhvaća cijelu 2024. godinu.

Osvrnuo se na najznačajnije „poteškoće“ koje su utjecale i utječu na rad svih državnih odvjetništava. Posebno je istaknuo dugogodišnju „kadrovsku devastaciju“ odnosno nedovoljan broj zamjenika državnih odvjetnika kao i njihovu dobnu strukturu. Najveći broj zamjenika je iznad 60 godina starosti te će za pet do deset godina doći do znatnog odljeva kadrova. S druge strane, ukazao je da se taj dugogodišnji negativni trend tijekom 2023. i 2024. godine „okrenuo“ odnosno u 2024. godini je 89 zaposlenika više nego u 2023. godini, a  tijekom 2024. i 2025. godine mjesečno je prisezalo između 20 i 30 zamjenika državnih odvjetnika, a u sljedećih 15 dana prisegnuti će 48 novih zamjenika državnih odvjetnika. Takav pozitivan trend je potrebno nastaviti i u sljedećim godinama te kontinuirano popunjavati slobodna radna mjesta. Revitalizaciju i funkcioniranje sustava smatra mogućim samo ako će se „puniti baza“ odnosno pristupiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika iz čijih se redova „crpe“ zamjenici državnih odvjetnika.

U odnosu na uvjete rada, naglasio je da su tijekom 2024. godine plaće, koje su predstavljale velik problem, porasle i to više nego što je iznosila inflacija, a preostaje poraditi na stvaranju i uređenju primjerenih radnih prostora. 

Vezano za zakonodavnu aktivnost, Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da je nužna izmjena niza zakona radi efikasnijeg rada pravosuđa s obzirom na činjenicu da sudski postupci traju predugo. Naglasio je da ne postoji dobro pravosuđe, ako obje njegove sastavnice (sudstvo i odvjetništvo), koje su međuovisne, ne funkcioniraju dobro.

U osvrtu na brojčane pokazatelje istaknuo je „stopu žurnosti“, odnosno naglasio je da je broj riješenih predmeta po osobi i vrijeme rješavanja predmeta poboljšano, a prvi put u 2023. godini zaustavljen je porast broja neriješenih predmeta, a isto je nastavljeno i u 2024. godini. Za očekivati je da će se taj trend nastaviti i u sljedećim godinama.

Zaključno je u uvodnom izlaganju istaknuo da se DORH ne bavi samo „core businessom“ već je pristupio osnivanju časopisa pod nazivom „Državno odvjetništvo otvara razgovor“ (DOOR), u čijem će uredničkom odboru sjediti ugledni profesori s hrvatskih sveučilišta kao i svjetskih sveučilišta, i u kojem će se objavljivati članci s područja kaznenopravne znanosti, a prvi broj bi trebao izaći koncem 2025. godine odnosno početkom 2026. godine.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je istaknula da je Vlada RH u svome Mišljenju predložila da se predmetno Izvješće usvoji, uzimajući u obzir da je u Izvješću predočen iscrpan pregled rada svih državnih odvjetništava iz kojeg je vidljiva ažurnost i kvaliteta rada, kao i da je državno odvjetništvo ispunilo svoju ustavnu zadaću.

U raspravi su članovi Odbora podržali predmetno Izvješće te istaknuli da ostvareni rezultati rada ukazuju na veliki trud i zalaganje svih dužnosnika i službenika u odvjetništvima. Također, podržali su i sve aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta rada u državnim odvjetništvima, a time i učinkovitosti u postupanju.

U odnosu na izdavanje časopisa, zatraženo je pojašnjenje je li to znanstveni ili stručni časopis, a izražena je i bojazan, s obzirom na to da je DORH represivni aparat, da bi se mogla dovesti u pitanje neovisna analiza rada DORH-a kroz stručne i znanstvene članke, ako osobe koje sjede u uredničkom odboru časopisa ujedno pišu takve članke.

Zatraženo je i pojašnjenje o uspješnosti popunjavanja ispražnjenih mjesta, kako zamjenika državnih odvjetnika tako i službenika (državnoodvjetničkih savjetnika i stručnih suradnika) u budućnosti, s obzirom da i trenutno popunjavanje nije zadovoljavajuće.

Također, zatraženo je i pojašnjenje podataka koje je Sigurnosno-obavještajna agencija objavila u svome izvješću o porastu desnog ekstremizma u RH, kao i o aktivnostima pojedinih skupina u cilju rušenja ustavnopravnog poretka RH, stvaranju paravojnih snaga, nabavi oružja i dr., kao i informacija ima li DORH takve predmete u radu, te kakva je suradnja sa SOA-om.

U odgovoru na postavljena pitanja Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da u uredničkom odboru časopisa ne mogu biti svi profesori kaznenog procesnog prava, te je podsjetio da s Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u uredničkom odboru sjede prof. em. dr. sc. Ivo Josipović, prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i izv. prof. dr. sc. Zoran Burić. Naglasio je da nema bojazni remećenja ničije neovisnosti, a posebice neovisnosti pripadnika sveučilišne zajednice. Podsjetio je da postoje takvi primjeri u svijetu (Sjedinjene Američke Države) te da Hrvatska nije iznimka. 

U odnosu na popunjavanje radnih mjesta, naglasio je da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije bitno povećalo sistematizaciju radnih mjesta te da postoji pojačan interes za rad u državnom odvjetništvu koji je veći od slobodnih radnih mjesta.

Vezano za suradnju sa SOA-om, Glavni državni odvjetnik RH je istaknuo da je suradnja uzorna i u okviru zakona, ali nije u mogućnosti ulaziti u detalje s obzirom na povjerljivost podataka o kojima je riječ.

Po pitanju provođenja sigurnosne provjere i izdavanja Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri, Glavni državni odvjetnik je istaknuo da, kao i predsjednik Vrhovnog suda RH, ne podliježe provođenju sigurnosne provjere i izdavanju tzv. certifikata te nikakve radnje nisu poduzimane u tom smislu.

U odnosu na pitanje vezano za Split i 3000 neriješenih predmete, naglasio je da je izvanredan nadzor povodom recentnih događaja završio prije par dana, a u svibnju 2025. održan je sastanak u Šibeniku te je izdana obvezna uputa kojom se traži da se pažnja usmjeri na rješavanje predmeta starijih od tri godine. Takvih je bilo u tom razdoblju oko 7500, te se ta brojka vrlo brzo spustila na 5000 predmeta.

Po pitanju univerzalne jurisdikcije i suđenja hrvatskim pilotima u Srbiji, Glavni državni odvjetnik je istaknuo da se ne radi o institutu univerzalne jurisdikcije, nego o tome da se Republika Srbija „proglasila“ nadležnom voditi postupke za kaznena djela počinjena tijekom rata na području bivše Jugoslavije neovisno o državljanstvu počinitelja ili žrtve. Nikakvi dokazi, kao ni kazneni progon, nisu ustupljeni Hrvatskoj, a niti susjednoj Bosni i Hercegovini. Pretenciozno je to nazvati primjenom načela univerzalne jurisdikcije, a radi se o tome da Srbija već godinama želi biti „Mini Haag“.

S time u vezi u raspravi je istaknuto i poduzimanje radnji od strane državnog odvjetništva u odnosu na žensku osobu staru 102 godine, a koje radnje su poduzete nakon intervjua koji je dala jednoj televiziji, u kojem su se iznosili podatci vezano za ubojstva svećenika - franjevaca i drugih osoba nakon ulaska partizanskih jedinica u Široki Brijeg 1945. godine. Istaknuto je da se može povući paralela u odnosu na protezanje instituta univerzalne jurisdikcije od strane Republike Hrvatske na događaje koji su se desili na području druge države. Također se postavilo i pitanje neovisnosti u radu pojedinih zamjenika državnih odvjetnika koji pristupaju radu u pojedinim predmetima  iz osobnih motiva, iako su svjesni da nisu u mogućnosti postupati neovisno.

Glavni državni odvjetnik RH je podsjetio prisutne da ratni zločin ne zastarijeva, te da je državno odvjetništvo obavilo razgovor s tom ženskom osobom u svojstvu svjedoka, odnosno s građaninom koji ima saznanja o tom događaju, a ne u svojstvu okrivljenika, te ne postoji paralela između postupaka Srbije u odnosu na hrvatske pilote i postupanja državnog odvjetništva u ovom slučaju. 

Na koncu rasprave, u odnosu na pitanje o jačanju jugoslavenskog šovinizma i nacionalizma koji potenciraju osobe koje su u bivšoj državi imali zapažene uloge, te je li isto prepoznato, glavni državni odvjetnik je istaknuo da je pitanje impregnirano dnevnom politikom te da odvjetništvo postupa kada do njih dopre glas odnosno kada postoji sumnja u počinjenje kaznenog djela. Trenutačno, Kazneni zakon ne prepoznaje takvo kazneno djelo.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje 

IZVJEŠĆA GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE O RADU DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA U 2024. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 16. rujna 2025., raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o suradnji u zaštiti od prirodnih, tehničkih i tehnoloških katastrofa,  drugo čitanje, P. Z. br. 179, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 24. srpnja 2025. 

Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova istaknula da su sve prethodne aktivnosti nadležnih tijela usmjerene na donošenje predmetnog Zakona imale za cilj poboljšati suradnju između Republike Hrvatske i Republike Kosova o suradnji u zaštititi od prirodnih, tehničkih i tehnoloških katastrofa.

Teška prometna nesreća koja se dogodila 25. srpnja 2021. u Hrvatskoj, a u kojoj su stradali državljani Republike Kosova, aktualizirala je pokretanje postupka za sklapanje dvostranog međunarodnog ugovora. Isto je usuglašeno na zajedničkom sastanku predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Republike Kosova g. Albina Kurtija održanom u Slavonskom Brodu, na dan nesreće.

Sporazum su, 13. prosinca 2024. u Zagrebu, potpisali u ime Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, a u ime Vlade Republike Kosova ministar unutarnjih poslova Republike Kosova g. Xhelal Sveçla.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 12 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE KOSOVA O SURADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH, TEHNIČKIH I TEHNOLOŠKIH KATASTROFA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 17. sjednici održanoj 2. srpnja 2025. raspravio je Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2025. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od  11. lipnja 2025. i Izvješće sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2025. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 14. svibnja 2025. 
 
Uvodno je državna tajnica Irena Petrijevčanin, kao predstavnica MUP-a, istaknula da je Vlada Republike Hrvatske u veljači  2025. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2025. godini (dalje u tekstu: PA 25) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je Ravnateljstvo civilne zaštite provelo one aktivnosti koji prethode protupožarnoj sezoni, dok će se dio aktivnosti provoditi tijekom cijele protupožarne i turističke sezone. 

S obzirom na meteorološke prilike koje se očekuju u 2025. godini, posebice tijekom protupožarne i turističke sezone, predstavnica podnositelja je naglasila da će godina biti zahtjevna za sustav civilne zaštite, ali i za ostale žurne službe. Nadležne službe kontinuirano analiziraju sve destinacije koje su „kritične“, ali i prometne koridore te je vidljivo da je svake godine rizik sve veći.
Osvrnula se na broj požara u „najzahtjevnijim županijama“ u priobalju te istaknula da je od 1. siječnja do 26. lipnja 2025. najveći broj požara izbio na području PU splitsko-dalmatinske odnosno 176 požara, od kojih je jedan požar posljedica kaznenog djela, dok je u istom razdoblju na području PU šibensko-kninske bilo 158 požara na otvorenom od čega su četiri posljedice kaznenog djela. 
U odnosu na raspoloživa sredstva zračnih snaga, državna tajnica je naglasila da su trenutno u uporabi četiri kanadera, a za par dana bit će ih šest, sve ovisi o kvarovima i popravcima, te  tri zračna traktora i jedan helikopter. Posebno je pohvalila suradnju s Hrvatskom vojskom.

Nastavno je istaknula da su sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobile upute i zadaće koje trebaju izvršiti, a njihovo aktivno sudjelovanje bit će vidljivo u spremnosti i funkcionalnosti objekata planiranih za zbrinjavanje većeg broja evakuiranih osoba uslijed izvanrednih događaja, odnosno mogućih dugotrajnih zastoja u prometu bilo kojeg oblika, pružanjem pomoći u dijeljenju pitke vode, hrane i osiguravanju liječničke pomoći, detekciji posebno požarno ugroženih turističkih objekata i dr.
Gradovi i općine su upoznate s nužnošću kontinuirane komunikacije s operativnim snagama sustava civilne zaštite te s policijskim upravama i Ravnateljstvom civilne zaštite, vatrogasnim zajednicama, zavodima za hitnu medicinu i drugim žurnim službama.

Operateri u 20 županijskih centara 112 su građanima i turistima na raspolaganju 24/7 te su među prvim primateljima dojava o izvanrednim događajima, pa tako i požarima, a pozivi se mogu zaprimati na pet jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački).

Operativni centar civilne zaštite, kao nacionalna kontakt točka, je u kontinuiranoj komunikaciji s europskim Koordinacijskim centrom za odgovor na hitne situacije te, u slučaju potrebe, koordinira aktivnosti pružanja međunarodne pomoći putem prijelaznih rescEU kapaciteta.
Također, za potrebe provođenja zadaća u okviru akcija gašenja požara operativno-komunikacijski centri policijskih uprava surađuju sa Državnim vatrogasnim operativnim središtem u Divuljama, područnim uredima civile zaštite te nadležnim vatrogasnim zapovjednicima, a operativni centri civilne zaštite i 112 kontinuirano razmjenjuju informacije.
Nastavno je naglasila da je do konca lipnja provedeno 1300 inspekcijskih nadzora, s time da je nadzor pojačan u lipnju ove godine, te je podneseno ukupno 107 prekršajnih prijava od čega 55 protiv fizičkih osoba. Pojačan nadzor je posebno usmjeren na postojeća divlja odlagališta otpada, razne ljetne manifestacije i koncerte koje koriste vatromete i lakozapaljiva sredstva te na područja gdje se zbrinjava biljni otpad.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je istaknuo da su u PA 25, koji je donesen koncem veljače ove godine, implementirani prijedlozi kratkoročnih mjera iz izvješća subjekata i rezultati provedene analize požarne sezone provedene u mjesecu studenom 2024. godine.

Važnije aktivnosti koje su propisane kao prijedlog kratkoročnih mjera za poboljšanje Programa aktivnosti te njihova realizacija tijekom 2024. i u prvih pet mjeseci 2025. godine odnosile su se na unaprjeđenje međuresorne komunikacije i komunikaciju s medijima (portali, web stranice) te posredno sa stanovništvom, održavanje postojećih i izgradnju novih dionica protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste, nastavak instaliranja dodatnih kamera u cilju kvalitetnijeg video nadzora na području priobalja, povećanje situacijske svijesti operativnih vatrogasnih i ostalih operativnih snaga na terenu. 
Posebno je istaknuo da će se i kamere koje su postavljene u nacionalnim parkovima i parkovima prirode „uvezati“ te će se stanje moći objedinjeno pratiti i u tim područjima. 
Gotovo u cijelosti su ispunjene sve planirane kratkoročne mjere za poboljšanje programa aktivnosti u 2024. godini, te dijelom u 2025. godini, u odnosu na ranije razdoblje.

Također, u Izvješću su navedene kratkoročne mjera koje su propisane kao prijedlozi za poboljšanje PA 25, kao i mjere koje su već realizirane tijekom 2025.  godine. Između ostalog, zatraženi su podaci od županijskih upravnih odjela o izgrađenim ZIP-lineovima s obzirom na nedostatak informacija o tome, kao i o označavanju već izgrađenih koji potencijalno mogu predstavljati opasnost za zračne protupožarne snage. Izrađen je i verificiran Standardni operativni postupak za slučaj korištenja dronova/bespilotnih zrakoplova prilikom izviđanja i/ili gašenja požara na otvorenom prostoru, izrađena je informatička nadogradnja programa „VATRONET“ (u  kojem sustavu je trenutno upisano 149.250 ljudi) te se dostava potrebnih podataka i obrazaca angažiranih sezonskih i domicilnih vatrogasaca odvija putem istog. Državni hidrometeorološki zavod je ustrojio novu sposobnost odnosno izračun prognostičkih polja požarnih indeksa koja dostavlja na dnevnoj bazi zajedno s prognostičkim poljima temperature zraka te brzine i smjera vjetra.

U odnosu na planirana financijska sredstva za realizaciju PA 25 glavni vatrogasni zapovjednik je iznio da HVZ ima predviđena proračunska sredstva u iznosu od 6.451.850,00 EUR, a MORH 16.138.168,00 EUR, što ukupno iznosi 22.590.018,00 EUR (764.700,00 EUR više u odnosu na 2024. godinu).

Temeljem PA 25 izvršene su ili su u tijeku razne aktivnosti i mjere, između ostaloga, održani su planirani radni sastanci (MORH i OSRH, HEP, HOPS, inspekcije DIRH-a i MUP-a, Vatrogasni stožer HVZ-a i ostali subjekti PA 25), svi propisani planski i provedbeni dokumenti (planovi čišćenja, plan prevoženja i dr.) su dostavljeni, ažuriran je Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara, realizirana je organizacija smještaja i prehrana redovito dislociranih vatrogasaca i drugo.

U prvoj polovici mjeseca lipnja, međuresorna vježba »SIGURNOST 25« provedena je 10. lipnja 2025. u prijepodnevnim satima na autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik - tunel Mala Kapela i u poslijepodnevnim satima na  autocesti A4 Goričan -Zagreb – na naplatnoj postaji Sveta Helena. Dana 12. lipnja 2025. održana je vježba odgovora na veliki požar na otvorenom prostoru na otoku Pagu kod mjesta Novalja.
Sva planirana osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca samostalno i u suradnji s MORH-om su provedena ili su u tijeku (prijevoz helikopterom, navođenje zrakoplova, NAMIRG TIM, simulator plamenih udara, spašavanje iz dubina i visina i dr.)

U odnosu na opremanje, nabavu i spremnost, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se kontinuirano provodi nabava vatrogasne zaštitne opreme, dok je dio opreme već isporučen. 

I u 2025. godini bit će na raspolaganju, kao i protekle 2024. godine, približno isti broj dobrovoljnih (sezonskih) vatrogasaca, oko 930, te oko 180 vatrogasnih vozila iz cijele Hrvatske za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države. Određene su dvije nove dislokacije Veli Iž i Mljet, a jedna dislokacija (Tučepi)  je ugašena. Ukupno 88 vatrogasaca se dodatno izmjenjuje u rotacijama po 15 dana s 25 vozila na 21 lokaciji u priobalju, a 11 cisterni iz robnih zaliha  prebačene  su s kontinenta u priobalje. Naglasio je da se osjeća smanjeni interes za obavljanje poslova vatrogastva, bilo sezonski, dobrovoljno ili profesionalno te je potrebno iznaći dodatna rješenja za motiviranje osoba za vatrogasni poziv, neovisno o tome što je vatrogascima, u odnosu na prethodne godine, poboljšan status, posebice u financijskom smislu te mnoge jedinice lokalne samouprave isplaćuju im i veća sredstva od predviđenih.

Tijekom glavnog napora požarne opasnosti (lipanj – rujan),  od 16. lipnja 2025. u Divuljama djeluje Operativno vatrogasno zapovjedništvo Republike Hrvatske, koje korištenjem naprednih tehnologija ima uvid u stanje na požarištima te koordinira vatrogasnim snagama duž priobalnog dijela Republike Hrvatske. 
Vezano uz inspekcijski nadzor vatrogasnog sustava (siječanj - travanj 2025.), naglasio je da je provedeno ukupno 298 inspekcijskih nadzora, doneseno 51 prvostupanjsko rješenje sa 100 naloženih mjera te su podnesena četiri optužna prijedloga.

