Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 22. sjednici, održanoj 16. listopada 2025., u objedinjenoj raspravi razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/ 1348 u pogledu primjene koncepta „sigurne treće zemlje” COM (2025) 259, D.E.U. br. 25/003 i Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/1348 u pogledu utvrđivanja popisa sigurnih zemalja podrijetla na razini Unije COM (2025) 186, D.E.U. br. 25/004, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 16. rujna 2025.
Navedena stajališta Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/25-07/277, URBROJ: 50301-21/06-25-3, na sjednici održanoj 1. rujna 2025.
Predmetne prijedloge uredbi Europska komisija je objavila 16. travnja 2025. (D.E.U. br. 25/004) i 20. svibnja 2025. (D.E.U. br. 25/003) te je u tijeku njihovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je iste raspravio kao matično radno tijelo.
Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, koja je istaknula da su oba prijedloga sastavni dio Pakta o migracijama i azilu i usmjerene su na njegovo ojačavanje. Tijekom njihove pripreme provedene su široke konzultacije s različitim dionicima kako bi oba prijedloga bila sukladna svim međunarodnopravnim aktima u kontekstu zaštite ljudskih prava i sloboda.
U odnosu na Prijedlog uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/1348 u pogledu primjene koncepta „sigurne treće zemlje” COM (2025) 259, D.E.U. br 25/003 državna tajnica je istaknula da je na sastanku Radne skupine Vijeća za azil 10. lipnja 2025. Europska komisija predstavila koncept „sigurne treće zemlje“, uz pojašnjenje kako primjena tog koncepta omogućava odbacivanje zahtjeva za azil bez razmatranja njegove osnovanosti, uz transfer državljanina treće zemlje u sigurnu treću zemlju gdje može zatražiti i dobiti odgovarajuću zaštitu.
Također, istaknuto je da postojeća pravila, osobito obveza postojanja osobne veze između tražitelja azila i treće zemlje te automatski suspenzivni učinak pravnog lijeka u praksi otežavaju učinkovitu i pravovremenu primjenu koncepta „sigurne treće zemlje“.
Slijedom toga, dansko predsjedništvo je na sastanku Radne skupine za azil 11. srpnja 2025. predstavilo prijedlog izmjene koncepta „sigurne treće zemlje“ kojim se trenutni obvezni kriterij veze zamjenjuje s tri alternativne mogućnosti, s ciljem da se postigne opći pristup za predmetni Prijedlog uredbe do kraja danskog predsjedanja odnosno do konca 2025. godine.
Državna tajnica se osvrnula na fleksibilizaciju kriterija veze, odnosno na ukidanje njegove obvezne prirode, a posebice na predloženi alternativni „kriterij tranzita“. Primjenom tog kriterija će država članica EU-a u kojoj tražitelj zatraži azil moći odbiti njegov zahtjev bez razmatranja, ako je prethodno tranzitirao kroz treće zemlje i nije u njima zatražio azil, a mogao je, već je isto učinio tek dolaskom na granicu države članice EU-a. Isto je jako bitno za Republiku Hrvatsku, kao članicu s najdužom vanjskom kopnenom granicom EU-a, koja se kontinuirano suočava s velikim brojem tražitelja međunarodne zaštite koji su prethodno tranzitirali kroz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a nisu tamo zatražili azil, iako su mogli, već su isto učinili tek pri dolasku u Hrvatsku, kao državu članicu EU-a. Za maloljetnike bez pratnje, kriterij veze se i dalje primjenjuje u „punom opsegu“, tj. ako su utvrđene obiteljske ili kulturne veze tražitelja azila s trećom zemljom. Zaključno je istaknula da Hrvatska podržava predmetni Prijedlog uredbe.
U odnosu na Prijedlog uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/1348 u pogledu utvrđivanja popisa sigurnih zemalja podrijetla na razini Unije COM (2025) 186, D.E.U. br. 25/004 državna tajnica je naglasila da se Prijedlogom uspostavlja jedinstven popis sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a s ciljem poboljšanje učinkovitosti postupka azila kroz ubrzanje obrade zahtjeva za azil osoba koje dolaze iz zemalja koje su proglašene sigurnima.
Prijedlogom uredbe predloženo je 13 sigurnih zemalja podrijetla od kojih je šest država kandidatkinja za članstvo u EU-u (nisu izrijekom navedene u Prilogu II., ali se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Tursku), potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU-u (Kosovo) te Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis.
Nastavno je istaknula da je na inicijativu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Agencija Europske unije za azil sastavila metodologiju za definiranje sigurnih zemalja podrijetla koja uključuje jasne kriterije koje treće zemlje moraju ispunjavati kako bi se smatrale sigurnim, a između ostalih to je poštivanje međunarodnopravnog okvira za ljudska prava na njihovom teritoriju, funkcioniranje demokratskog sustava i dr., a za države koje ciljaju na članstvo u EU-u i poštivanje mastriških, kopenhaških i madridskih kriterija. Osim navedenoga, uzeta je u obzir i stopa priznavanja zahtjeva za azil u EU-u tijekom 2024. godine. Vidljivo je da se ta stopa za navedene zemlje kreće od dva do pet posto.
Prijedlog uredbe ne dovodi u pitanje moguće buduće određivanje trećih zemalja kao sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a, u skladu sa zahtjevima Uredbe o postupcima azila.
Posebno je naglasila da će osim popisa/liste sigurnih zemalja podrijetla na razini Unije, postojati mogućnost da države članice na nacionalnoj razini kao sigurne zemlje podrijetla odrede i neke druge države.
Zaključno je istaknula da Republika Hrvatska podržava predmetni Prijedlog uredbe te će i nadalje aktivno iznositi svoja stajališta sukladno napretku u raspravi na radnoj skupini.
Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio je sljedeća
MIŠLJENJA:
1. Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/1348 u pogledu primjene koncepta „sigurne treće zemlje” COM (2025) 259, D.E.U. br. 25/003.
2. Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/1348 u pogledu utvrđivanja popisa sigurnih zemalja podrijetla na razini Unije COM (2025) 186, D.E.U. br. 25/004.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić