Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 20. sjednici, održanoj 30. rujna 2025., raspravio je Izvješće o radu policije u 2024. godini koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 12. lipnja 2025.
Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, iscrpno osvrnula na najznačajnije brojčane pokazatelje rada policije u izvještajnoj godini.
Naglasila je da su sve zadaće u 2024. godini uspješno izvršene, a nužne ustrojstvene, kadrovske i normativne izmjene koje su provedene, dovele su do stvaranja policije za suvremene izazove.
Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj u 2024. godini je bila na visokoj razini i svjedoči o opredijeljenosti policije za proaktivno postupanje. S time u vezi, naglasila je da je Hrvatska prema IEP Global Peace Indexu u 2024. godini zauzela 18. mjesto (od 163 države) i pripada skupini najsigurnijih zemalja svijeta, a u recentnoj objavi „World of Statistics“ za 2024. godinu Hrvatska je proglašena najsigurnijom zemljom za noćne šetnje (dvije godine za redom), dok je EUROSTAT proglasio Hrvatsku najsigurnijom državom članicom EU-a.
U odnosu na opće stanje sigurnosti državna tajnica je istaknula da je tijekom 2024. godine na području Republike Hrvatske evidentirano 62.847 kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti (2023. godine 59.262 kaznena djela), odnosno 6 % više nego godinu ranije, a policija je razriješila njih 45.062.
S time u vezi, koeficijent razriješenosti kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti je već petu godinu za redom veći od 70%, odnosno on u 2024. godini iznosi 71,7%, što predstavlja visok postotak razriješenosti, posebice uzimajući u obzir realno povećanje broja prijavljenih kaznenih djela.
U strukturi zabilježenih kaznenih djela na području Republike Hrvatske u liniji rada po pitanju organiziranog kriminala prijavljeno je 3.158 kaznenih djela što predstavlja porast za 1,3 % u odnosu na prethodnu godinu, a čini udio od 5,2 % u ukupnom kriminalitetu.
Vidljiv je stalan rast otkrivanja kaznenih djela organiziranog kriminala promatrajući petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. godine u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem od 2015. do 2019. godine. Naime, od 2015. do 2019. godine na godišnjoj razini je prosječno prijavljeno 1.669 kaznenih djela, dok je u petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. godine godišnji prosjek bio 2.595 kaznenih djela, što ukazuje na povećanje od 55,48 %.
Također, u toj skupini kaznenih djela nastavljen je trend razrješenja kaznenog djela iz članka 328. Kaznenog zakona „Zločinačko udruženje“. Prosječan broj riješenih kaznenih djela iz članka 328. prije 2018. godine iznosio je 20 godišnje, da bi potom prosječan godišnji broj prijavljenih kaznenih djela „Zločinačko udruženje“ porastao na 27, čime je ostvareno povećanje u iznosu od 35%, a ta brojka je zadržana i u 2024. godini.
Po pitanju nadzora državne granice i suzbijanja krijumčarenja ljudi državna tajnica je istaknula da se kontinuirano ulaže u opremanje policijskih službenika granične policije i njihovu edukaciju, što je utjecalo na znatno smanjenje broja nezakonitih prelazaka granice u 2024. godini. S druge strane, za takvo povoljno stanje bitna je i situacija u okruženju odnosno u susjednim trećim državama.
U izvještajnoj godini je evidentirano 29.294 nezakonitih prelazaka državne granice, odnosno 58% manje u usporedbi s 2023. godinom kada je evidentirano 69.726 nezakonitih prelazaka, čime hrvatska policija bilježi znatno bolje rezultate od prosjeka EU-a koja bilježi smanjenje od 40 %.
Kriminalitet krijumčarenja ljudi prateći je kriminalitet nezakonitih migracija i ne može se pratiti izolirano. U svojim doprinosima u borbi protiv krijumčarenja ljudi, RH je na razini Europola inicirala pokretanje Operativne radne skupine pod kodnim nazivom „ZeBRa“ (ZapadnoBalkanska ruta) u kojem sudjeluje u svojstvu voditelja zajedno sa suvoditeljem Republikom Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom kao trećom zemljom partnerom te policijskim službenicima Savezne Republike Njemačke, Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Francuske Republike.
Po pitanju doprinosa razmjeni podataka Hrvatska „puni“ bazu podataka Europola s više od 55% informacija te je iznimno proaktivna.
U odnosu na koruptivna kaznena djela i gospodarski kriminal, državna tajnica je naglasila da se u tom segmentu ostvaruju jako dobri rezultati, te je u 2024. godini prijavljeno 601 koruptivno kazneno djela, a na godišnjoj razini se razrješava od 600 do 900 koruptivnih kaznenih djela, a isto ovisi o duljini trajanja kriminalističkog istraživanja.