U odnosu na promidžbu, glavni vatrogasni zapovjednik je  istaknuo da je HVZ u 2025. godini nastavio s provođenjem informativno-promidžbenih aktivnosti u svrhu smanjenja broja požara kao i u svrhu informiranja te edukacije građana i turista. U 2025. godini je povećan broj subjekata koji sudjeluju u promidžbenim aktivnostima, s posebnim naglaskom na hotele, kampove, luke, trajekte gdje se promidžbene materijali tiskaju na sedam jezika, a nova oglasna mjesta uključuju vlakove i čekaonice na kolodvorima.

Glavni vatrogasni zapovjednik se osvrnuo i na dva sastanka Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti koji su održani u svibnju i lipnju ove godine, kao i na sastanke na regionalnoj razini, na kojima se raspravljalo o različitim temama, s posebnim naglaskom na mijenjanje važećih zakona, kako bi se dosegnuo maksimum  protupožarne zaštite, jer isto nije moguće postići samo izmjenama Kaznenog zakona. Naglasio je potrebnu izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a posebice Zakona o protupožarnoj zaštiti jer je potrebno dugoročno promišljati o vremenskim ekstremima koji će biti sve izraženiji, a ekstremni požari bit će sve češća pojava i u kontinentalnom dijelu.

Po pitanju požara u razdoblju od 1.01. do 15.05. 2025. (u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini), prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 Hrvatske vatrogasne zajednice zabilježeno je povećanje broja požara u objektima, požara prometnih sredstava te ukupnog broja požara, dok je smanjen broj požara na otvorenom te raslinja, kao i opožarene površine, uz povećanje broja požara gdje su angažirane zračne snage uz korištenje manjeg broja protupožarnih zrakoplova. 

Gledajući pojedinačno, broj požara na otvorenom prostoru manji je za 3,90%, od čega je broj požara raslinja manji za 6,84%, ali uz značajnije smanjenje procijenjene opožarene površine za čak 61,33%.
Za razliku od požara na otvorenom prostoru na požarima u/na objektima zabilježeno je povećanje broja požara za 13,14% ili za 206 požara dok je broj zabilježenih požara prometnih sredstava povećan za 7,72% ili brojčano za 25 požara.

U požarima je zabilježeno ozljeđivanje 61 osobe što je povećanje od 27,08% odnosno za 13 osoba. U odnosu na broj ozlijeđenih vatrogasac, vidljiv je pomak na bolje, odnosno u promatranom razdoblju u 2024. godini bilo je ozlijeđeno 12 vatrogasaca, dok su u istom razdoblju 2025. godine ozlijeđena 2 vatrogasca, što predstavlja smanjenje od 83,33%.
Kada se zbroje sve vrste požara, u promatranom razdoblju u 2025. godini zabilježeno je povećanje broja požara za 243 odnosno za 5,68% u odnosu na isto razdoblje u 2024. godini, a broj smrtno stradalih osoba povećan je za 66,67% odnosno sa 9 osoba u 2024. na 15 u 2025. godini. Većinom se radi o stradavanju u požarima u objektima.
Glavni vatrogasni zapovjednik je iznio i zbirni podatak da je u zadnjih sedam godina na priobalju bilo 59.503 požara otvorenog prostora, od čega 33.321 požar niskog raslinja, a izgorjelo je 197.785 hektara.

Vezano za stanje zračnih snaga glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je u funkciji 6 (od 6) kanadera, što je jako dobro, a korelira i s odlukom Vlade RH kojom je predviđeno funkcioniranje zračnih snaga s pet kanadera i šest zračnih traktora. Za potrebe rescEU-a na dnevnoj bazi se donosi  odluka i u slučaju potrebe se „daju“ dva kanadera. Od 1. srpnja uvedeno je i obvezno dnevno izviđanje izviđačkim zrakoplovima.
Zaključno je istaknuo da su gotovo u cijelosti ispunjene sve planirane kratkoročne mjere za poboljšanje programa aktivnosti u odnosu na ranije razdoblje. Sve aktivnosti propisane PA 25 se provode propisanom dinamikom te su obavljene sve pripreme za provođenje glavnog napora požarne opasnosti tijekom ljetnih mjeseci. 
I ove godine je glavni vatrogasni zapovjednik uputio poziv članovima Odbora za posjet Operativnom vatrogasnom zapovjedništvo RH u Divuljama.

U raspravi su članovi i članice Odbora pozdravili i podržali sve aktivnosti koje su HVZ i MUP poduzeli nakon analize požarne sezone u 2024. godini, a radi  implementiranja kratkoročnih mjera i rezultata provedene analize požarne sezone iz studenoga 2024. godine.
Podsjetili su na nemjerljiv doprinos vatrogasaca od Domovinskog rata pa do razornih potresa tijekom 2020. godine uz izraženo stajalište da se spremnost vatrogasaca ne smije dovesti u pitanju te da je potrebno jačati njihovu suradnju s hrvatskom vojskom i policijom.
Pozdravljeno je i sufinanciranje kupnje vatrogasnih vozila od strane županija i Vlade RH kao izraz kvalitetne suradnje, uzimajući u obzir nemogućnost mnogih jedinica lokalne samouprave za samostalnu nabavu vozila. Ukazano je i na važnost vatrogasaca u malim jedinicama lokalne samouprave, posebice na otocima, i to ne samo u odnosu na  gašenje požara već i u drugim (svakodnevnim) poteškoćama.

Dio članova Odbora je tijekom rasprave izrazio neslaganje s izborom osobe koja je predstavljala Republiku Hrvatsku u Bruxellesu 14. i 15. svibnja 2025. na sastanku europskih vatrogasaca, ističući da je jedina relevantna osoba koja može predstavljati hrvatske vatrogasce glavni vatrogasni zapovjednik koji je na čelu Hrvatske vatrogasne zajednice. Državna tajnica se s time nije složila te je istaknula da su vatrogasci dio sustava civilne zaštite te da je predstavnik iz MUP-a, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite bio adekvatna osoba, što ne dovodi u pitanje uvažavanje hrvatskih vatrogasaca i HVZ-a odnosno svega onoga što oni čine i činili su.
Vezano za kratkoročne mjere odnosno prijedlog da se uvede dodatni zajednički nadzor MUP – DIRH na odlagalištima otpada, državna tajnica je istaknula da su održana dva sastanka s DIRH-om te da je protokol djelomično dovršen, a njegov dovršetak se uskoro očekuje.

S obzirom da je izražena zabrinutost može li Hrvatska s jednakim brojem vatrogasaca kao i 2024. godine uspješno „obraniti“ Hrvatsku uzimajući u obzir da su rizici puno ozbiljniji nego prethodnih godina, državna tajnica je istaknula da neće biti nedostataka ljudi u MUP-u i da će MUP sve svoje zadaće izvršiti.
U odnosu na prisutnost na društvenim mrežama državna tajnica je istaknula informiranje građana putem web stranice i facebook stranice Ravnateljstva civilne zaštite.
Članovi su se osvrnuli na veliki požar u prošloj godini koji se dogodio kod Tučepa koji, iako je zahvatio veliku površinu, nije ugrozio kuće, aute i sl., kao i požara koji je buknuo nedavno iznad Makarske gdje su stradale kuće, vozila, maslinici i druge materijalne vrijednosti te je postavljeno pitanje može li se preventivno više učiniti kroz proširenje protupožarnih puteva, posebice uzimajući u obzir veličinu zapuštenih i neodržavanih područja kao i velika šumska područja. 
Državna tajnica je istaknula da svatko od nas treba biti odgovoran i savjestan te uzeti u obzir i klimatske promjene koje pospješuju elementarne nepogode. Legislativa je dobra, kako prekršajna tako i kaznena, ali je uvijek potrebno pojačati preventivne aktivnosti svih sudionika s obzirom na uvjete u kojima živimo.
U odnosu na uporabu sustava SRUK državna tajnica je istaknula da je sustav u uporabi i funkcionalan je, ali da postoje zahtjevi za određenom doradom i nadogradnjom. Isto je moguće učiniti jedino u suradnji s teleoperaterima te se na tome radi.
U raspravi je istaknuto da postoji Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, no da postoji i određena nekoordiniranost nadležnih tijela te bi isto trebalo urediti. Također, pitanje evakuacija građana nije dobro riješeno te bi se tome trebala pridati pojačana pažnja. Pozornost bi trebalo usmjeriti i na borbu protiv „fake newsa“ kako bi se spriječilo puštanje lažnih informacija u javnost.
 
Vezano za pitanje vlasništva zemljišta i možebitna izvlaštenja kako bi se mogle primijeniti pojedine preventivne mjere, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se teret takvim mjera ne može „svaliti“ samo na jedinice lokalne samouprave. Trenutna zakonska rješenja imaju svoja ograničenja, te bi trebalo pristupiti izmjeni legislative. To se posebice odnosi na Zakon o zaštiti od požara koji je temelj za sve preventivne mjere koje se trebaju poduzimati radi smanjenja rizika od požara, ali bi trebalo pristupiti i izmjeni Kaznenog zakona, Zakona o šumama, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i drugih povezanih zakona kako bi se dobio jedan sustav u kojem svi participiraju i djeluju usklađeno.

S obzirom na izražene klimatske promjene koje čine elementarne nepogode češćim, iznenadnijim i razornijima, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je već sada potrebna suradnja između europskih država i vatrogasaca te da je HVZ dio Vatrogasne zajednice Europske unije koja obuhvaća vatrogasne zajednice 21 države članice Europske unije, a osnovana je 21. svibnja 2025. u Berlinu kada je potpisana i osnivačka povelja.

Vezano za primjenu Pravilnika o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca, mjerilima za njihovo utvrđivanje i koeficijentima složenosti poslova     koji je stupio na snagu, a koji su dužne primjenjivati jedinice lokalne samouprave, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je u zadanom roku najveći broj jedinica lokalne samouprave uskladio plaće profesionalnih vatrogasaca, a mnoge jedinice su odredile i više plaće od propisanog odnosno u inspekcijskom nadzoru nije bilo previše prekršitelja.
Po pitanju rizika kod prijevoza električnih vozila trajektom, glavni vatrogasni zapovjednik je izvijestio prisutne da je održano više sastanaka, a dan iza sjednice Odbora održat će se drugi sastanak s ministrom mora, prometa i infrastrukture, jer to pitanje nije zakonski riješeno. Naglasio je da mnoge zemlje imaju zabranu ukrcaja električnih vozila na trajekte zbog rizika za druga vozila i putnike do kojeg može doći u slučaju požara električnog vozila koje pri izgaranju stvara visoke temperature, a samo gašenje je kompleksno i dugotrajno.
Na pitanje što je s pokrenutom inicijativom kojom se traži da vatrogasci koji s otoka idu na kopno trajektom ne moraju plaćati trajektnu kartu, glavni vatrogasni zapovjednik je odgovorio da je prijevoz trajektom besplatan kada vatrogasna vozila idu na servis te HVZ snosi troškove prijevoza trajektom.

U odnosu na funkcionalno povezivanje gdje više jedinica lokalne samouprave ima zajedničku vatrogasnu postrojbu, što se pokazalo kvalitetnim rješenjem na otoku Braču, postavilo se pitanje izostanka sufinanciranja protupožarne zaštite od strane Vlade RH u takvom slučaju (jer se takvo funkcionalno povezivanje tretira kao udruga) i upućena zamolba da se taj problem riješi jer takva suradnja nije i ne može predstavljati udrugu.
Zaključno je u raspravi istaknuto da je potrebno pristupiti donošenju strategije za dugoročnije razdoblje jer kratkoročne aktivnosti koje se poduzimaju svake godine za pripremu protupožarne i turističke sezone neće biti dostatne, uzimajući u obzir sve parametre koji svaku sljedeću godinu u kontekstu protupožarne sezone čine težom i izazovnijom.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, prihvatio 

IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2025. GODINI (HVZ)
I
IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2025. GODINI (MUP).

PREDSJEDNIK ODBORA
    
Ranko Ostojić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 16. sjednici, održanoj 20. svibnja 2025., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 120, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 15. svibnja 2025. Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula najznačajnije razlike zakonskog teksta u drugom čitanju u odnosu na zakonski tekst u prvom čitanju.

Slijedom toga, naglasila je da su prihvaćene sve primjedbe nomotehničke naravi koje je iznio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, ali i da je Vlada RH između dva čitanja pristupila nomotehničkom uređenju pojedinih odredbi.
Također, osvrnula se i na prihvaćanje primjedbi odnosno prijedloga drugih tijela izraženih kroz međuresornu suradnju, između ostalih, i prijedloga Ministarstva pravosuđa i uprave te Ministarstva gospodarstva.

Podsjetila je prisutne da je Vlada RH prihvatila i prijedlog zastupnice Marije Lugarić iznesen tijekom rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju, te slijedom toga u odredbi članka 22. stavka 1. sada stoji da su kritični subjekti dužni izraditi provjeru rizika „najmanje svake četiri godine“, umjesto „svake četiri godine“.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KRITIČNOJ INFRASTRUKTURI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
Ranko Ostojić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 15. sjednici, održanoj 29. travnja 2025., raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, drugo čitanje, P. Z. br. 150, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 24. travnja 2025. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je 13. prosinca 2024. u Zagrebu potpisan Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosova o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, koji je u ime Vlade Republike Hrvatske potpisao  potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, a u ime Vlade Republike Kosova ministar unutarnjih poslova Republike Kosova Xhelal Sveçla. 
Republika Kosovo je još 2018. godine inicirala sklapanje dvostranog međunarodnog ugovora s ciljem unaprjeđenja suradnje između Hrvatske i Kosova u području sigurnosti i olakšavanja cestovnog prometa na državnom području obiju država, u kontekstu unaprjeđenje i produbljivanje međusobne suradnje u područjima javne sigurnosti, a pregovori su vođeni od lipnja do listopada 2024. godine.
Sklapanjem predmetnog Sporazuma hrvatskim državljanima koji žive u Republici Kosovo i kosovskim državljanima koji žive u Republici Hrvatskoj značajno će se olakšati zamjena vozačkih dozvola odnosno obje stranke temeljem Sporazuma uzajamno priznaju valjane nacionalne vozačke dozvole koje je izdalo nadležno tijelo druge stranke nositeljima vozačkih dozvola kojima nije izdano odobrenje za privremeni ili stalni boravak na njihovom državnom području. 
Osim toga, nositelj valjane vozačke dozvole koju je izdalo nadležno tijelo jedne od stranaka moći će podnijeti zahtjev za zamjenu vozačke dozvole nakon što mu je izdano odobrenje za privremeni ili stalni boravak na državnom području druge stranke

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE KOSOVA O UZAJAMNOM PRIZNAVANJU I ZAMJENI VOZAČKIH DOZVOLA.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, zbog odsutnosti predsjednika Odbora, određena je potpredsjednica Odbora Branka Juričev Martinčev.

POTPREDSJEDNICA 
    
Branka Juričev Martinčev
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025., razmotrio je Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2024. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2024. godinu) koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. ožujka 2025.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2024. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica podnositelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova istaknula da je 2024. godina bila uspješna te da su gotovo sve zadaće obavljene u cijelosti. Slijedom toga, navela je da je u izvještajnoj godini minski sumnjivo područje (MSP) smanjeno za 42,8 km2, a toj brojci može se dodati još 7,5 km2  razminiranog područja na Vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj. 

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja je u 2024. godini izdano 55 potvrda o isključenju iz MSP-a, pronađene su i uništene 1.102 protupješačke i 4 protuoklopne mine te 377 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS).

Dodatno, pri obavljanju poslova razminiranja na Vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ pronađene su i uništene 293 protupješačke i 18 protuoklopnih mina te 630 komada NUS-a.

Obavljanjem poslova razminiranja i općeg izvida - analize MSP-a u cijelosti su uklonjena minska eksplozivna sredstva (MES) u Karlovačkoj županiji, kako je bilo i predviđeno za 2024. godinu, dok je u planinskim područjima Splitsko-dalmatinske županije (Dinara), zbog loših vremenskih uvjeta tijekom studenog i prosinca, došlo do neispunjenja zadanog cilja odnosno nisu u cijelosti završeni poslovi razminiranja na 0,7 km2. Normalizacijom vremenskih prilika i to područje je u cijelosti razminirano.

Državna tajnica je posebno naglasila da u izvještajnoj godini nije bilo minskih nesreća i ljudskih stradavanja, što ukazuje na kvalitetno obavljene poslove razminiranja.

Vezano za financijsko poslovanje, državna tajnica je naglasila da je za poslove protuminskog djelovanja MUP povukao 66 milijuna eura od čega kroz Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) nešto više od 20.905.000.00 eura odnosno 31,5% ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini.

Posebno je istaknula da je Republika Hrvatska od strane Europske komisije prepoznata kao zemlja lider u okviru institucionalne potpore protuminskom sustavu Ukrajine kroz sudjelovanje predstavnika MUP-a u Savjetodavnom odboru Centra za humanitarno razminiranje Ukrajine.

Zaključno je navela da se koncem 2024. godine pristupilo izmjeni Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja. Usvojenim izmjenama omogućilo se voditeljima radilišta koji neposredno obavljaju poslove rukovođenja radilištima te pomoćnim djelatnicima koji neposredno obavljaju pomoćne poslove u razminiranju (poslove rukovatelja stroja i vodiča pasa te ostale pomoćne poslove) stjecanje prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima i na istovjetan način kako je to omogućeno i drugim zaposlenicima na poslovima razminiranja (pirotehničarima) u smislu tog Zakona. Takve izmjene su bile potrebne kako bi se ispravile nejednakosti u ostvarenju prava na mirovinu, s obzirom da ti zaposlenici zajedno s pirotehničarima dijele opasnosti koje proizlaze iz tih poslova, a u radu djeluju kao timovi.

Predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu obrane je nastavno naveo da je u 2024. godini, sukladno Odluci o davanju prethodnog odobrenja za razminiranje perspektivne vojne lokacije - Vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ Slunj,  od 15. travnja 2024., Hrvatski centar za razminiranje razminirao i iz MSP-a na Vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj isključio 7.484.379 m2, što MORH ne bi bio sposoban samostalno izvesti u tako kratkom roku.

Od ostalih perspektivnih vojnih lokacija na kojima se provodilo razminiranje sukladno Planu razminiranja perspektivnih vojnih lokacija i građevina u 2024. godini, državni tajnik je istaknuo aktivnosti u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji. Planska veličina MSP-a iznosila je oko 808.500 m2, a tretirano je 506.429 m2. Razminirano je ukupno 285.789 m2 pri čemu su pronađena dvije protupješačke mine i 13 komada NUS-a te je nakon obavljenog tehničkog izvida u potpunosti završeno razminiranje vojarne. 

U odnosu na neprovedene zadaće iz predmetnog Plana razminiranja, državni tajnik je istaknuo potrebu razminiranja Vojnog poligona „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac ukupne površine od 82.500 m2. Razminiranje te površine provest će se u 2025. godini. 

Tijekom 2024. godine, izvan Plana razminiranja, nije bilo razminiranja vojnih lokacija i građevina, a svi radovi razminiranja vojnih lokacija i građevina provedeni su na uspješan i učinkovit način bez izvanrednih događaja, što ukazuje na dobru obučenost i dosljednu primjenu propisanih procedura i standarda humanitarnog razminiranja. 

Zaključno je naglasio da su financijska sredstva za provedbu Plana u 2024. godini bila predviđena u iznosu od 167.645,68 eura, a ukupno nastali troškovi provedbom zadaća iz Plana razminiranja iznosili su 603.683,94 eura.

U raspravi je podržano Izvješće za 2024. godinu kao i postizanje cilja, a to je da Republika Hrvatska u cijelosti bude razminirana do 1. ožujka 2026., te da se rok završetka razminiranja ne prolongira za neko buduće razdoblje.

Nakon rasprave, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2024. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 13. sjednici, održanoj 25. ožujka 2025., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju COM (2021) 753, D.E.U. br. 24/024, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 11. ožujka 2025.

Navedeno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/25-07/55, URBROJ: 50301-21/21-25-1, na sjednici održanoj 25. veljače 2025.

Predmetni Prijedlog uredbe Europska komisija je objavila 23. studenoga 2021. te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

Temeljem članka 154., a u svezi s člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova te istaknula da Hrvatska osuđuje instrumentalizaciju migranata kao oblik hibridne prijetnje državama članicama EU-a  te podupire sve napore koji se čine u zaštiti europskog područja i suzbijanju ove prijetnje. 

Naglasila je da EU i Europska komisija moraju biti spremni za razne scenarije koji su usmjereni prema vanjskim granicama EU-a te su u tom kontekstu potrebne preventivne mjere zaštite od mogućih rizika od destabilizacije slijedom mogućeg masovnog priljeva migranata na granicu.  

Hrvatska smatra kako uredba protiv prijevoznika, čije bi se odredbe primjenjivale kao krajnja mjera može imati veliku dodanu vrijednost na operativnoj razini s ciljem smanjenja intenziteta krijumčarskih aktivnosti.

U odnosu na sporna/otvorena pitanja za RH državna tajnica je istaknula da u odnosu na mjere koje je Europska komisija ovlaštena poduzimati protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju, Hrvatska ističe upitnost mjere suspenzije prava na opskrbu gorivom kao i mogućnost kontrole provedbe te mjere.

Također, u odnosu na članak 3. stavak 2. Prijedloga uredbe, Hrvatska u ovoj fazi drži nejasnim su-odnos temeljne uredbe s pravnom osnovom iz područja prometa i predložene Provedbene odluke Vijeća koja bi svojim sadržajem ulazila u područje Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), te smatra problematičnim dodjeljivanje ovlasti Europskoj komisiji da samostalno odlučuje o zabrani poslovanja u EU-u vanjskim operatorima što je inače područje sankcija, dakle ZVSP-a, u kojem Komisija nema takve ovlasti.

U raspravi je podržano Stajalište Republike Hrvatske, posebice uzimajući u obzir da Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu u EU i stekla je značajno iskustvo u suzbijanju nezakonitih migracija.

Tijekom rasprave je državna tajnica detaljnije pojasnila što je krajnji cilj  donošenja predmetne Uredbe, odnosno onemogućavanje prijevoznika u krijumčarenju i pogodovanju krijumčarima migranata u svim vrstama prijevoza (zračni, morski, željeznički i cestovni prijevoz te prijevoz unutarnjim plovnim putovima) odnosno nezakonitom prelasku vanjske granice EU-a. 

S druge strane, istaknula je da je kroz ovaj proces cilj pomoći državama članicama da procijene odgovaraju li predviđene mjere njihovim specifičnostima.  Republika Hrvatska se u svome Stajalištu referirala da joj predložene mjere u najvećem dijelu odgovaraju, dok je samo u manjem dijelu prepoznala elemente koje smatra otvorenim odnosno spornim te isto upućuje prema Europskoj komisiji.    

Vezano za zakonite migracije i uvoz strane radne snage, a s time u vezi i obavljanje određenih gospodarskih aktivnosti koje pojedini članovi Odbora ne prepoznaju kao nužne, državna tajnica je istaknula da je isto u nadležnosti Zakona o strancima, te da je njegovim stupanjem na snagu poduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na sređivanje stanja u tom segmentu.

Predmetna uredba odnosi se na nezakonite migracije odnosno uperena je protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, sa 8 glasova „ZA“ i   2 glasa „SUZDRŽAN“, donio je sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama u vezi s nezakonitim ulaskom na područje Europske unije usmjerenima protiv prijevoznika koji sudjeluju u trgovanju ljudima ili krijumčarenju migranata ili ih olakšavaju COM (2021) 753, 
D.E.U. br. 24/024.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 12. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 20. ožujka 2025., raspravio je Prijedlog programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2025. godinu, koji je na nadležno donošenje, aktom od 14. veljače 2025., podnijelo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2025. godinu na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora.

U raspravi su članovi Odbora podržali Program rada za 2025., odnosno  aktivnosti koje proizlaze iz Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH i Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Izraženo je i mišljenje da bi bilo dobro da se Vijeću prošire ovlasti, ali i da bi bilo dobro da takva inicijativa krene od strane Vijeća, s obzirom na njihovo višegodišnje iskustvo stečeno kroz građanski nadzor i pozicije koju Vijeće ima unutar sigurnosno-obavještajnog sustava RH.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova «ZA» i 2 glasa «SUZDRŽAN», donio

PROGRAM RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2025. GODINU. 

Također, većinom glasova, sa 7 glasova «ZA» i 2 glasa «SUZDRŽAN»,, Odbor je dao suglasnost za

 OBJAVU PROGRAMA RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2025. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA.

                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                             Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 12. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 20. ožujka 2025., razmotrio je Izvješće o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2024. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2024.) i Sažetak izvješća o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2024. godinu (dalje u tekstu: Sažetak za 2024.).
Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (dalje u tekstu: Vijeće) je Izvješće za 2024., sukladno članka 110. stavak 5., a u svezi s člankom 113. stavak 4. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06, 105/06 - ispravak), podnijelo predsjedniku Hrvatskoga sabora i Odboru aktom od 9. siječnja 2025. 
Izvješće za 2024. kao i Sažetak za 2024. Odbor je razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela u kontekstu nadzora nad zakonitošću rada Vijeća.
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Sažetka za 2024. na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora kao i zahtjev Vijeća za medijsko istupanje predsjednice Vijeća.

Uvodno je predsjednica Vijeća iznijela statističke pokazatelje o radu Vijeća u 2024. godini te istaknula da je Vijeće u izvještajnom razdoblju održalo 12 sjednica, na kojima je razmotrilo devet (9) zahtjeva, a svi predmeti dovršeni su jednoglasno usvojenim zaključcima.
Vijeće je osnovalo šest (6) radnih skupina, a radne skupine su održale osam (8) sastanaka.
Vijeće je provelo četiri (4) neposredna nadzora u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), dok u Vojnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji u izvještajnom razdoblju neposredni nadzori nisu provođeni.
Pri provedbi nadzora Vijeće je obavljalo uvid u evidencije, izvješća i druge dokumente Agencije te provodilo razgovore sa službenim osobama Agencije, sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske.
Od ukupno četiri (4) zahtjeva povodom kojih je proveden neposredan nadzor, u jednom (1) slučaju je utvrđeno da je SOA poduzimala mjere tajnog prikupljanja podataka iz članka 33. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, u jednom (1)  slučaju je predmet nadzora bila sigurnosna provjera provedena za podnositelja zahtjeva  dok u preostala dva (2) predmeta nije utvrđeno postupanje SOA-e prema podnositeljima.
Sukladno odredbi Poslovnika o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Vijeće je jednu zaprimljenu anonimnu predstavku dostavilo na postupanje Odboru.
Vezano za medijsku vidljivost, odnosno mali broj zaprimljenih zahtjeva, predsjednica Vijeća je istaknula da, iako Odbor nikada nije uskratio svoju suglasnost za javno istupanje Vijeća, građani u cjelini nisu upoznati s radom Vijeća.
Zaključno je istaknula da Vijeće u izvještajnom razdoblju nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu sigurnosno-obavještajnih agencija, niti su ostvarene okolnosti predviđene člankom 9. Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće za 2024. i pozdravili provođenje svih aktivnosti u izvještajnoj godini, dok  u odnosu na Sažetak za 2024.  nisu izražene primjedbe.
U raspravi je zatraženo pojašnjenje vezano za ovlasti Vijeća odnosno gdje su „granice ovlasti“ uzimajući za primjer zahtjev koji je Vijeće razmatralo u izvještajnoj godini.
Predstavnici Vijeća su istaknuli da je nadležnost Vijeća utvrđena u Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH i njihove zadaće su jasne. Oni ne donose nikakve odluke političke naravi niti su za to nadležni, a u svome postupanju isključivo su vezani traženjem izraženim u zahtjevu podnositelja.
Također, pojasnili su da svako provođenje sigurnosne provjere svoje utemeljenje ima u vlastoručno popunjenom upitniku za sigurnosnu provjeru i vlastoručno potpisanoj suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere od strane osobe za koju se isto traži.
Članovi Odbora su naglasili da Odbor nikada nije uskratio suglasnost za javno istupanje predsjednici/članovima Vijeća, a u izvještajnoj godini je Vijeće, između ostaloga, održalo sastanak s predstavnicima Ureda pravobranitelja za sigurnosno-obavještajni sustav iz Republike Litve, a dio članova Vijeća je sudjelovao na znanstveno-stručnom skupu „Sustav građanskog nadzora nad upravom u Republici Hrvatskoj – aktualnosti i perspektive unaprjeđenja“.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“,  donio sljedeći zaključak:

1.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2024. GODINU.

2.    DAJE SE SUGLASNOST ZA OBJAVU SAŽETKA IZVJEŠĆA O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2024. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA.

3.    DAJE SE SUGLASNOST ZA OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O SADRŽAJU SAŽETKA MEDIJSKIM ISTUPANJEM PREDSJEDNICE VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA.

                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                             Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 11. sjednici, održanoj 12. ožujka 2025., u objedinjenoj raspravi razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih COM (2024) 671, D.E.U. br. 24/020 i Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima ("EU-ova digitalna aplikacija za putovanja") i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica COM (2024)  670, D.E.U. br. 24/021, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 7. veljače  2025.     

Navedena stajališta Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/25-07/23, URBROJ: 50301-21/06-25-3, na sjednici održanoj 28. siječnja 2025.

Predmetne prijedloge uredbi Europska komisija je objavila 8. listopada 2024. te je u tijeku njihovo donošenje u Vijeću Europske unije (D.E.U. br. 24/020) i Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije (D.E.U. br. 24/021).                     

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetna stajališta raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova te istaknula da je digitalna putna vjerodajnica digitalni identitet pojedine osobe utemeljen na podacima koji se nalaze na čipu osobne iskaznice, a čije korištenje bi omogućilo brže i olakšano putovanje odnosno prelazak granice, a s druge strane veću sigurnost provođenjem prethodnih kontrola.

Vjerodajnica, da bi bila primjenjiva, obvezuje sve države članice da takvu mogućnost pruže svojim građanima odnosno da utvrde jedinstveni standard za digitalne putne vjerodajnice da bi se izbjegla fragmentacija, osigurala usklađenost s vrijednostima Unije i zajamčilo da svi građani Unije mogu imati koristi od vjerodajnica.

Nastavno je naglasila da su Hrvatska i Finska bile nositeljice pilot-projekta čiji rezultati su predstavljeni 22. studenoga 2024. Cilj je bio testiranjem prelaska vanjskih granica putem digitalnih putnih vjerodajnica vidjeti sve benefite i potencijalne benefite upotrebe vjerodajnica, ali i osvijetliti potencijalne nedostatke.

U odnosu na Stajalište RH državna tajnica je istaknula da Hrvatska podržava Prijedlog uredbe jer će se upotrebom vjerodajnica znatno olakšati sloboda kretanja, ali i osigurati neke druge povlastice, a jedna od dodatnih prednosti je i mogućnost pohranjivanja u europsku lisnicu za digitalni identitet. Hrvatska smatra da je potrebno osigurati i materijalnu (fizičku) mogućnost izdavanja takvih isprava, a ne isključivo izdavanje online putem, a posebno podržava element dobrovoljnosti koji će se primjenjivati za izdavanje vjerodajnica, odnosno mogućnost izbora građana želi li se koristiti samo osobnom iskaznicom/putovnicom ili vjerodajnicom.

Nadalje, Hrvatska smatra kako je potrebno razmotriti nužnost izmjena ili dopuna postojećih propisa Unije o putnim ispravama i graničnim kontrolama jer osobne iskaznice koje izdaju države članice moraju biti u skladu sa standardom kojim se osigurava da te osobne iskaznice mogu služiti kao temelj za kreiranje digitalnih vjerodajnica.

U odnosu na Prijedlog uredbe o „EU-ovoj digitalnoj aplikaciju za putovanja“ (D.E.U. br. 24/021) državna tajnica je istaknula da je ta inicijativa donesena u paketu s prethodno razmatranim rješenjem vezano za digitalne putne vjerodajnice te da će se istovremenim donošenjem obaju prijedloga osigurati usklađen razvoj putovnica i osobnih iskaznica te omogućiti građanima Unije da u EU-ovoj digitalnoj aplikaciji za putovanja izrade i podnesu digitalne putne vjerodajnice koje se temelje na obje putne isprave. Državna tajnica je naglasila da RH podržava Prijedlog Uredbe, ali uz potrebu da se u svakoj fazi ostvari zaštita osobnih podataka na najvišoj razini i potpuno onemogući zlouporaba istih. S obzirom na isto i dalje je ključno pitanje ravnoteža između sigurnosti osobnih i biometrijskih podataka s jedne strane, te omogućavanja njihovog pristupa, pohrane i obrade s druge strane. 

Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“,  donio je

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih COM (2024) 671, D.E.U. br. 24/020.

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima ("EU-ova digitalna aplikacija za putovanja") i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica COM (2024)  670, D.E.U. br. 24/021.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 11. sjednici, održanoj 12. ožujka 2025., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o privremenom odstupanju od određenih odredaba Uredbe (EU) 2017/2226 i Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu postupnog početka rada sustava ulaska/izlaska COM (2024) 567, D.E.U. br. 24/022, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 7. veljače  2025.     

Navedeno Stajalište, na sjednici održanoj 28. siječnja 2025., usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade RH, Zaključkom KLASA:022-03/25-07/23, URBROJ:50301-21/06-25-3.

Predmetni Prijedlog uredbe je Europska komisija objavila 4. prosinca 2024., te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova te istaknula da unatoč značajnim naporima država članica nije bilo moguće pokrenuti sustav ulaska/izlaska (EES) u četvrtom tromjesečju 2024. kako je bilo predviđeno, s obzirom na činjenicu da sve države članice nisu na istoj razini tehničke spremnosti. Slijedom navedenog, Prijedlogom uredbe predviđa se postupan početak rada tijekom ograničenog razdoblja odnosno fleksibilan pristup koji uzima u obzir različite potrebe država članica te omogućuje postupno, ali i potpuno uvođenje od prvog dana. 

Državna tajnica je naglasila da je Hrvatska Komisiji još u rujnu 2024. godine notificirala spremnost za tada punu planiranu primjenu EES-a od 10. studenoga 2024., no neovisno o svojoj spremnosti Hrvatska podržava Prijedlog uredbe vezano za progresivno pokretanje sustava ulaska/izlaska kao rješenje do trenutka dok sve države članice ne budu spremne na punu primjenu sustava. Postojeća aplikacija trenutno podržava puno korištenje EES-a na svim prijelazima u RH te je u tijeku prilagodba za podršku progresivnom pristupu početku uvođenja EES-a.
Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“,  donio je sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o privremenom odstupanju od određenih odredaba Uredbe (EU) 2017/2226 i Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu postupnog početka rada sustava ulaska/izlaska COM (2024) 567, D.E.U. br. 24/022.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 12. veljače 2025., raspravio je Prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 120, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 24. siječnja 2025. Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasila da je važeći Zakon o kritičnim infrastrukturama  stupio na snagu 18. svibnja 2013., a njime je implementirana Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označavanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite.

Dana 14. prosinca 2022. donesena je Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ što je dovelo do potrebe da u okviru provedbe pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska uskladi nacionalno zakonodavstvo s novom Direktivom 2022/2557.

Nastavno je istaknula da nisu u svim državama članicama EU-a jednaki kritični subjekti odnosno nisu prepoznati kao kritični subjekti, te EU želi ujednačiti razinu usklađenosti u području sektora i kategorija subjekata kritične infrastrukture posebice u smislu otpornosti kritičnih subjekata koji bi trebao bilo jednak, neovisno o izvoru iz kojeg dolazi ugroza (prirodna katastrofa, ljudska radnja, tehničko-tehnološki procesi i dr.).

Države članice moraju provesti nacionalna usklađivanja, ali svaka država članica, pa tako i Republika Hrvatska, ima mogućnost svoj zakon uskladiti sa svojim potrebama. Republika Hrvatska je iskoristila tu mogućnost, te je u Prijedlogu zakona predvidjela 14 sektora (u Direktivi je 11 sektora) uvažavajući svoje potrebe, a to su: Znanost i obrazovanje, Kultura i mediji te Regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava.

Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ovaj Zakon usklađen sa Zakonom o kritičnoj infrastrukturi uzimajući u obzir usku povezanost kibernetičke sigurnosti i kritičnih infrastruktura, kao i paralelno i usklađeno provođenje oba zakona.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 9 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 12. veljače 2025., raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 63, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 6. veljače 2025. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva demografije i useljeništva. 

U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na izmjene zakonskog teksta u drugom čitanju u odnosu na zakonski tekst u prvom čitanju. Također, osvrnula se i na iznesene primjedbe i mišljenja koje predlagatelj nije prihvatio.

Slijedom navedenoga, između ostaloga, istaknula je da je u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćena primjedba pučke pravobraniteljice koja se odnosi na produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Republici Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo kao i da je preformuliran  članak 17. kojim se mijenja članak 69. Zakona o strancima na način da su radi pravne sigurnosti jasnije razdvojene situacije za odobrenje autonomnog boravka; i to slučajevi kada je državljanin treće zemlje još uvijek član obitelji ili životnog partnerstva (primjerice i dalje je bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalni životni partner u trenutku kada podnosi zahtjev za autonomni boravak), od situacije kada državljanin treće zemlje više nije član obitelji, a ima pravo na autonomni boravak u slučaju smrti supružnika ili životnog partnera. 

Nastavno je predstavnica predlagatelja istaknula da je predlagatelj prihvatio i prijedloge izmjena i dopuna odredbi nomotehničke naravi koje je sugerirao Odbor za zakonodavstvo radi preciznijeg izričaja istih.  

Nadalje, člankom 7. Konačnog prijedloga zakona kojim je mijenjan članak 52. Zakona, pristupilo se izmijeni stavka 3. s obzirom da je bilo potrebno istaknuti obvezu prijevoznika, te je dodan pojam „unutarnji let“ kako bi se primjena navedene odredbe ograničila na zračne prijevoznike u unutarnjem letu, dok je novim stavkom 8. obveza izdavanja zapovijedi o vraćanju proširena i na prijevoznika koji je dovezao državljanina treće zemlje kojem je odbijen ulazak, prijevoznika koji je dovezao državljanina treće zemlje na unutarnjem letu te prijevoznika koji je dovezao državljanina treće zemlje koji je izrazio namjeru za međunarodnu zaštitu. 

Nastavno je istaknula da je u članku 31. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 97. Zakona propisan novi stavak 5. kojim je omogućena iznimka da za jednostavna zanimanja za koja nije potrebna cjelovita kvalifikacija na razini srednjoškolskog obrazovanja prema HKO-u, a koja su navedena u odluci o Listi deficitarnih zanimanja iz članka 101. stavka 1. Zakona, nije potrebno dokazivati odgovarajuće radno iskustvo niti završeno obrazovanje kao i da će se plaća koju prima državljanin treće zemlje uspoređivati s plaćom koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad, umjesto plaće isplaćene na „usporedivim radnim mjestima“ (isto je predviđeno i za radna mjesta za koje se provodi test tržišta rada).

U članku 78. Konačnog prijedloga zakona jasno je propisano da se ovlast za provedbu inspekcijskog nadzora nad smještajem sezonskih radnika i državljana trećih zemalja koji imaju izdanu dozvolu za boravak i rad temeljem članka 97. Zakona daje Državnom inspektoratu, kao tijelu koje je nadležno za provođenje inspekcijskog nadzora rada stranaca i upućenih radnika. Državni inspektorat će posebnim aktima utvrditi nadležnu inspekciju za provođenje nadzora.

Također, državna tajnica je istaknula da je bilo potrebe u odnosu na poslodavce koji posluju putem digitalnih radnih platformi, a koji ne obavljaju djelatnost u poslovnom objektu i prostoru zabraniti obavljanje djelatnosti putem digitalnih radnih platformi ako se utvrdi da je za poslodavca radio državljanin treće zemlje protivno odredbama Zakona o strancima.

S tim u vezi predstavnica predlagatelja se osvrnula i na činjenicu da koliko god je Zakon restriktivan kontinuirano postoje pojedinci i skupine koje pokušavaju izigrati sustav i zakone u cilju enormnog profita te ne obavljaju svoju temeljnu djelatnost već je cjelokupna aktivnost usmjerena na bogaćenje nauštrb stranog radnika koji ne radi tamo gdje je trebao primarno raditi, već nakon što dođe u Hrvatsku, ili ode dalje iz Hrvatske ili ostane u Hrvatskoj te radi u nehumanim uvjetima u kojima je  izrabljivan, a sustav izigran. Smisao izmjena Zakona je da strani radnik koji dođe u Hrvatsku i ishodi dozvolu za boravak i rad predstavlja jedan entitet uz koji se vežu davanja za mirovinsko i socijalno osiguranje, porezna davanja i dr., te da se više ne dešavaju situacije da je izdano 10 dozvola za boravak i rad, a uplaćuju se javna davanja za pet radnika. S time u vezi predstavnica predlagatelja je naglasila da je uveden sustav nadzora iz kojeg će biti vidljivo tko stvarno plaća doprinose za koje radnika, koji radnici su prijavljeni, a koji nisu te bi se na taj način riješili navedeni problemi.

Predstavnica predlagatelja se osvrnula i na članak 27. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 93. stavak 1. Zakona o strancima i propisuje nova točka 14. kojom je omogućeno odbijanje dozvole za boravak i rad, ako postoje dokazi da bi državljanin treće zemlje boravio u Hrvatskoj u svrhu različitu od one zbog koje podnosi zahtjev. Cilj dopune je odbijanje dozvole za boravak i rad u slučaju zlouporabe, kada se utvrdi da namjera državljana trećih zemalja nije rad u Republici Hrvatskoj.

U osvrtu na primjedbe koje predlagatelj nije prihvatio, predstavnica predlagatelja se osvrnula, između ostaloga, na više primjedbi pučke pravobraniteljice.

S tim u vezi, u odnosu na članak 25. Prijedloga zakona kojim se predlaže izmjena članka 91. stavka 9. Zakona o strancima, a sukladno kojem nije dopuštena žalba protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova o odbijanju zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad, već se ostavlja mogućnost pokretanja upravnog spora, mišljenje pučke pravobraniteljice je da se radi o situacijama žurnosti te da se onemogućavanjem žalbe i dopuštanjem isključivo sudske zaštite gubi pravo na učinkovit pravni lijek, zbog čega su strani državljani zbog dugotrajnosti sudskih postupaka praktično onemogućeni u obavljanju navedenih poslova.

Državna tajnica je naglasila da primjedba nije prihvaćena s obzirom da je kod prethodnih izmjena Zakona o strancima tadašnje Ministarstvo uprave upozorilo da protiv rješenja policijskih uprava odnosno policijskih postaja, kao ustrojstvenih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova, žalbu ne može rješavati Ministarstvo u sjedištu. Osim toga, propisivanje žalbenog postupka zahtijevalo bi uspostavu novog posebnog tijela s javno pravnim ovlastima, imenovanje neovisnih stručnjaka, prostor te brigu o administrativnim poslovima tog tijela. Stoga su predmetne odredbe usklađene s člankom 12. Zakona o općem upravnom postupku te se jamči sudska kontrola pojedinačnih akata na način da stranka može pokrenuti upravni spor sukladno Zakonu o upravnim sporovima i može ostati na području Republike Hrvatske tijekom trajanja spora.

Vezano za primjedbu u odnosu na članak 83. Prijedloga zakona kojim se briše  članak 246. Zakona o strancima, a koji je bio jedini članak u Glavi 16. Imigracijska politika te je nalagao donošenje sveobuhvatne imigracijske politike predstavnica predlagatelja je istaknula da je Vlada RH u prosincu 2022. godine osnovala Međuresornu radnu skupinu za izradu dokumenta o imigracijskoj politici čijim radom je koordinirao MUP. Istovremeno, u pripremi je bila i Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koja je donesena u ožujku 2024. godine i predstavlja strateški dokument šireg obuhvata te pokriva pitanja koja su ključna za budući razvoj Republike Hrvatske. U Strategiji demografske revitalizacije navedeno je kako će dokument koji se odnosi na relevantne politike useljavanja biti upućen u daljnju proceduru u narednom razdoblju u obliku Nacionalnog plana migracija RH za čiju izradu je nadležno Ministarstvo demografije i useljeništva. Iz tih razloga, predloženo je da se u Konačnom prijedlogu zakona briše članak 246. Zakona o strancima.

U odnosu na prijedlog pučke pravobraniteljice da se dozvola za boravak i rad ne ukida zbog uvjeta za koje je odgovoran poslodavac (npr. neisplata plaće, neisplata doprinosa), već da bi se trebalo omogućiti adekvatno prijelazno razdoblje te propisati sadržaj upozorenja, kao i da rok između dostave upozorenja i ukidanja dozvole za boravak i rad bude 60 dana nije prihvaćen.

Predstavnica predlagatelja je naglasila da s aspekta Zakona o radu nema zapreke da se radnici-državljani trećih zemalja koriste pravnim sredstvima zaštite iz tog Zakona, odnosno da se u slučaju povrede prava iz radnog odnosa (primjerice u slučaju neisplate plaća), u propisanim rokovima obrate poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu povrijeđenog prava, odnosno da pokrenu sudski postupak protiv poslodavca. 

Konačnim prijedlogom zakona se upravo radi zaštite stranih radnika uvela obveza da se u slučajevima kada se pokreće postupak ukidanja dozvole za boravak i rad zbog neispunjavanja obveza poslodavca, obavijesti strani radnik, kako bi koristio pravo za nezaposlenost i ostanak u Republici Hrvatskoj do 60 dana te pronašao novog poslodavca.

Primjedba pučke pravobraniteljice da se produži rok s pet na 15 dana u kojem su poslodavac i državljanin treće zemlje dužni obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju da je prestao ugovor o radu ili druge okolnosti na temelju kojih je izdana dozvola za boravka i rad, smatrajući da je rok prekratak i uzimajući u obzir da je predviđeno prekršajno sankcioniranje, nije prihvaćena.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da je bitno propisati kraće rokove za dostavu obavijesti o prestanku ugovora o radu, i to bez iznimaka, s obzirom na postojanje kraćih rokova u kojima poslodavac mora odjaviti radnika s mirovinskog osiguranja, ali i iz razloga sprječavanja neprijavljenog rada i sekundarnih migracija. Također, istaknula je da treba uzeti u obzir da se navedena informacija može dostaviti i elektroničkim putem što rok od pet dana u cijelosti čini dostatnim.

Prijedlog Pučke pravobraniteljice da se svim radnicima državljanima trećih zemalja u slučaju bolesti, invaliditeta ili korištenja mjera rodiljnih i roditeljskih potpora produži vrijeme nezaposlenosti do 12 mjeseci, kao što je propisano za nositelje Plave karte EU-a nije prihvaćen uz obrazloženje da te dvije kategorije stranih radnika imaju  različite uvjete za odobrenje boravka i rada u RH te da isto nije usporedivo.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o strancima koje su usmjerene na jačanje sustava i sprječavanje nezakonitih radnji od strane pojedinih dionika u procesima i aktivnostima koje uređuje ovaj Zakon.

Kao i tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu u prvom čitanju izražena je primjedba na kašnjenje zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir da je isti bio predviđen u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2023. godinu. 

Također, istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama parcijalno prenose odredbe postojećih direktiva Europske unije te da isto nije dobro što ukazuje na nedovoljnu ambiciju Vlade RH da područje uredi cjelovito. Kao primjer je navedena odredba Konačnog prijedloga zakona koja omogućava stranom radniku da unutar 3 godine 60 dana može biti nezaposlen i tražiti posao, a da nije prisiljen otići iz RH odnosno da mu neće biti ukinuta dozvola za boravak i rad, dok Direktiva 2024/1233 koja je na snazi predviđa dopušteno razdoblje nezaposlenosti 3 mjeseca odnosno 90 dana. 

Predstavnica predlagatelja je po pitanju dopuštene nezaposlenosti istaknula da povećanje razdoblja dopuštene nezaposlenosti ne bi pridonijelo sređivanju sustava već bi doprinijelo dodatnom neredu u sustavu, a rok od 60 dana je optimalan i ne narušava ljudska prava stranih radnika.

Izraženo je žaljenje zbog brisanja članka 246. Zakona o strancima koji je davao ovlast Hrvatskome saboru za donošenje sveobuhvatne imigracijske politike s obzirom da je parlament pravo mjesto na kojem se treba utvrditi migracijska politika.

Također, izraženo je i mišljenje da je, neovisno o cijelom niz kvalitetnih rješenja koja se nalaze u zakonskom prijedlogu, potrebno s više uvažavanja pristupiti prijedlozima koji su izneseni kroz savjetovanje kao i u dijalogu sa zainteresiranim stranama i nevladinim udrugama.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 22. siječnja 2025., raspravio je Konačni prijedlog zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije, drugo čitanje, P.Z.E. br. 57, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 27. prosinca 2024. Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na razlike u zakonskom tekstu u drugom čitanju u odnosu na prvo čitanje. 
Istaknula je da su prihvaćene sve primjedbe nomotehičke naravi koje je izrazio Odbor za zakonodavstvo te se pristupilo izmjeni članaka 3., 6., 13., 17. i 20. Zakona, a Ministarstvo je pristupilo i dopuni članka 2. zakonskog teksta. Vezano za primjedbe izražene tijekom rasprave na plenarnoj sjednici, predstavnica predlagatelja je istaknula da su pružena tražena pojašnjenja koja su se odnosila na tekst prijedloga zakona u prvom čitanju, što nije iziskivalo izmjene zakonskog teksta.
Zaključno je istaknula da je Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ustrojena i aktivna je po važećem zakonu, a statistički podaci ukazuju da je u prethodnom razdoblju bilo više od 29 000 predmeta što je povećanje od 21,5%.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O RAZMJENI PODATAKA IZMEĐU TIJELA ZA PROVEDBU ZAKONA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                      Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 22. siječnja 2025., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 115, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 16. siječnja 2025. Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova istaknula da je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti na snazi od mjeseca srpnja 2015. godine te je do sada pretrpio dvije izmjene zakonskog teksta. Treća izmjena, o kojoj se sada raspravlja, a koja je bila na javnom savjetovanju od 19. prosinca 2024. do 7. siječnja 2025., prvenstveno je usmjerena na omogućavanje produljenja instituta privremene zaštite na razdoblju dulje od tri godine, za što je bilo potrebno pristupiti izmjeni članka 79. važećeg Zakona. 

Nastavno je državna tajnica istaknula da je privremena zaštita na razini Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, prvi put aktivirana 4. ožujka 2022. donošenjem Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite na početno razdoblje od godinu dana (do 4. ožujka 2023.), nakon čega je automatski produljena na još godinu dana odnosno do 4. ožujka 2024. 

Kako su razlozi za privremenu zaštitu i dalje postojali i još uvijek postoje, Vijeće je 19. listopada 2023. donijelo Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2023/2409 o produljenju privremene zaštite kako je uvedena Provedbenom odlukom (EU) 2022/382, za razdoblje od još godinu dana, odnosno do 4. ožujka 2025., a potom je 25. lipnja 2024. donijelo Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2024/1836 o produljenju privremene zaštite kako je uvedena Provedbenom odlukom (EU) 2022/382 te se privremena zaštita produljila još godinu dana odnosno do 4. ožujka 2026.

S obzirom da oružana agresija Rusije na Ukrajinu nije završila te se i dalje može očekivati priljev raseljenih osoba, kao i uzimajući u obzir da bi se ukidanjem privremene zaštite za 27.667 osoba koje po toj osnovi imaju reguliran status u Republici Hrvatskoj (na dan 21. siječnja 2025.) te osobe našle u situaciji da nanovo trebaju regulirati svoj status i zatražiti međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, a što bi dovelo do iznimnog pritiska na azilni sustav RH, pristupilo se izmjeni članka 79. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Nadalje, državna tajnica je istaknula da države članice EU-a, pa tako i Republika Hrvatska, nakon donošenje Pakta o migracijama i azilu u lipnju 2024. godine (koji sadržava 11 zakonodavnih akata Europske unije kojima se cjelovito reformira sustav upravljanja migracijama i azilom) imaju obvezu, sukladno članku 7. Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013, donijeti nacionalne strategije kojima se uspostavlja strateški pristup kako bi se osiguralo da države članice imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama, uz potpuno poštovanje svojih obveza na temelju prava Unije i međunarodnog prava, uzimajući pritom u obzir svoju specifičnu situaciju, a posebno svoj zemljopisni položaj. Republika Hrvatska posebno uzima u obzir činjenicu da ima najdulju vanjsku kopnenu granicu u EU. Rok za donošenje nacionalne strategije i dostavljanje iste Europskoj Komisiji je do 12. lipnja 2025., a nakon toga svakih pet godina. 

Slijedom navedenog člankom 4. Konačnog prijedloga zakona u Zakon se dodaje članak 19.a kojim se propisuje izrada i donošenje nacionalnog akta strateškog planiranja, njegov sadržaj, donositelj  te rok za njegovo donošenje.

Zaključno se predstavnica predlagatelja osvrnula na izmjenu članka 48. važećeg Zakona s obzirom na obvezu prenošenja instituta „godišnje pričuve za solidarnost“ iz članka 56. nove Uredbe (EU) 2024/1351 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o upravljanju azilom i migracijama, izmjeni uredbi (EU) 2021/1147 i (EU) 2021/1060 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 604/2013.

Naglasila je da se novi mehanizam sastoji se od triju mjera: premještanja, financijskih doprinosa i alternativnih mjera solidarnosti u području migracija, prihvata, azila, vraćanja i reintegracije te upravljanja granicama, koje mjere su sve jednakovrijedne.

Istaknula je da je sudjelovanje u mehanizmu solidarnosti obavezno za države članice te su one slobodne odabrati u kojoj od mjera solidarnosti će sudjelovati. Uzimajući u obzir navedeno, predložena je izmjena članka 48. važećeg Zakona kako bi se omogućilo sudjelovanje u više ponuđenih mjera, a ne samo u mjeri premještanja koju kao jedinu poznaje važeći Zakon.

U raspravi je podržano noveliranje Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštititi, a predstavnica predlagatelja je dodatno pojasnila institut „godišnje pričuve za solidarnost“ čiji je cilj utvrditi okvirni doprinos za svaku državu članicu u slučaju da se neka država članica nalazi pod pojačanim migrantskim pritiskom. Sukladno referentnom ključu, koji u obzir uzima broj stanovnika i ukupni BDP (oboje s ponederiranjem 50%), solidarni doprinos RH iznosio bi 0,65% odnosno RH bi bila u obvezi „preuzeti“ kroz institut premještanja 195 osoba ili dati financijski doprinos od 3.900.000,00 eura. Minimalni prag koji je utvrđen na razini Europske unije je 30 000 osoba ili  600.000.000,00 eura. Za svaku državu članicu se onda prema formuli izračunava koliki će biti njezin postotak, bilo u „preuzimanju“ osoba ili pružanju financijskog doprinosa.
U raspravi je istaknuto da rješenje nije „najidealnije“ ali da je u svakom slučaju bolje i kvalitetnije od dosadašnjeg rješenja koje je stavljalo u nepovoljniji položaj države na vanjskim granicama EU-a odnosno države prvog ulaska u koje su se „slijevali“ migranti.
Nastavno je na traženje članova Odbora pojašnjen broj od 27.667 državljana Ukrajine i ostalih osoba koje na dan 21. siječnja 2025. ostvaruju privremenu zaštitu u RH, te je istaknuto da se taj broj odnosi na državljane Ukrajine i ostale osobe koje su od 4. ožujka 2022. do 21. siječnja 2025. zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
U odgovoru na pitanje kolika je sloboda država članica pri donošenju nacionalnih strategija i postoje li kakve smjernice ili načela za njezino donošenje istaknuto je da svaka država članica ima obvezu donijeti strategiju, a nacionalne strategije bile bi dio strategije na razini Europske unije. Pripreme za izradu nacionalne strategije RH vodi međuresorna radna skupina na razini ravnatelja koja je već prethodno izradila i u prosincu 2024. godine dostavila Europskoj komisiji Nacionalni plan za provedbu Pakta o migracijama i azilu. Obveza Europske komisija po tom pitanju je prethodno utvrditi zajednički predložak kako bi nacionalne strategije nastavno bile usporedive. 
Posebno je u raspravi istaknuto kako je zadnja strategija migracijske politike RH prestala važiti u 2015. godini te da je nužno što prije sačiniti novu strategiju.

 
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 6. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 68, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 14. studenoga 2024. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
    
U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na promjene u zakonskom tekstu u odnosu na tekst koji je prošao prvo čitanje. Istaknula je da je Ministarstvo prihvatilo primjedbe nomotehničke naravi koje je izrazio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora tijekom prvog čitanja. 

Nastavno je naglasila da je Ministarstvo pristupilo i izmjeni članka 7. odnosno dodanog članka 281.b stavka 3., te je odredba precizirana na način da je navedeno kako sudionici u prometu ne smiju namjerno ometati sudjelovanje potpuno automatiziranih vozila u prometu na cestama, čime se dodatno naglasio stupanj krivnje počinitelja prekršaja utvrđenih navedenim člankom. 

Također, pristupilo se izmjeni članka 281.f. stavka 2. te je rok čuvanja snimki videonadzora koji bilježi u realnom vremenu promet potpuno automatiziranog vozila izmijenjen i predlaže se propisati da taj rok iznosi 90 dana od dana nastanka snimki.
 
Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 6. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog proračuna RH za 2025.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024.

Odbor je Prijedlog proračuna RH za 2025., sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.  
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu proračuna RH za 2025. i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P. Z. br. 89.

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstva financija, iznio osnovne značajke Prijedloga proračuna RH za 2025. godinu, te naglasio da se predviđa nastavak gospodarskog rasta i rast BDP-a od 3,2% u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i povećane domaće potražnje i bruto investicija.  

Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, u 2025. godini trebala usporiti i pasti na 2,7%, dok bi stopa stope nezaposlenosti trebala pasti na 4.5%. 
Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, od čega porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura (prihodi od PDV-a bi iznosili 12,5 milijardi eura odnosno 10,3%), doprinosi se projiciraju u iznosu od 5,6 milijardi eura odnosno11% te pomoći odnosno EU sredstva u iznosu od 3,7 milijardi eura.
Nastavno se osvrnuo na najznačajnije rashode koji se projiciraju u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine i mirovinska primanja, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku održivost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj i drugo.
Fiskalna kretanja u 2024. godini rezultiraju novom projekcijom ostvarenja proračunskog manjka od 2,1% BDP-a, dok će u 2025. godini isti iznositi 2,3% BDP-a.
Završno naglasio da se očekuje daljnje smanjivanje udjela javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-u s 57,4% u 2024. godini na 56% u 2025. godini.

Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za MUP  za 2025. godinu planirana u iznosu od 1.475.646.529 eura, što je u odnosu na rebalans Proračuna za 2024.g. više za 15,65%. 
Povećanje proračunskih sredstava (izvor 11 i 12) iznosi 8,64% i najvećim dijelom se odnosi na izvor 12 – sufinanciranje (74,20%). Isto je vezano uz osiguranje financijskih sredstava za sufinanciranje EU projekata čija će realizacija uslijediti u 2025.godini., a za što su se sredstva umanjila rebalansom Proračuna za 2024. godinu, dok su drugi izvori financiranja također veći za 13,12% zbog realizacije već ugovorenih EU projekata.
U okviru ukupnog proračuna, na proračunske izvore 11 i 12 odnosi se 1.204.716.179 eura, dok se 270.930.350 eura odnosi na druge izvore financiranja (vlastiti prihodi, namjenski prihodi, EU sredstva iz fondova, donacije i slično).

Najvećim dijelom proračunska sredstva se odnose na rashode za zaposlene (73,7%), režijske troškove (11,3%), sufinanciranje EU projekata (5,1%), razminiranje iz proračunskih sredstava (1,9%), nabavu odora, naoružanja, streljiva, informatičke opreme i održavanja (4,7%), ulaganja u objekte (1,5%) te za ilegalne migracije (granična policija) i azilante (1,8%). 
Nastavno je navela značajnije projekte i sredstva koja su za njih osigurana u proračunu MUP-a za 2025. godinu te istaknula da su u okviru projekta Izgradnja, kupnja i održavanje zgrada, u iznosu od 18 milijuna eura, planirana sredstva za izgradnju objekta Interventne jedinice policije na Kukuljanovu Rijeka, sredstva za kriminalističku policiju odnosno izgradnja novog objekta za korporu te rekonstrukciju objekta za potrebe provođenja ojačavanja kibernetičke sigurnosti, nabavu namještaja za isto uz neophodnu adaptaciju zgrada, uređenja stacionara potrebnih za smještaj policijskih službenika, kao i potrebna ulaganja u vidu sufinanciranja za projekte energetske obnove koji se prijavljuju za obnovu kroz fondove EU. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR – izvor 536) planirana su sredstva u iznosu od 2,3 milijuna eura za dodatna ulaganja za energetsku obnovu zgrada.

Uslijed migrantske krize MUP mora osigurati i znatne iznose za rashode koji nastaju zbog velikog angažmana policijskih službenika na vanjskoj granici, te je u okviru projekta Administracija i upravljanje - ilegalne migracije planirano 18 milijuna eura proračunskih sredstva za rashode koji se ne mogu financirati iz EU sredstava.

Također, za 2025. godinu u okviru projekta Izgradnja kapaciteta u području azila planirano je 3,3 milijuna eura za prehranu i smještaj azilanata, zaštitarske usluge čuvanja objekata gdje su smješteni azilanti i drugo, s obzirom na to da se radi o troškovima koje nije moguće financirati iz EU sredstava.

Državna tajnica je istaknula da za opremanje vanjske granice RH MUP koristi projekte koji se financiraju iz EU sredstava, i to iz Fonda za integrirano upravljanje granicama - instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike 2021.-2027. (BMWI), Fonda za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. i Fonda za unutarnju sigurnost 2021.-2027. - tehnička pomoć u ukupnom iznosu od 101,9 milijuna eura za 2025. godinu, uz sufinanciranje od strane RH u iznosu od 23,9 milijuna eura.

Za sustav civilne zaštite unutar MUP-a predviđeno je opremanje putem projekata iz EU sredstava u iznosu 59,1 milijun eura, uz sufinanciranje iz državnog proračuna u iznosu 20,7 milijuna eura. Državna tajnica je naglasila da su projekti opremanja civilne zaštite koji obuhvaćaju cijelu RH i sve zadaće civilne zaštite pokrenuti u zadnje tri godine, a u 2025. godini  ti projekti se intenziviraju s obzirom da se predmeti nabave koji su bili ugovoreni tijekom 2023. i 2024. godine, a radi se o specifičnoj opremi kod koje su rokovi isporuke duži od godinu dana, isporučuju i naplaćuju u 2025. godini.

Također, od 2025. godine planirana su proračunska sredstva u iznosu od 10 milijuna eura za aktivnost „Služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti“, prvenstveno za usluge uređenja prostorija, smještaj polaznika kao i njihovo opremanje (odore i oprema).

Zaključno je istaknula da preostali dio proračuna najvećim dijelom otpada na rashode za zaposlene i naknade za prijevoz, režijske troškove i održavanja prijevoznih sredstava, objekata i opreme, te samo manjim dijelom na neophodno opremanje policije u vidu leasinga vozila, nabave naoružanja, streljiva, odora i specifičnih uređaja (projekt policijske opreme u iznosu 32,3 milijuna eura), kao i  plaćanje licenci, računalnih usluga, nabave neophodne informatičke opreme i održavanje informatičkih sustava (projekt Informatizacija 24,3 milijuna eura) što nije moguće financirati iz fondova EU.

Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) u 2025. godini očekuje prihoda (sa svih izvora) u ukupnom iznosu od 55.604.195 eura, u 2026. godini 62.609.229 eura, a u 2027. godini 64.704.648 eura.
Planirani rashodi u 2025. godini iznose 61.200.098 eura, u 2026. godini 73.498.033 eura te u 2027. godini 82.223.290 eura.
Od ukupno planiranih rashoda u 2025. godini 54% se odnosi na dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva, a za istu namjenu u 2026. godini predviđeno je 45% odnosno 51% u 2027. godini.
Nastavno je naglasio da se u 2025. godini gotovo 11% sredstava odnosi na provođenje programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, u 2026. godini 9% sredstava te 11% sredstava u 2027. godini. Za provedbu aktivnosti Administracija i upravljanje predviđeno je ukupno 13% planiranih rashoda za 2025. godinu odnosno 10% u 2026. godini te 12% u 2027. godini.
Osvrnuo se i na značajan materijalni rashod koji se odnosi na izgradnju odnosno adaptaciju prostora kampa s popratnim sadržajima u Fažani u svrhu provođenja programa obuke vatrogasne mladeži.
Za provedbu EU projekta „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“ predviđeno je gotovo 9% ukupno planiranih izdataka u 2025. godini, 16% izdataka u 2026. godini te 20% izdataka u 2027. godini.
Od ukupno planiranih rashoda u 2025. godini, više od 16% predviđeno je za provedbu aktivnosti opremanje i osposobljavanja za potrebe vatrogasnih intervencija iz sredstava opće korisnih funkcije šuma (OKFŠ), putem kojih se planiraju nabaviti vatrogasna šumska vozila.
Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2025. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2026. i 2027. godinu. Istaknuli su najznačajnija ulaganja i projekte u 2025. godini te dugoročne potrebe koje će trebati realizirati u predstojećem razdoblju.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna RH za 2025. godinu. Posebno je podržano povećanje sredstava na poziciji MUP-a za 16,5% u odnosu na tekući plan za 2024. godinu te je izražena nada da će povećana sredstva za te namjene biti dostatne za sve zadaće iz djelokruga, te da neće biti potrebe povećavati sredstva kroz rebalans. 
U odnosu na iskazan interes za stanje vatrogasne opreme odnosno stanje „kanadera“ i njihovo redovito servisiranje kao i za nabavu novih, predstavnici HVZ-a i MUP-a su istaknuli da se „kanaderi“ nalaze u sastavu MORH-a te da se sredstva za njihovo servisiranje nalaze na poziciji tog državnog tijela. Neovisno o tome, članovi Odbora su informirani da je potpisan ugovor o nabavi dva nova „kanadera“ koji će biti isporučeni tijekom 2029./2030. godine, a bit će plaćeni s pozicije MUP-a u iznosu od 100 milijuna eura bespovratnih EU sredstava, a obveza Hrvatske će biti snositi trošak PDV-a.
Dalje u raspravi je izražena zabrinutost vezano za usporenu dinamiku u povlačenju sredstava iz Fonda za unutarnju sigurnost 2021.-2027., Fonda za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. te Fonda za integrirano upravljanje granicama 2021.-2027., koji su sastavio dio financijske perspektive 2021.-2027. Naglašeno je da su tek za 2025. godinu predviđeni značajniji iznosi za povlačenje te postoji bojazan da se neće povući sva sredstva.
Također, u raspravi je istaknuto da postoji velika diskrepancija između projekcija za 2025. godinu za određene stavke u razdjelu MUP-a, a koje se nalaze u Državnom proračunu za 2024. godinu i Plana za 2025. godinu za iste stavke koji se nalazi u Prijedlogu državnog proračuna za 2025. godinu. Kao primjeri navedeni su nabava policijske opreme (K 553009 POLICIJSKA OPREMA), Informatizacija MUP-a (K 553132 INFORMATIZACIJA), korištenje sredstava iz EU fondova za kapitalne projekte (K 879022 FOND ZA UNUTARNJU SIGURNOST 2021.-2027., K 879023 FOND ZA AZIL, MIGRACIJE I INTEGRACIJU 2021.-2027., K863024 FOND ZA INTEGRIRANO UPRAVLJANJE GRANICAMA - INSTRUMENT ZA FINANCIJSKU POTPORU U PODRUČJU UPRAVLJANJA GRANICAMA I VIZNE POLITIKE 2021.-2027.) i drugo. Isto, po mišljenju pojedinih članova Odbora, ukazuje na slabu iskorištenost proračunskih sredstava, frapantno povećanje plana za pojedine stavke više od 1000% u odnosu na prethodnu godinu, ali i na vjerojatnu nemogućnost kvalitetnog dugoročnog planiranja.

Predstavnica MUP-a je pojasnila uočene razlike te istaknula da nema nikakvog kašnjenja u povlačenju EU sredstava. Složila se s tvrdnjom o razlikama u „brojkama“ koje moguće nisu detaljno obrazložene te mogu stvoriti zabrinutost. Osvrnula se i na evidentno pojačane potrebe u području upravljanja granicama i realizaciju projekta vezano za logističko distributivno središte za operativno djelovanje – TRUST.

Također, pojašnjeno je da je MUP pojačao sufinanciranje vezano za EU fondove. Još 2021. godine bili su poznati iznosi  koji se povlače, ali su odobreni tek koncem 2023. godine kada je ugovorena velika količina opreme odnosno kada su ugovoreni veliki projekti (npr. nabava vozila za potrebe granične policije, nabava vozila za prijevoz pasa, nabava termovizijskih kamera i sl.) čija isporuka i naplata dolazi tek u 2025. godini. Tijekom 2024. godine već predviđena sredstva su se rebalansom smanjivala jer se utvrđenom dinamikom ne bi uspjela utrošiti zbog dugih rokova isporuke. Naglašeno je da se isto odnosi i na sve projekte civilne zaštite (npr. navedeni projekt – TRUST, nabava dva helikoptera za helikoptersku potporu sustavu civilne zaštite, kao i na nabavu jednog višenamjenskog helikoptera koja će započeti u 2025. godini).

U odnosu na informatizaciju, istaknuto je da je u pitanju veliko povećanje sredstava za tu namjenu te da se isto financira iz držanog proračuna. Osim održavanja opreme ide se i u nabavu nove opreme kako bi se zadovoljile sve potrebe.
U odnosu na aktivnosti HGSS-a izraženo je stajalište da je krajnje vrijeme da se počne ozbiljno nagrađivati njihov rad jer rade ozbiljan posao. Predstavnica MUP-a je istaknula da je u 2025. godini za HGSS predviđeno povećanje proračunskih sredstava za 25%, iako HGSS još uvijek nije utrošio sva proračunska sredstva koja su mu dodijeljena proračunom za 2024. godinu, što ukazuje na dostatnost sredstava. Ujedno, upoznala je prisutne s dogovorom MUP-a i HGSS-a kojim je utvrđeno da će oprema koju nabavlja civilna zaštita biti dana HGSS-u na korištenje u situacijama kada će to biti potrebno. 

Vezano za civilno služenje vojnog roka odnosno metodologiju po kojoj je procijenjeno koliko će osoba zatražiti civilno služenje vojnog roka, predstavnica MUP-a je istaknula da je broj utvrđen u komunikaciji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te da trenutno ne postoji u potpunosti točan način utvrđivanja tko će željeti služiti vojni rok, a tko će iskoristiti ustavnu mogućnost priziva savjesti. Trenutno je za te potrebe predviđeno korištenje tri objekta civilne zaštite koja se nalaze u Jaski, Bizovcu i Lori, i koji se trenutno uređuju, a mogu primiti od 1000 do 2000 osoba po ciklusu. Postoji i mogućnost „dodavanja“ objekata ako se ukaže potreba za time.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1  glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese 

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2026. I 2027. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
                   

PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 6. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 89 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024.

Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P. Z. br. 89 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstva financija uvodno je istaknuo kako je utvrđeno da se zaduživanje na domaćem i inozemnom tržištu može provesti do iznosa od 8,6 milijardi eura, a tekuće otplate glavnice državnog duga će iznositi 6,5 milijardi eura. 
Zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika iznosi 231,6 milijuna eura. 
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike iz članka 47. stavka 3. Zakona odnosi 260 milijuna. Postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u 2024. godini.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, te istaknuli da je održiv i podržava makroekonomsku politiku i financijske mogućnosti Državnog proračuna RH za 2025. godinu.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1  glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 4. sjednici, održanoj 15. listopada 2024., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 63, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 3. listopada 2024. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva demografije i useljeništva. 

Pučka pravobraniteljica, sukladno ovlasti iz članka 17. stavka 1. Zakona o pučkom pravobranitelju, dostavila je Odboru Mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima s kojim su upoznati svi članovi i članice Odbora.

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je javno savjetovanje provedeno u razdoblju od 28. veljače do 14. ožujka 2024. te su se o nacrtu intenzivno konzultirali s gospodarskim partnerima. Zbog nadležnosti više državnih tijela u izradi zakonskog teksta usuglašavanje međuresorne skupine je zahtijevalo više vremena. 

Osvrnula se i na Direktivu (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ, koju je bilo potrebno implementirati, a koja će pridonijeti lakšem zapošljavanju visokokvalificiranih stranih radnika.

Nastavno se osvrnula na ulogu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koje od 2021. godine provedi test tržišta rada za deficitarna zanimanja, te istaknula njihove zadaće koje su ojačane ovim izmjenama i dopunama, ali i pooštrene uvjete koje trebaju zadovoljiti poslodavci za dobivanje pozitivnog mišljenja. Naglasila je da se pokazalo ispravnim, osim HZZ-a, uključiti i druga nadzorna tijela (npr. Državni inspektorat) jer je broj stranih radnika postajao sve veći. 

Osnovni model zapošljavanja i dalje ostaje isti. Primarno se zapošljava domaća radna snaga, a tek onda stranci. Poslodavci moraju priložiti dokaz o kompetencijama stranog radnika za deficitarna poslove kako bi ishodili pozitivno mišljenje HZZ-a. Cilj te odredbe je premostiti situaciju u kojoj poslodavci dovode strane radnike bez potrebnih kvalifikacija, koji na koncu ne mogu obavljati poslove koje su trebali  obavljati i ostaju „na cesti“ odnosno na brigu državi. 

Nadalje, uveden je omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika kod poslodavca, s ciljem učinkovitijeg reguliranja nekontroliranog zapošljavanja stranih radnika u deficitarnim zanimanjima. Također, radi administrativnog rasterećenja resornih tijela, u situacijama kada se tvrtka ciljano osniva samo radi uvođenja stranih radnika, uvodi se ograničeni broj dozvola sukladno veličini poslodavca i realnim potrebama za zapošljavanje. Zakonom se također traži da poslodavac ima barem jednog zaposlenog hrvatskog državljanina na puno radno vrijeme i na neodređeno vrijeme. 

Ukazala je na cijeli niz obveza koje poslodavci moraju zadovoljiti za dobivanje pozitivnog mišljenje, a posebno istaknula da će se provjeravati ne samo plaćanje poreza na dohodak i davanja iz socijalnog osiguranja, već i počinjenje kaznenih djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, je li poslodavac pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće opasnosti te je li poslodavcu izrečena pravomoćna prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ili prekršajnopravna sankcija protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu.

Poslodavci koji će se voditi na „crnoj listi“ Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada neće moći dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a, a na listi će se nalaziti dulje od pet godina.

Pojasnila je izmjene koje idu u smjeru olakšavanja položaja sezonskih radnika, a koje se manifestiraju kroz produljenje maksimalnog razdoblja rada sezonskog radnika do 9 mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci, što je pozdravio turistički i gospodarski sektor, kao i činjenicu da sezonski radnici povratnici ne moraju prilagati dokaz o nekažnjavanju, ako nije prošlo više od 9 mjeseci od važenja prethodno izdane dozvole za boravak i rad sezonskog radnika.

U cilju smanjenja administrativnih aktivnosti, predstavnica predlagatelja je istaknula da se produljuje važenje dozvola za boravak i rad koje se izdaju uz mišljenje HZZ-a s jedne na tri godine, a produljuje se i važenje dozvola koje MUP izdaje samostalno s jedne na dvije godine.

Naglasila je i novinu koja nezaposlenom stranom radniku omogućava da ostane u Republici Hrvatskoj do 60 dana u slučaju da je dobio otkaz ili ga poslodavac ne želi, te u tom vremenu može tražiti novog poslodavca čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u Hrvatskoj.

Nadalje, za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad strani radnik može promijeniti poslodavca ili radno mjesto kod istog poslodavca, a ne mora podnositi novi zahtjev za ishođenje nove biometrijske dozvole boravka. Cijeli proces traženja mišljenja HZZ-a skraćen je na pet dana te, ako ono bude pozitivno, radnik može početi raditi u vrlo kratkom roku odnosno u roku od pet dana.

Državna tajnica je istaknula da je Hrvatska uvela nadstandard u području smještaja stranih radnika, ako ga osigurava poslodavac, te je propisala da će se uvjetovati izdavanje dozvole za boravak i rad time da poslodavac po svakom radniku osigura minimum 14m2, odnosno da u 45m2 ne može biti smješteno više od pet radnika.

Uvedena je i zadužnica za poslodavca u slučaju da „odbaci“ stranog radnika, u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće.

Predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je istaknuo da je Ministarstvo postalo ključni akter u provedbi Zakona o strancima, te naglasio da smatra ispravnim napuštanje kvotnog sustava. Osvrnuo se i na rekordno nisku nezaposlenost, oko 90.000 nezaposlenih, te naveo da se problemi sa stranim radnicima javljaju kod manjeg dijela poslodavaca. 

Naglasio je da je predloženo trajanje radne dozvole od tri godine razdoblje unutar kojeg se može govoriti o nekakvoj integraciji i učenju hrvatskog jezika kao preduvjetu. Istaknuo je da su strani radnici uvijek skuplji od domaće radne snage, ali oni su nužni za zadržavanje ovakvog rasta BDP-a.

S obzirom na nevjerojatne primjere diskriminatornog postupanja manjine poslodavaca, gdje isplaćene plaće za isti posao domaćem radniku i stranom radniku nisu bile usporedive, osim izmjena Zakona o strancima, donesen je potpuno novi Zakon o suzbijanju prekarnog rada koji omogućava oštro kažnjavanje poslodavca, stavljanje na tzv. „crnu listu“ uz udvostručenje novčane kazne za ponovljeni prekršaj.

Naglasio je da će se ograničavanjem dozvola od 50 do 250 po poslodavcu, ovisno o njegovoj veličini, pročistiti tržište rada.

Zaključno je pojasnio dobivanje „Plave karte EU-a“ za IT stručnjake, odnosno istaknuo da se tu ne radi uvijek o kvalifikacijama koje se mogu dokazati određenim ispravama, te da će oni svoje znanje i vještine dokazivati provjerom znanja.

Predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva je istaknula da je jedan od ciljeva ovih izmjena i dopuna potaknuti hrvatske iseljenike i  potomke hrvatskih iseljenika na povratak, odnosno oni su ciljana skupina.

Trenutno važeći Zakon omogućava odobravanje privremenog boravka iz humanitarnih razloga pripadnicima hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom i bez državljanstva uz potvrdu tijela državne uprave nadležnog za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Pravo na stalni boravak mogu ostvariti uz potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva ako su neprekidno imali odobren privremeni boravak u kontinuitetu tri godine u Republici Hrvatskoj. Rok važenja potvrde je dvije godine, a isto im omogućava podnošenje zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo.

Sukladno ovlasti iz članka 17. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju na sjednici Odbora sudjelovao je zamjenik pučke pravobraniteljice.

Istaknuo je da je pučka pravobraniteljica dostavila Mišljenje na nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima u kojem je iznijela sve komentare i prijedloge te naglasio je da se nada da se ovaj zakonski prijedlog još može unaprijediti, odnosno da može doći do poboljšanja statusa stranih državljana.

Osvrnuo se i na sudjelovanje u javnom savjetovanju gdje su dali svoje komentare i prijedloge, od kojih je većina primljena na znanje ili je odbijena, dok su prihvaćeni samo komentari koji su dani u cilju usklađivanja terminologije.

Podsjetio je da je Prijedlog zakona trebalo donijeti ranije kako bi se pravni okvir što prije uskladio s realnim kretanjima, odnosno da je donošenje Prijedloga zakona u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2023. godinu bilo predviđeno u drugom tromjesečju 2023. godine.

Zamjenik pučke pravobraniteljice se osvrnuo samo na pojedine odredbe iz Prijedloga zakona sukladno dostavljenom Mišljenju.

Slijedom toga, osvrnuo se na novi članak 62.a kojim se propisuje da je državljanin treće zemlje dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku postojanje uvjeta na temelju kojih mu je odobren privremeni boravak u roku od 5 dana od nastupa okolnosti. 

Zamjenik pučke pravobraniteljice je istaknuo da se predloženi rok smatra pretjerano kratkim, te je predložen rok od 15 dana koji se smatra primjerenim uzimajući u obzir da se postupanje državljanina treće zemlje protivno tom članku predlaže prekršajno sankcionirati.

Nadalje, člankom 25. Prijedloga zakona predlaže se izmjena članka 91. stavka 9. i propisuje se da protiv rješenja MUP-a o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad kojeg donosi nadležna policijska uprava odnosno postaja prema mjestu boravišta ili namjeravanog boravka državljanina treće zemlje nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. 

S obzirom da se radi o žurnoj situaciji pri čemu se omogućuje isključivo sudska zaštita, gubi se pravo na učinkovit pravni lijek time što se onemogućava žalba. Jasno je da su strani državljani u slučaju mogućnosti podnošenja isključivo upravne žalbe odnosno pokretanje upravnog spora zbog dugotrajnosti sudskih postupaka praktično onemogućeni u obavljanju navedenih poslova.

Člankom 83. Prijedloga zakona briše se članak 246. Zakona o strancima koji je bio jedini članak u Glavi 16. Imigracijska politika te je nalagao donošenje sveobuhvatne imigracijske politike. 

Zamjenik pučke pravobraniteljice smatra štetnim brisanje zakonske obveze koja je nalagala donošenje sveobuhvatne imigracijske politike.  Istaknuo je da članak 83. Prijedloga zakona treba mijenjati na način da je Vlada RH obvezna predložiti, a Hrvatski sabor donijeti sveobuhvatnu migracijsku politiku, u skladu sa strategijom demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. Vlada RH bi na temelju te strategije i aktualnog demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja, donijela odluku o broju, mjerilima i uvjetima za useljavanje državljana trećih zemalja za svaku kalendarsku godinu. 

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o strancima, posebice one koje smanjuju administrativne prepreke i humaniziraju status stranih radnika, prvenstveno apostrofirajući rješavanje primjerenog smještaja, uzimajući u obzir teške i nehumane uvjete u kojima žive strani radnici. 

Također, dio članova Odbora je pozdravio primjedbe pučke pravobraniteljice koje su usmjerene na poboljšanje položaja stranih radnika, ali i izrazio žaljenje činjenicom da su prihvaćene primjedbe i prijedlozi koji su rješavali nomotehničke neusklađenosti, a sve ostale primjedbe i prijedlozi su primljeni na znanje ili odbijeni.

Podržana je primjedba pučke pravobraniteljice koja se odnosi na brisanje članka 246. Zakona o strancima, u Glavi XVI. Imigracijska politika, uz napomenu da Hrvatska od 2015. godine nema imigracijsku politiku i da izgovor da nam ista nije potrebna jer se Hrvatska oslanja na imigracijsku politiku Europske unije nije prihvatljiv. Hrvatska treba donijeti Strategiju migracijske politike radi zaštite svojih interesa.

Izražena je primjedba na kašnjenje zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir da je isti bio predviđen u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2023. godinu, a došao je u Hrvatski sabor u četvrtom tromjesečju 2024. Ujedno, direktiva s kojom je bilo potrebno uskladiti Zakon propisala je 18.11.2023. kao rok za usklađenje, što je također prekoračeno.

Nastavno u raspravi je istaknuto da je pitanje vremena kada će u Hrvatskoj raditi 200.000 stranih radnika jer trenutni gospodarski rast traži povećan broj radnika. Za rezultate demografskih mjera i povrat iseljenika, što bi dovelo do većeg broja domaćih radnika, trebat će niz godina, te je potrebno cijelom procesu pristupiti realno. Sustav treba urediti da ima što manje propusta, te uspostaviti ravnotežu između domicilnog stanovništva i stranih radnika, bez geta i getoiziranja.

Izraženo je i suprotno stajalište da je dolazak tako velikog broja stranih radnika u tako kratkom roku rezultat težnje za visokim profitom, a ni u kom slučaju nije bio  motiviran javnim potrebama.

U odnosu na „platformske radnike“ koji nisu zaposleni kod svog poslodavca nego kod agregatora, koji su posrednici u zapošljavanju, istaknuto je da to ruši koncept radnog odnosa koji je osobni odnos između radnika i poslodavca, a isto je opet na prvom mjestu motivirano profitom, dok su u konačnici agregatori lišeni bilo kakve odgovornosti. Isto je uređeno Zakonom o radu, a ne Zakonom o strancima, no kako su u najvećem broju zaposlenici strani radnici, dio članova Odbora je smatrao potrebnim ukazati na to stanje.

Nastavno je naglašeno da bi bilo dobro da se kroz gransko kolektivno ugovaranje osiguraju jednaka prava za sve radnike neovisno od kuda dolaze, no na žalost to nije tako, jer privatni sektor nije pokriven kolektivnim ugovorima na tako kvalitetan način kao javni sektor.

Vezano za situacije u kojima poslodavci stranim radnicima oduzimaju osobne dokumente kako bi ih spriječili da odu od njih, ili im ne isplaćuju plaće te ih drže u zavisnom položaju, postavljeno je pitanje koliko je kaznenih prijava podnijela policija za kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode.

Podržana je obveza učenja hrvatskog jezika, jer je znanje jezika apsolutni preduvjet integracije pojedinca u neko društvo, uz napomenu da su sredstva za tu namjenu rebalansom ovogodišnjeg proračuna svedena na nulu.

Po pitanju povratka hrvatskih iseljenika izražena je sumnja da se duži niz godina ti podatci „lažiraju“ te da se svega oko tisuću hrvatskih iseljenika vratilo u Hrvatsku od njezine samostalnosti. Kao prva zapreka za njihov povratak i stjecanje hrvatskog državljanstva naznačen je predug rok za rješavanje „papirologije“, odnosno pojedinac nakon što se prijavi za razgovor u neko hrvatsko veleposlanstvo npr. u Južnoj Americi čeka tri godine da ga pozovu na prvi razgovor. Kao druga prepreka pojavljuje se problem nostrifikacije diploma visokokvalificiranih povratnika koji su ušli u „sustav“, a onemogućen im je ulazak na tržište rada.

Izražena je i zabrinutost činjenicom da su određene agencije za zapošljavanje stranih radnika još od 2021. godine vezane za visoko pozicionirane državne dužnosnike (od otvaranje tržišta za digitalne nomade) što nije samo stvar profita, već i političkih konekcija s obzirom na izravan pristup insajderskim informacijama i stvara sumnju u iskrenu želju za uređenjem sustava.

Član Odbora izrazio je sumnju u provedbu odredbi Zakona, posebice odredbe koja se odnosi na 14m2 stambenog prostora po stranom radniku, smatrajući da je isto neprovedivo, podsjećajući da velik broj hrvatskih građana nema toliko kvadratnih metara za sebe i svakog člana svoju obitelji te da je sve to pokazatelj da se Zakon donosi stihijski i u panici.

Državna tajnica iz Ministarstva unutarnjih poslova se nakon izlaganja članova i članica Odbora zahvalila svima na konstruktivnoj raspravi i  odgovorila na postavljena pitanja i iznesene primjedbe. 

Na pitanje jesu li radnici u građevinarstvu i turizmu izuzeti od traženja dokaza o kvalifikacijama s obzirom da se za taj tip poslova ne traži visokokvalificirana radna snaga, kao i da se u te dvije branše „slijeva“ najveći broj stranih radnika, državna tajnica je odgovorila da se to ne odnosi na njih.

Isto tako naglasila je da se ovim izmjenama i dopunama onemogućava zlouporaba u dovođenju stranih radnika te se na potpuno adekvatan način regulira tržište rada, a strani radnici dobivaju temeljnu zaštitu ljudskih i socijalnih prava. Strane radnike treba zaštititi od nehumanih i diskriminirajućih uvjeta rada. No, Hrvatska nije niti iznad niti ispod drugih država članica EU u normativnom uređenju, a po pitanju smještaja imat će nadstandard.

Složila se sa primjedbom da je Zakon trebalo donijeti ranije, te naglasila da je do kašnjenja došlo zbog dijaloga između više zainteresiranih subjekata i međuresornog usuglašavanja. 

Osvrnula se na primjedbu da se Zakon donosi stihijski i u panici, te istaknula da to nije točno jer njemu prethode dvije i pol godine rada i usuglašavanja, a međuresorno usklađivanje je kompleksno. Zakon nije popis želja, već je provediv i bit će realiziran.

Naglasila je da se migracijska politika ne rješava ovim Zakonom, s obzirom da se tim problemom bavi resor demografije te nije sporno brisanje članka 246. Zakona o strancima.

Iznijela je i podatak da je zbog protupravnog oduzimanja slobode podneseno 68 kaznenih prijava.

Državni tajnik iz Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je nastavno istaknuo da sustav funkcionira kao i važeći propisi, te da je bitno naglasiti da su djelatnici inspektorata do 6-og mjeseca ove godine naplatili milijun eura kazne poslodavcima i proveli 8.000 izvida. Složio se da je učenje hrvatskog jezika preduvjet integracije, te je istaknuo da je za naredno višegodišnje razdoblje predviđeno uložiti oko pola milijarde eura europskih sredstva u tržište rada.

U odnosu na kolektivno ugovaranje, naglasio je da se kolektivnim ugovorom dogovaraju plaće iznad minimalnih plaća te da je većina radnika u turizmu i ugostiteljstvu obuhvaćena kolektivnim ugovorima.

Naglasio je da se s Argentinom i Čileom dovršavaju ugovori o socijalnom osiguranju, kako bi povratnici nakon povratka u Hrvatsku, mogli kombinirati svoj staž osiguranja.

Zaključno je istaknuo da Hrvatska zadnjih godina bilježi pozitivan migracijski saldo u vraćanju hrvatskih državljana te da on iznosi više tisuća povratnika svake godine.

Državna tajica iz Ministarstva demografije i useljeništva je istaknula da se doista dugo čekalo za stjecanje hrvatskog državljanstva, no sad je taj rok značajno smanjen. Istaknula je nadležnost više središnjih državnih tijela po istom pitanju te naglasila da je potrebna bolja povezanost i komunikacija s diplomatskim i konzularnim predstavništvima.

Naglasila je da je Hrvatska zadnjih nekoliko godina dodijelila više tisuća stipendija pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH, a ove godine 1500 stipendija.     Istaknula je da učenje hrvatskog jezika nije bitno samo za strance već je bitno i za iseljenike iz Republike Hrvatske i njihove potomke koji se vraćaju u Hrvatsku.

Naglasila je da je integracija vrlo izazovan proces te da će se kroz sveobuhvatnu migracijsku politiku, čija priprema je u nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva, rješavati i pitanje integracije.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 5 glasova „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o         strancima.
2.        Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju         se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 4. sjednici, održanoj 15. listopada 2024., raspravio je Izvješće o radu policije u 2023. godini koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 11. srpnja 2024. Odbor je predmetno izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na najznačajnije pokazatelje rada policije u izvještajnoj godini.

Slijedom toga, vezano za stanje sigurnosti, naglasila je da je Hrvatska prema IEP Global Peace Indexu u 2023. godini zauzela 14. mjesto i pripada skupini najsigurnijih zemalja svijeta, a u recentnoj objavi World of Statistics, Hrvatska je proglašena najsigurnijom zemljom za noćne šetnje.

U odnosu na provođenje kompenzacijskih mjera, odnosno mjera koje zamjenjuju graničnu kontrolu, predstavnica podnositelja je istaknula da isto ne bi bilo kvalitetno provedeno da nije provedena funkcionalna reorganizacija policije. Primjenom kompenzacijskih mjera tijekom 2023. godine provjereno je 179.883 vozila i 303.174 osobe u cilju sprječavanja prekograničnog kriminala.

Trend rasta nezakonitih migracija nastavio se i u 2023. godini te je policija postupala u rekordnom broju, odnosno provela je više od 69.000 postupaka, što je porast za 37,7% u odnosu na 2022. godinu. Pozornost sustava je i dalje na jačanju kontrole vanjske granice i zaštiti sigurnosti Hrvatske i drugih država članica EU-a.

S time u vezi, državna tajnica se osvrnula i na kazneno djela „krijumčarenja ljudima“ te je istaknula da je u izvještajnoj godini otkriveno i prijavljeno ukupno 1.499 kaznenih djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. Kaznenog zakona, za koja je prijavljeno 1.612 osoba. U usporedbi s 914 kaznenih djela u 2022. godini i prijavljenih 774 osobe, isto predstavlja porast otkrivenosti navedenih kaznenih djela za 64 % i porast otkrivenosti počinitelja tih kaznena djela za 108,3 %.

Tijekom 2023. prisilno je udaljeno 6.103 stranca od kojih je, na temelju readmisijskih ugovora, udaljeno njih 3.756. Navedeni broj prisilno udaljenih stranca u 2023. godini je za 113,8% veći nego tijekom 2022. godine, kada je hrvatska policija (uključujući i readmisijski) vratila 2.855 stranaca. 

U odnosu na sigurnost prometa na cestama, predstavnica podnositelja je istaknula da je povećan broj prometnih nesreća, kao i broj lakih i teških ozljeda, ali je manji broj smrtno stradalih u odnosu na 2022. godinu, odnosno imamo 247 smrtno stradalih što je najmanji broj od stjecanja neovisnost Republike Hrvatske.

Vezano za razriješenost kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, državna tajnica je istaknula da je već četvrtu godinu za redom koeficijent razriješenosti veći od 70%, a da je u 2023. godini 71,6%.

S time u vezi naglasila je i da je došlo do pada broja kaznenih djela ubojstava te da su u 2023. godini počinjena 23 ubojstva i sva su razriješena (četiri manje nego u 2022. godini). To je drugi najmanji broj evidentiranih ubojstava od osnivanje Republike Hrvatske.

Istaknula je poboljšanje položaja žrtve u predkaznenom i kaznenom postupku na temelju Sporazuma sklopljenog 2022. godine između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima o suradnji, u provedbi pilot-projekta uspostave sustava referiranja/upućivanja žrtava na Udrugu za podršku žrtvama i svjedocima/Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, što je rezultiralo pripremom novog Sporazuma o proširenju pilot-projekta na još četiri policijske uprave u 2023. godini. Tako su u pilot projekt, od 1. veljače 2023., uključene Policijska uprava ličko-senjska, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska, Policijska uprava požeško-slavonska i Policijska uprava virovitičko-podravska. 

U 2023. godini prijavljeno je i procesuirano ukupno 11.540 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, a što je u odnosu na 2022. godinu povećanje za 18 %. S obzirom da je povećanje u odnosu na više prethodnih izvještajne godine još veće, evidentna je iznimna aktivnost policijskih službenika za mladež u zaštiti djece i obitelji od svih oblika viktimizacije.

Ustrajan rad na istraživanju ratnih zločina doveo je do podnošenja 92 kaznene prijave za kaznena djela iz područja ratnih zločina.

U odnosu na koruptivna kaznena djela, državna tajnica je naglasila da se radi o iznimno zahtjevnoj liniji rada i dugotrajnim kriminalističkim istraživanjima koja svojom duljinom premašuju izvještajno razdoblje. U 2023. godini prijavljeno je 747 koruptivnih kaznenih djela i 1.377 počinitelja.

Po pitanju organiziranog kriminalitete brojke ukazuju na intenzivan i proaktivan rad policijskih službenika. Tijekom 2023. godine prijavljeno je 3.117 kaznenih djela iz djelokruga rada organiziranog kriminaliteta, što je porast otkrivenih kaznenih djela za 48,3 % u odnosu na 2022. godinu, a broj prijavljenih osoba u porastu je za 58,7 % u odnosu na 2022. godinu. 

Također, vezano za razrješenje kaznenog djela iz članka 328. Kaznenog zakona Zločinačko udruženje, vidljiva je tendencija rasta, odnosno policija je u razdoblju od 2014. do 2017. godine prijavila 80 takvih kaznenih djela, dok je u razdoblju od 2018. do 2023. godine prijavila 161 takvo kazneno djela. Prosječan broj prijavljenih zločinačkih udruženja u razdoblju od 2014. do 2017. godine iznosio je 20 po godini, dok je u razdoblju od 2018. do 2023. godine iznosio gotovo 27 zločinačkih udruženja, što predstavlja porast od 35 % na godišnjoj razini.

U 2023. godini bilježi se gotovo jednak broj prijavljenih kaznenih djela kriminaliteta droga povezanih sa zločinačkim udruženjima iz članka 328. i 329. Kaznenog zakona kao i u 2022. godini. U 2023. godini otkriveno je 151 kazneno djelo zločinačkog udruženja i počinjenja kaznenih djela u sastavu zločinačkog udruženja, a koja se odnose na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama te na omogućavanje trošenja droga. Državna tajnica je posebno naglasila da hrvatska policija intenzivno surađuju s policijama drugih država i sudjeluje u mnogim međunarodnim akcijama na području borbe protiv zlouporabe droga, a u mnogim međunarodnim akcijama hrvatski policajci su voditelji  takvih aktivnosti. Hrvatska ne bilježi epidemiju korištenja opojnih droga te nema otvorenu narko-scenu kao mnoge europske i svjetske države.

Državna tajnica se osvrnula i na kibernetički kriminal te naglasila da je policija tijekom 2023. godine nastavila poduzimati aktivnosti radi povećanja kibernetičke otpornosti i jačanja kapaciteta za istraživanja i kazneni progon kibernetičkog kriminala te odgovora na kibernetičke prijetnje. Broj kibernetičkih napada raste i oni su sofisticiraniji nego ikada prije, a napadi dolaze iz različitih izvora. Ministarstvo je u posljednje četiri godine izravno uložilo više od 1.000.000,00 eura, a u tijeku je ulaganje od 1.600.000,00 eura u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), te nova znatna ulaganja u 2024. godini i nadalje.

Policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti provode kontinuiranu obuku policijskih službenika na regionalnoj razini u području digitalne forenzike i istraživanja kibernetičkih napada i spolnog zlostavljanja djece putem interneta.

U odnosu na prekršaje protiv javnog reda i mira, predstavnica podnositelja je istaknula da ih je počinjeno najmanje u zadnjih 10 godine. Smatra da je isto rezultat izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim su za većinu prekršaja pooštrene novčane kazne koje sada ipak djeluju preventivno.

Predstavnica podnositelja je naglasila da je Hrvatska uložila iznimna sredstva u ojačavanje interoperabilnosti hrvatskih i europskih informacijskih sustava, svjesna da je država s najdužom vanjskom granicom u Europi, što traži pojačan napor. Slijedom toga Hrvatska se prometnula u jednog od najvećih korisnika sigurnosnih međunarodnih i europskih informatičkih sustava te je peta država u Europi prema broju provjera u Schengenskom informacijskom sustavu, a na šestome mjestu u svijetu i četvrta u Europi je prema broju provjera u Interpolovom informacijskom sustavu.

Državna tajnica se osvrnula i na provedbu srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajac/policajka kroz 3. i 4. razred srednje škole. U 2023. godini maturirala je I. klasa učenika upisana u školskoj godini 2021./2022. i to njih 51. Istaknula je da mlade generacije nisu previše zainteresirane za policijski poziv te ga je potrebno učiniti atraktivnijim. U II. klasi, u školskoj godini 2022./2023., upisano je 98  učenika, a u III. klasi, u školskoj godini 2023./2024., upisano je ukupno 106 učenika. Određeni broj učenika u svakoj klasi obrazuje se za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave.

Vezano za disciplinske postupke protiv policijskih službenika, državna tajnica je naglasila da je u izvještajnoj godini Služba za unutarnju kontrolu Kabineta ministra pokrenula 509 disciplinskih postupaka, od čega je za teže povrede službene dužnosti postupak pokrenut protiv 417 policijskih službenika i 14 državnih službenika. Provedeno je kriminalističko istraživanje i podnesena je 81 kaznena prijava protiv policijskih službenika.

Zaključno je istaknula da su u predmetno Izvješće, sukladno sugestiji Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izraženo na 57. sjednici Odbora u X. sazivu Hrvatskoga sabora, unijeli sadržaj o slučajevima neopravdane uporabe sredstava prisile i o tranzitnim prihvatnim centrima u Tovarniku i Trilju.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu policije u 2023. godini te posebno istaknuli da je vidljiv predan rad policijskih službenika, a posebno granične policije, uzimajući u obzir da policija radi u iznimno zahtjevnim uvjetima.

Po pitanju broja ubojstava, članovi Odbora su pozdravilo njihovo smanjenje, posebice uzimajući u obzir podatke od prije 20-k godina kada je npr. 2001. godine bilo 101 ubojstvo, 2002. godine 81 ubojstvo, 2003. godine 73 ubojstva, itd. No, istaknuto je da je gotovo 40% ubojstava kazneno djelo „“femicida“ odnosno da devet ubijenih žena odgovara definiciji tog kaznenog djela o čemu treba i dalje voditi računa.

Vezano za kažnjiva ponašanja iz područja sigurnosti prometa na cestama, istaknuto je da postoji velik broj kažnjivih ponašanja u nekim policijskim upravama odnosno županijama te je postavljeno pitanje ima li to poveznicu s auto školama koje rade na tom području odnosno može li se govoriti o loše provedenom postupku osposobljavanja za vozača ili se radi o ilegalnom prelasku granice odnosno krijumčarenju ljudima što dovodi do većeg broja teških prometnih nesreća pri bijegu od policije.

Članovi Odbora su se osvrnuli i na kazneno djelo obijesne vožnje odnosno česte situacije gdje sudovi tijekom postupka vrate vozačku dozvolu osobi kojoj se sudi za takvo kazneno djelo, što smatraju da je nedopustivo. Istaknuto je da bi takva ponašanja trebalo oštrije kažnjavati odnosno zakonsko utvrđenje iznosa kazne u apsolutnom iznosu nije pravično rješenje jer pojedine osobe si mogu priuštiti plaćanje takve kazne i unaprijed je „ukalkuliraju“ u mogući trošak dok druge osobe za takva ponašanja nisu u mogućnosti platiti kaznu bez da to ostavi „rupu“ u njihovom budžetu.

Po pitanju disciplinskog kažnjavanja policijskih službenika istaknuto je mišljenje da ono dobiva veću pažnju u javnosti u odnosu na sve ono dobro što policijski službenici rade u izvršavanju svojih zadaća te da ne treba zanemariti koruptivne pritiske na policijske službenike koji su veliki.

Tijekom rasprave članovi Odbora su se složili sa stajalištem državne tajnice da je potrebno privući mlade ljude u policijske redove, no istaknuto je da oni rade iznimno težak posao za koji su potplaćeni, slabo su ekipirani, a poseban problem predstavlja to što se policijski službenici zajedno s pravosudnim sustavom doživljaju negativno iako za to ne bi trebalo biti potrebe.

Naglašeno je da je 2012. godine bilo 10.000 kandidata za 330 mjesta policijskih službenika, dok danas nema ni dovoljan broj kandidata za 640 mjesta. Manjku policijskih službenika treba pristupiti i kroz reorganizaciju, odnosno velik broj policijskih službenika u operativnom dežurstvu je u „hladnom pogonu“, tj. imaju ovlaštenje, ali je njihov posao u uredu, a ne na terenu.

Vezano za uporabu sredstava prisile, podržano je suočavanje s onima koji krše propise i njihovo isključivanje iz sustava.

Pozdravljeno je i uvođenje kamera za policijske službenike u obavljanju policijskih intervencija, no istaknuto je da bi bilo dobro da se one koriste u postupanju svih policijskih službenika, a ne samo određenog broja, jer će takva parcijalna primjena ostaviti mjesto sumnjama u postupanje onih policijskih službenika koji ih ne koriste.

Po pitanju zadiranja policije u “tamnu brojku kriminaliteta“ istaknuto je da je to jako dobro i ukazuje na proaktivan rad policije, no nije jednako stanje po policijskim upravama, odnosno neke policijske uprave po tom pitanju nemaju napredak, što bi trebalo podvrgnuti analizi.

Zaključno je istaknuto da policija radi dobro i kvalitetno, no da je potrebno da drugi sudionici represivnog sustava koji postupaju nakon policije, a to su sud i državno odvjetništvo,  zaista pošalju poruku u cilju generalne prevencije i pravednosti kažnjavanja, a ne da se cjelokupan rad i trud policije „nagradi“ radom za opće dobro kršitelja zakona odnosno počinitelja kaznenih djela.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O RADU POLICIJE U 2023. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 4. sjednici, održanoj 15. listopada 2024., je raspravio Prijedlog zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 57, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 13. rujna 2024. Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasila da su evaluacije, uključujući i evaluaciju primjene schengenske pravne stečevine pokazale da Okvirna odluka 2006/960/PUP nije dovoljno jasna i ne osigurava odgovarajuću i brzu razmjenu relevantnih informacija između država članica EU. Evaluacije su također pokazale da se ta Okvirna odluka rijetko upotrebljava u praksi, djelomično zbog toga što u praksi nije jasno razgraničeno područje primjene Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i područje primjene te okvirne odluke.

Na temelju rezultata provedenih evaluacija, utvrđeno je da bi postojeći pravni okvir trebalo ažurirati. Slijedom navedenog, Europski parlament i Vijeće su 10. svibnja 2023. donijeli Direktivu (EU) 2023/977 o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP. Predmetnom Direktivom se utvrđuju usklađena pravila za učinkovitu i brzu razmjenu podataka između tijela za provedbu zakona država članica EU u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela.

Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije spremno za provedbu Direktive (EU) 2023/977.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                    Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 4. sjednici, održanoj 15. listopada 2024., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 68, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 10. listopada 2024. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetni Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
    
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula razloge za noveliranje Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Naime, važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama sadržava samo jednu odredbu koja se odnosi na automatizirana vozila, odnosno propisano je da je vozač za vrijeme upravljanja vozilom dužan sjediti na vozačkom sjedalu i upravljati vozilom, osim u slučaju potpuno automatiziranog vozila. 
Nadalje, područje umjetne  inteligencije je tek nedavno regulirano u Europskoj uniji i Hrvatska je dužna transponirati dio europske pravne stečevine, a jedan dio te pravne stečevine nalazi se u predloženom Zakonu.
Ovaj zakonski prijedlog je jedan u nizu zakona i podzakonskih akata koje će trebati mijenjati kako bi se osigurale zakonske pretpostavke za sudjelovanje automatiziranih vozila u prometu (npr. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu), no sve izmjene i dopune nisu u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. 

Zakonskim prijedlogom ide se u smjeru optimalnog rješavanja prometovanja i testiranja  potpuno automatiziranih vozila, kao i donošenja drugih odredbi koje su tiču odgovornosti, prava i obveza u slučaju nesreće kao i odgovornost za prometne prekršaje ovisno o tome je li ih počinio proizvođač, vlasnik vozila, operator u vozilu odnosno operator intervencije na daljinu ili ostali sudionici u prometu na cestama te odgovorne osobe, poput proizvođača, uvoznika i slično.

Slijedom toga, predloženim izmjenama i dopunama regulirat će se uvjeti za testiranja sustava za automatiziranu vožnju (ADS) potpuno automatiziranih vozila, propisati uvjeti pod kojima potpuno automatizirana vozila mogu sudjelovati u prometu na cestama, dopuniti će se Zakon novim odredbama koje će omogućiti automatiziranim vozilima sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu na cestama, kao i za vrijeme testiranja sustava za automatiziranu vožnju (ADS) u realnim uvjetima u prometu na cestama.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune te usklađivanje s direktivom i uredbama Europske unije. 
Nastavno, istaknuto je da ovaj Zakon treba gledati i u svjetlu inicijative Vlade RH po pitanju „robo-taksija“ koji se razvijaju uz financijsku potporu Europske unije. Do sada je za prototip robo-taksija utrošeno 89 milijuna eura, iako su sredstva dodijeljena u iznosu od 179,5 milijuna eura, a inicijalni rokovi su „probijeni“ odnosno pomaknuti na 2026. godinu što stvara bojazan u pozitivan ishod. 
Izražena je i dvojba u prijavljenu razinu vozila koja je bilo preduvjet za dobivanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uzimajući u obzir definiciju vozila u zakonskom prijedlogu koja odgovara razini vozila 4, a ne razini vozila 5, za koju razinu su dobivena sredstva. Također je istaknuto da je definicija iz zakonskog teksta slična definicijama drugih država koje razvijaju razinu vozila 4.
Državna tajnica je istaknula da su prvi prototipovi robo-taksija realizirani 2016.  odnosno 2018. godine. Nije sporno hoće li se robo-taksiji pojaviti u prometu, već kada će se pojaviti. Većina europskih država, kao i Hrvatska, dužne su prilagoditi svoje zakonodavstvo novom okviru koji zahtijevaju ovakva vozila.
Prolongiranje roka do sredine 2026. godine ne ukazuje da se projekt neće realizirati. Tada bi, na razini jedinice lokalne samouprave, bilo moguće ograničeno kretanje koje se odnosi samo na testnu fazu. Nakon njezinog završetka, i dobivanja svih potrebnih dozvola, robo-taksiji bi se mogli kretati neograničeno. 

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 5 glasova „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

1.     Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2.     Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 19. rujna 2024., raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju „Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“, koji je Vlada Repubike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 29. kolovoza 2024. Odbor je predmetni Prijedlog odluke razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, podsjetio na 160 godina dugu tradiciju hrvatskog vatrogastva te ukazao na značaj i ulogu vatrogastva u mirnodopsko vrijeme.
Posebice se osvrnuo na stradavanje vatrogasaca tijekom Domovinskog rata, bilo da su stradavali kao pripadnici Hrvatske vojske, policije ili kao civili, te istaknuo da je na taj način smrtno stradalo 279 vatrogasaca, dok su dva vatrogasca preminula nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.
Zaključno je istaknuo da je na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupilo izradi Prijedloga odluke kako bi se 30. kolovoza, dan kada je 2007. godine prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca, proglasio „Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“, koji su poginuli na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjeluju sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O PROGLAŠENJU 
„DANA SJEĆANJA NA POGINULE HRVATSKE VATROGASCE“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Josip Šarić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
     
                                                                                    Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 19. rujna 2024., raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja, drugo čitanje, P.Z. br. 43, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 17. srpnja 2024. Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je u listopadu 2023. godine u Zagrebu  održana Međunarodna donatorska konferencija o razminiranju Ukrajine, na kojoj su 34 države koje su sudjelovale izrazile jasnu potporu Ukrajini na području razminiranja. Iskazano je i obećanje pomoći u ukupnom iznosu od pola milijarde eura, s time da Hrvatska sudjeluje s pet milijuna eura pomoći.
U sklopu Konferencije, potpisan je Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja. Sporazum je usklađen s nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom, a oblici i način suradnje utvrđeni su njegovim  člankom 3.
Razmjena znanja i iskustva između Hrvatske i Ukrajine, odnosno suradnja nadležnih tijela traje od 2009. godine, intenzivirala se 2016. godine, te sklapanje ovog Sporazuma nije novi momente nego rezultat dugotrajne suradnje, naglasila je državna tajnica na koncu uvodnog izlaganja.

U raspravi su članovi Odbora podržali potpisivanje predmetnog Sporazuma između Hrvatske i Ukrajine. Članove Odbora je zanimalo odnosi li se Sporazum i na hrvatsku tvrtku koja proizvodi strojeve za razminiranje odnosno hoće li se i ta tvrtka involvirati u proces razminiranja u Ukrajini ili je suradnja samo na tijelima državne vlasti. Ako je suradnja samo na tijelima državne vlasti, zatražena je informacija koja su to državna tijela.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da će nadležno tijelo za provedbu Sporazuma biti Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatski centar za razminiranje, a Ukrajina je u Sporazumu utvrdila svoja nadležna tijela za provedbu Sporazuma. Zainteresirane pravne i fizičke osobe koje žele sudjelovati u aktivnostima koje proizlaze iz predmetnog Sporazuma morat će se prijaviti na otvoreni postupak javne nabave koji se objavljuje u službenom glasilu Europske unije i Republike Hrvatske, pa tako i tvrtka koja proizvodi strojeve za razminiranje
Istaknuto je da u Hrvatskoj postoji 40-ak ovlaštenih pravnih osoba koje se bave razminiranjem, ali i više pravnih osoba koje se bave proizvodnjom kaciga za pirotehničare, metal detektora, zaštitnih prsluka i drugih potrebnih sredstava za razminiranje. 
Predstavnica predlagatelja je istaknula HCR – Centar za testiranje, razvoj i obuku d.o.o. koji se nalazi u većinskom vlasništvu države i koji samostalno razvija suradnju s Ukrajinom, ali i s još 10 zemalja s kojima Hrvatska ima sklopljene sporazume o suradnji te provodi obuku pirotehničara, certificiranje opreme, ispitivanja novih tehnologija i drugo.
Na koncu rasprave državna tajnica je pojasnila razliku između pojma „protuminsko djelovanje“ koje obuhvaća preventivnu i edukativnu komponentu i pojma „razminiranje“ koje je uži pojam i odnosi se samo na aktivnost razminiranja. U odnosu na preventivnu komponentu istaknula je društvene skupine kojima je namijenjena te pojasnila da ta komponenta ne sadrži vojne sadržaje.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KABINETA MINISTARA UKRAJINE O SURADNJI U PODRUČJU PROTUMINSKOG DJELOVANJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Josip Šarić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                   Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 2. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 10. srpnja 2024., raspravio je Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2024. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od  20. lipnja 2024. i Izvješće sustava civilne zaštite i vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2024. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 21. lipnja 2024. 

Uvodno je državni tajnik Žarko Katić, kao predstavnik MUP-a, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u siječnju 2024. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2024. godini (dalje u tekstu: PA 2024) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je dio proveden prije turističke sezone, dok se dio provodi i provodit će se tijekom cijele protupožarne i turističke sezone. 

U zadnjih pet godina kroz projekt opremanja hrvatskog vatrogastva uručena je oprema u vrijednosti od 39.446.000,00 EUR, od čega je kao najznačajnije istaknuo uručenje 94 interventna vatrogasna vozila vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima (DVD) u cilju povećanja sposobnosti vatrogasnih postrojbi. Uručeno je i oko 2770 ručnih i mobilnih radio-komunikacijskih uređaja (TETRA  uređaji) čime se znatno unaprijedila komunikacija na terenu, 13 vozila, 4 čamca, brodice, osobna zaštitna oprema za vatrogasce te skupna oprema za tim za gašenje požara otvorenog prostora.

U odnosu na upravljanje rizicima od katastrofa, Vlada RH je donijela Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine s planiranim projektima vrijednosti 1,8 milijardi eura, Državni plan djelovanja civilne zaštite, kao operativni dokument koji definira mjesto i ulogu svakog sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama, katastrofama i posebnim okolnostima te treću Procjenu rizika od katastrofa koja je redefinirala kategorije rizika od značaja za RH, i u kojoj su požari otvorenog tipa, uz poplave, potrese i klizišta, svrstani u kategoriju neprihvatljivih rizika te je potrebno poduzimati mjere kako bi štete bile što manje.

Nastavno je naglasio da je Vlada RH potpisala ugovor o nabavi dva nova Canadaira iz rescEU projekta vrijednosti 100 milijuna EUR, kojima će RH znatno doprinijeti razvoju nacionalnih zračnih protupožarnih kapaciteta, ali i rescEU kapaciteta. Hrvatska je uz Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Portugal među državama članicama EU-a kojima će se nabava financirati u 100% iznosu iz europskih sredstava.

Do konca 2024. godine očekuje se isporuka 2 helikoptera ukupne vrijednosti 36,3 milijuna EUR, s modulima za medicinsku evakuaciju te traganje i spašavanje.

Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite podići će spremnost i učinkovitost pri obavljanju složenih akcija spašavanja i medicinskog zbrinjavanja, ali i pružanja pomoći.

Predstavnik MUP-a se osvrnuo i na klimatske promjene koje su dovele do  sve duljih sušnih razdoblja tijekom ljetnog razdoblja, dok se istovremeno tijekom  sezone u priobalnom području nalazi velik broje turista, što je samo po sebi potencijalan rizik (povećanje broja teških prometnih nesreća na cestama, broj lokacija koje su potencijalno ugrožene požarom i sl.) i iziskuje velik broj aktivnosti nadležnih tijela u cilju jačanja sigurnosti kako stanovnika tako i gostiju na tom području.

Po pitanju provođenja preventivnih aktivnosti u nadležnosti Ravnateljstva civilne zaštite, a koje se poduzimaju u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te nadležnim stožerima civilne zaštite, predstavnik MUP je istaknuo kontinuirane operativne sastanke na kojima se predstavnicima istih daju konkretne upute vezane za pripremne aktivnosti koje je potrebno poduzeti za što sigurniju sezonu od kojih je istaknuo najznačajnije (redovito ažuriranje podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite – ljudskim i logističkim resursima, redovito ažuriranje planskih dokumenta, dovođenje u stanje spremnosti i funkcionalnosti objekata planiranih za zbrinjavanje većeg broja evakuiranih osoba uslijed izvanrednih događaja, detektiranje posebno požarno ugroženih turističkih objekata te osiguravanje u slučaju potrebe pomoć u vidu liječničke skrbi, pitke vode, hrane, smještajnih kapaciteta i dr.).

Vezano za provođenje inspekcijskih nadzora, državni tajnik je istaknuo da su od siječnja do svibnja ove godine provedena 1044 inspekcijska nadzora tijekom kojih je doneseno 78 rješenja s mjerama, sankcionirano 10 pravnih osoba i 16 odgovornih osoba u pravnoj osobi te 54 fizičke osobe, što je pokazatelj da je ljudski faktor najvažniji te je potrebna stalna edukacija i prevencija.

Naglasio je da su operateri u 20 županijski centara 112 građanima i turistima na raspolaganju 24/7, a pozivi se mogu zaprimati i na pet stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski i slovački).

Državni tajnik je podsjetio prisutne da je 2023. godine u produkciju stavljen SRUK – Sustav za rano upozoravanje i upravljanje u krizama, koji se slanjem SMS ili CB poruka na mobilne uređaje može koristiti za rano upozoravanje stanovništva na ugroženom području, što uključuje i požare otvorenog prostora velikih razmjera, a omogućava i internu komunikaciju e-mailom prema operativnim snagama sustava civilne zaštite, javnim institucijama, hotelima, kampovima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i dr.

Osvrnuo se i na odluku kojom je utvrđeno da se od 9. srpnja pa do 8. rujna ove godine zabranjuje zaustavljanje kamiona koji prevoze eksplozivne tvari, a u tranzitu su kroz RH, u potpunosti se zabranjuje prijevoz od petka u 15.00 sati do ponedjeljka u 6 ujutro, a svaki kamion mora imati dva vozača. Isto je učinjeno u cilju povećanja sigurnosti javnog prometa tijekom turističke sezone.

Zaključno je naveo da je MUP proveo sve potrebne pripremne radnje iz svoje nadležnosti za pravovremeno i usklađeno reagiranje i djelovanje u slučaju nastanka izvanrednih događaja tijekom sezone 2024. godine.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, kao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), u svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je Program aktivnosti za 2024. godinu donesen u siječnju 2024. godine (PA 24). U njemu su implementirani prijedlozi kratkoročnih mjera iz izvješća subjekata kao i rezultati provedene analize požarne sezone iz studenog 2023. godine.
Osnovano je stalno Povjerenstvo za praćenje i izmjene standardnih operativnih postupaka temeljem PA 24 za potrebe praćenja i izmjena svih izrađenih SOP-ova iz PA 24 te je dana naglašenija uloga Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj zajednice općina i Hrvatskoj zajednice županija, posebice onima u priobalju.
Nastavno je istaknuo da se kontinuirano prati provedba akcijskog plana održavanja i izgradnje šumskih prometnica na području primorske Hrvatske za razdoblje do 2025. godine te dostavljanje obavijesti o učinjenom HVZ-u i Hrvatskim šumama.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da je akcijskim planom predviđeno izgradnja 602 km šumskih puteva, a napravljeno je do sada oko 101 km. Također, uvedeno je još 40 novih kamera na područje Istarske županije, Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Splitsko-dalmatinske županije, te su trenutno pod zapovjedništvom u Divuljama „uvezane“ 262 kamere. Po prvi put su instalirane kamere i u Karlovačkoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Dodana je nova sposobnost koja će se koristiti u Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu RH (OVZ RH) odnosno praćenje pozicije protupožarnih zrakoplova u realnom vremenu (razvio HVZ u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe - HKZP).
I ove godine su za nadzor dodani novi privatni prijevoznici u željezničkom prometu, nadziru se i dalje vjetroelektrane, ali se po prvi put uključuje i nadzor nad solarnim elektranama.
Dodatno je propisana i naglašena potreba zajedničkog provođenja kontrolnog i konačnog nadzora inspekcija MUP-a i DIRH-a (temeljem pozitivnog iskustva i prijedloga DIRH-a).
Realizirana je i nova sposobnost DHMZ-a koji je izradio i dostavio posebne vremenske prognoze na zahtjev za potrebe vježbe “Sigurnost 24”, a Odašiljačima i vezana je propisana obveza dostave HVZ-u rasporeda motriteljskih lokacija s kamerama nadzornog sustava u digitalnom georeferenciranom obliku. 
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da su gotovo u cijelosti realizirane predložene kratkoročne mjere za poboljšanje PA 23., koje su involvirane do konca 2023. g. i u prvih pet mjeseci 2024. godine.

U odnosu na planirana financijska sredstva za realizaciju PA 24, naglasio je da HVZ raspolaže s 5.677.150,00 EUR, MORH sa 16.148.168,00 EUR, što ukupno iznosi 21.825.318,00 EUR, odnosno 126.928,00 EUR manje u odnosu na 2023. godinu (21.952.246,00 EUR).
Istaknuo je da su temeljem PA 24 u 2024. godini izvršene ili su u tijeku sljedeće aktivnosti i mjere:
- održani su radni sastanci s predstavnicima MORH-a i OSRH, HEP-a, HOPS-a kao i s inspekcijama DIRH-a i MUP-a te više radnih sastanaka Vatrogasnog stožera HVZ-a;
- održana su dva sastanka sa svim subjektima PA 24 i sastanak vezan za promidžbeno-informativne aktivnosti;
- održan je međuresorni sastanak vezan za sanaciju odloženog otpada na dijelu Industrijske zone Žitnjak u Zagrebu;
- osnovana je Radna skupina za izradu Postupovnika zaštite od požara Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i održan je prvi sastanak;
- trajno je omogućen pristup radarskim podacima za potrebe rada Operativnog vatrogasnog zapovjedništva RH od HKZP-a;
- svi propisani planski i provedbeni dokumenti (planovi čišćenja, plan prevoženja i dr.) su dostavljeni, a ažurira se Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga;
- realizirana je organizacija smještaja i prehrane redovito dislociranih vatrogasaca;
- u prvoj polovici mjeseca lipnja u tzv. tjednu međuresorne vježbe »SIGURNOST 24« od 10. do 14. lipnja održana je konferencija za medije na kojoj je bilo govora o spremnosti vatrogasnog sustava i pripremi protupožarne sezone 2024. godine i u kojoj je najavljena vježba koja je 13. lipnja održana na otoku Rabu i 14. lipnja u gradu Varaždinu;
- sva planirana osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca samostalno i u suradnji s MORH-om su provedena ili su u tijeku (prijevoz helikopterom, navođenje zrakoplova, NAMIRG TIM, simulator plamenih udara, spašavanje iz dubina i visina i dr.).
Glavni vatrogasni zapovjednik se posebno osvrnuo na NAMIRG TIM kojeg čine Hrvatska, Slovenija i Italija, a odnosi se na sposobnost desantiranja iz helikoptera na brod u pokretu, što je iznimna sposobnost, a provodi se u suradnji s MORH-om.

U odnosu na opremanje, nabavu i spremnost istaknuo je da se provodi nabava vatrogasne zaštitne opreme (dijelom po PA 24). Dio opreme je već isporučen (plutajuće pumpe, kompresori za punjenje izo aparata, naprtnjače za gašenje požara, potopne pumpe, motorne pile, pjenilo za gašenje požara klase A i B, čizme za šumske požare, zaštitne kacige), a dio je djelomično isporučen (vatrogasne tlačne cijevi) te bi u kratkom roku trebala biti realizirana cjelokupna isporuka.
HVZ je u 2024. godini provodio i provodi brojne informativno-promidžbene aktivnosti u svrhu smanjenja broja požara kao i u svrhu informiranja te edukacije građana i turista, a kao novina je uvedena promidžbena kampanja oglašavanja u proljetnom dijelu zajedno s Hrvatskim šumama.

Vezano za dislokacije, naglasio je da je 11. lipnja 2024. proglašen glavni napor požarne sezone i počela su izmještanja, u Divulje 12, a u Zvekovicu 8 vatrogasaca. Od 20. lipnja do 4. srpnja 2024. uvodili su se dodatni vatrogasci iz kontinenta u priobalje, na Braču u Selca i Milnu dislocirana su 4 odnosno 3 vatrogasca s obzirom da imaju opremu, a lokalni DVD-ovi ne funkcioniraju, a dislocirana su i 3 vatrogasca u Jesenice kod Zadra. 
U odnosu na spremnost zračnih snaga, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je svih pet Canadaira spremno, a vezano za stupanj pripravnost trenutno je angažiran 1 helikopter, 2 Airtractora i 3 Canadaira.
Glavni vatrogasni zapovjednik je posebno naglasio da su u suradnji sa Hrvatskim autocestama, hrvatskim cestama i BINA-Istrom dogovorili besplatan prolazak vatrogasnim vozilima korištenjem ENC-a odnosno posebnih kartica (tamo gdje nema ENC-a) za 4200 vozila iz sustava, a svaka zlouporaba rezultirat će oduzimanjem ENC-a.

I u 2024. godini planirano je angažiranje približno sličnog broja vatrogasaca (profesionalni, dobrovoljni, sezonski, vatrogasci iz intervencijskih vatrogasnih postrojbi) kao i protekle godine, odnosno oko 931 vatrogasac te 176 vatrogasnih vozila iz cijele RH za izvanredno angažiranje tijekom sezone na području cijele države, a izrađena su odobrenja za sufinanciranje projekta dodatnog zapošljavanja sezonskih vatrogasaca i odgovarajuća uputa. Nastavno je istaknuo da se osjeća smanjeni interes za obavljanje poslova vatrogastva, bilo sezonski, dobrovoljno ili profesionalno te je potrebno iznaći dodatna rješenja za motiviranje osoba za vatrogasni poziv.
Tijekom glavnog napora protupožarne sezone (lipanj – rujan) u Divuljama će djelovati Operativno vatrogasno zapovjedništvo RH, koje će korištenjem naprednih tehnologija imati uvid u stanje na požarištima te koordinirati vatrogasnim snagama duž priobalnog dijela RH. Glavni vatrogasni zapovjednik pozvao je Odbor u posjet zapovjedništvu u Divuljama.

U odnosu na inspekcijski nadzor vatrogasnog sustava (siječanj - svibanj 2024.), glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da je ukupno provedeno 289 inspekcijskih nadzora, doneseno je 86 prvostupanjskih rješenja s 218 naloženih mjera, podnesen je jedan optužni prijedlog, a nastavljeno je i donošenje podzakonskih propisa sukladno Zakonu o vatrogastvu.

Vezano za broj požara od 01.01. do 31.05.2024., a u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 HVZ-a, u promatranom razdoblju zabilježeno ukupno 4.524 požara, od čega 1.648 požara u/na objektu, 371 požar prometnog sredstva i 2.505 požara na otvorenom prostoru (1.542 samo požara raslinja).
Vidljivo je da u promatranom razdoblju 2024. godine, u gotovo svim kategorijama požara, postoji povećanje u odnosu na isto razdoblje u 2023. godini. Iznimka su požari u/na objektu, ukupni broj ozlijeđenih te broj požara s korištenjem zračnih snaga gdje je zabilježeno smanjenje ili su vrijednosti istovjetne.
Broj požara na otvorenom prostoru veći je za 21,48%, od čega je broj požara raslinja veći za 25,88% uz značajnije povećanje procijenjene opožarene površine za 301,89%.
Za razliku od požara na otvorenom prostoru, na požarima u/na objektima zabilježeno je smanjenje broja požara za 12,50% ili za 226 požara dok je broj zabilježenih požara prometnih sredstava povećan za 8,16%.
Od zahtjevnijih požara, u dosadašnjem razdoblju istaknuo je jedan požar na otvorenom prostoru koji je nastao 21. travnja i ugašen 22. travnja na području Vrpolja u Šibensko-kninskoj županiji u kojemu je opožareno oko 450 ha. U gašenju požara je sudjelovalo 70 vatrogasaca iz 14 vatrogasnih postrojbi s 27 vatrogasnih vozila te zračne protupožarne snage s 2 Canadaira i 2 Airtractora.

Glavni vatrogasni zapovjednik je podsjetio prisutne da je bio zaključen ugovor za nabavu novih 78 vatrogasnih šumskih vozila iz projekta OKFŠ-a. Odluku Državne komisije o izboru ponuditelja poništio je Visoki upravni sud, te je naloženo ponovno razmatranje i ocjenjivanje prihvatljivosti ponuda. Istaknuo je da je prihvaćena ponuda bila jeftinija za 1.250.000,00 EUR, ali HVZ će razmotriti i još jednom ocijeniti prihvatljivost svih ponuda, sukladno odluci suda. 
Također, istaknuo je da se pristupa potpisivanju novog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU u vrijednosti od 31.800.000.00 EUR (sredstva EU-a) za nabavu 149 pick-up vozila s nadogradnjom, 10 250 kompleta vatrogasne opreme za vatrogasce i 34 cisterne za pitku vodu (rok realizacije je konac 2026. godine). Također, do 15. srpnja 2024. iz sustava Robnih zaliha u sustav vatrogastva bit će upućeno 20 cisterni za pitku vodu.
Zaključno je naveo da se radi na izjednačavanju koeficijenata za lokalne vatrogasne postrojbe i DVD-ove.

U raspravi su pozdravljena i podržana oba izvješća kao i aktivnosti koje su MUP i HVZ poduzimali od okončanja protupožarne sezone u 2023. godini, kao i najavljene aktivnosti tijekom 2024. godine.
Također, u raspravi je podržano i korištenje Sustava SRUK te postavljeno pitanje hoće li se unutar tog sustava implementirati uporaba dronova i infracrvenih kamere.
U odnosu na učestalost požara u Grebaštici, Brodarici i Žaboriću, gdje se svake 2-3 godine događaju veliki požari, i to već kroz dugi niz godina, postavljeno je pitanje postoje li saznanja da se tu podmeću požari odnosno da je to mjesto odbrano od strane piromana te koliki broj osoba je sankcioniran za takva kaznena djela..
Nadalje, iskazan je i interes po pitanju požara koji se dešavaju na otoku Hvaru, uzimajući u obzir da se za prijenos energije koriste elektroenergetski vodovi koje podupiru drveni stupovi u koje se ne ulaže odnosno ne održavaju se te je  postavljeno pitanje je li HVZ u kontaktu s HEP-om oko toga te jesu li davali mišljenje da se ide u zamjenu tih stupova.
Predstavnici podnositelja izvješća su istaknuli da će prikupiti tražene podatke za Šibensko-kninsku županiju i posebno to područje, a u odnosu na kažnjavanje su istaknuli da je Zakon o zaštiti od požara pooštrio sankcije za prekršajno kažnjavanje te je samo od početka ove godine izdano 80 prekršajnih naloga. U odnosu na izazivanje požara kada je takvom općeopasnom radnjom počinjeno kazneno djelo, proces je malo sporiji i vode ga policija i državno odvjetništvo, a podatke o tome dostavit će naknadno u pisanom obliku.
Vezano za implementaciju dronova i infracrvenih kamera predstavnik MUP-a je istaknuo da se u sustav civilne zaštite sve više uvode dronovi i kamere odnosno moderna tehnologija, što je vidljivo iz izlaganja glavnog vatrogasnog zapovjednika koji je naveo da je trenutno raspoređeno 226 kamera.
Predsjednik Odbora je zamolio predstavnike predlagatelja da u pisanom obliku dostave podatke za cijelu RH vezano za područja na kojima se požari dešavaju kontinuirano i u određenim vremenski razmacima, za pitanje požara na Hvaru koje izazove posolica odnosno nastavno pucanje elektroenergetskih kablova te za broj osoba koje su osuđene za izazivanje požara kada je takvom općeopasnom radnjom počinjeno kazneno djelo.

Nastavno, u raspravi je izražen interes za stanje sustava civilne zaštite i cijele domovinske sigurnosti u kontekstu uporabe i involviranja modernih tehnologija, a posebice kadrovske osposobljenosti osoba koje bi mogle vršiti analitiku požara, poduzimanje preventivnih radnji za sprječavanje požara te postojanja evidencije sumnjivih osoba te strukture tih osoba (nacionalna pripadnost, državljanstvo, dob i sl.). 
Vezano za „analitiku sumnjivih osoba“, izraženo je mišljenje da takva analitika koja bi određene kategorije osoba proglašavala sumnjivim za namjerno podmetanje požara samo na temelju nekih njihovih karakteristika je neprihvatljivo, jer se temi treba pristupiti ozbiljno, a ne paušalno te ne treba zanemariti ekonomske čimbenike koji su vrlo često u podlozi požara (npr. paljenje poljoprivrednih zemljišta kako bi se ista prenamijenila u građevinska), kao i ljudski nemar. 
Istaknuta je  važnost radionica na kojima će se provoditi sustavna edukacija od najranije dobi i pripremati nove naraštaje za brigu o okolišu jer su klimatske promjene dovele do toga da ono što je bilo poznato i obranjivo danas više nije, a posljedice su razorne.

Nadalje, u raspravi je domovinska sigurnost anticipirana kao iznimno bitan čimbenik zaštite nacionalne sigurnosti, a time i sustav zaštite od požara, kao njegov sastavni dio. Naglašeno je da požari haraju Europom, iako neke od tih zemalja imaju tradiciju, ali i resurse koje Hrvatska tek dobiva, te nije jednostavno u kratkom roku dosegnuti zamišljene standarde. Bitno je implementirati moderne tehnologije, kako bi se brže i efikasnije požari stavljali pod kontrolu.

Postavljeno je pitanje glavnom vatrogasnom zapovjedniku je li on osobno zadovoljan opremljenošću vatrogasaca, na što je vatrogasni zapovjednik rekao da je zadovoljan s pripremljenošću sezone koja je dobro planirana i popraćena dostatnim financijskim sredstvima, no da je to proces koji nikada ne staje jer se kontinuirano treba ulagati u opremu i vozila te sustav modernizirati. Iskazao je zadovoljstvo i povećanjem plaća za sezonske vatrogasce u iznosu od 130 EUR.

Dalje u raspravi članovi Odbora su se osvrnuli i ukazali na važnost ljudskog faktora jer bez ljudi nema ni zaštite od požara neovisno o opremi s kojom RH raspolaže, a koja je danas nemjerljivo bolja nego prije 15 godina. Izražena je i zahvalnost vatrogascima koji su kod požara u Splitu i potresa na Baniji u roku pola sati krenuli na teren te je postavljeno pitanje kako te ljude nagraditi i honorirati da ulaze u DVD-e i profesionalne vatrogasne postrojbe jer je vidljivo da „posustaje“ interes za bavljenje vatrogasnim poslom. S time u vezi postavljeno je i pitanje izravnanja koeficijenata odnosno rješavanja problema „čiji su vatrogasci“, pripadaju li pod resor države ili jedinica lokalne samouprave, jer na to nema decidiranog odgovora i sustav to mora razriješiti. 

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 11 glasova „ZA“, prihvatio 

IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2024. GODINI (HVZ)

I

IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE I VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2024. GODINI (MUP).

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                                  Ranko Ostojić