Po pitanju kriminaliteta droga, državna tajnica je naglasila da je u 2024. godini prijavljeno 2.661 kazneno djelo što predstavlja porast za 6,6 % u odnosu na prethodnu godinu, a čini udio od 4,31 % u ukupnom kriminalitetu. Uz tu liniju rada vežu se i 162 kaznena djela povezana sa zločinačkim udruženjem, a u pitanju je prekogranični i transatlantski kriminalitetu koji ne poznaje granice. Prema podacima Europola Hrvatska je inicijator mnogih postupanja i lider u borbi protiv kriminaliteta droga, a proaktivnim i združenim pristupom se na razini EU-a vidi porast zapljena svih vrsta droga, kao i uhićenja pripadnika kriminalnih skupina.
U 2024. godini hrvatska policija je zaplijenila 119 kg kokaina, 80 kg heroina, više od 2 t marihuane, 145 kg amfetamina, više od 22 kg MDMA-a i drugo, s time da u navedene količine ne ulaze zaplijene na području drugih država članica EU-a, u kojim aktivnostima je zajedno s policijama drugih država članica i Europolom sudjelovala i hrvatska policija.
Nastavno je istaknula da se u Republici Hrvatskoj ne bilježi „epidemija“ ovisnosti o drogama i nema znatnije proizvodnje droga (osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana) niti postoje tzv. otvorene narko scene, nego se ilegalne droge prodaju prikriveno.
Po pitanju općeg kriminaliteta državna tajnica je naglasila da se radi o najzastupljenijoj vrsti kriminaliteta u Hrvatskoj koja u ukupnom kriminalitetu sudjeluje s čak 79,7 %. U 2024. godini počinjeno je 48.845 kaznenih djela općeg kriminaliteta što predstavlja povećanje od 7,2% u odnosu na 2023. godinu.
U odnosu na petogodišnje razdoblje (2014.-2018.) vidi se trend smanjenja prijavljivanja kaznenih djela iz te linije rada, dok je od 2019. do 2024. godine vidljiv postupan porast prijavljenih kaznenih djela iz područja općeg kriminaliteta što se primarno odnosi na rast evidentirane stope kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji i zaštite osobnih sloboda. Porast tih kaznenih djela zahtijeva snažnu međuresornu suradnju više nadležnih državnih tijela, ali i akademske zajednice te nevladinih udruga.
U odnosu na pojedina kaznena djela protiv života i tijela državna tajnica je istaknula da je uspješnost razrješavanja tih kaznenih tijekom 2024. godine bila 96,1 %, dok je razriješenost kaznenog djela ubojstva, koje najviše pobuđuje interes javnosti bilo 100%, odnosno svih 37 počinjenih ubojstava tijekom 2024. godine su razriješena.
Iako je vidljiva tendencija pada broja počinjenih ubojstava, uspoređujući podatke iz dva uzastopna petogodišnja razdoblja (u razdoblju od 2015.-2019. je počinjeno 171 ubojstvo, a u razdoblju od 2020.-2024. je počinjeno153 ubojstva) svako ubojstvo je previše i brojka ubojstava nikada nije dovoljno mala.
Pored navedenog, ubojstva u pokušaju na razini su prosjeka od 105 kaznenih djela od 2015. do 2024. godine, iz čega se može zaključiti da je pojavnost ubojstava u pokušaju posljednjih pet godina otprilike jednaka.
S time u vezi, državna tajnica se paralelno osvrnula i na kaznena djela počinjena na štetu članova obitelji/bliskih osoba, te osim najčešćih kaznenih djela kao što su prijetnja i tjelesne ozljede istaknula je da su u desetogodišnjem razdoblju od 2015. do 2024. godine evidentirana ukupno 324 ubojstva, teška ubojstva i teška ubojstva ženske osobe, od kojih je 147 počinjeno na štetu osoba ženskog spola.
Nadalje, od ukupnog broja ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe, njih 166 je počinjeno na štetu članova obitelji/bliskih osoba, a u odnosu na spol, 107 žrtava su osobe ženskog spola. Na štetu intimnih partnerica počinjeno je 69 ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe.
Po pitanju kaznenih djela protiv spolne slobode državna tajnica se osvrnula na kaznena djela silovanja i kaznena djela silovanja u pokušaju.
U 2024. godini zabilježen je porast kaznenih djela silovanja, odnosno prijavljeno je 259 kaznenih djela silovanja počinjenih na štetu 189 žrtava, a što je 33,5 % više u odnosu na 2023. godinu, kada je prijavljeno 194 kaznenih djela na štetu 151 žrtve.
Nastavno je navedeno da promatrajući desetogodišnji prosjek 259 kaznenih djela silovanja predstavlja povećanje, međutim, povećanja broja je primarno proisteklo kao posljedica izmjene zakonodavstva kojim je kazneno djelo “Spolni odnošaj bez pristanka” prestalo postojati kao samostalno kazneno djelo, odnosno smatra se kaznenim djelom silovanja.
Također, posljednjih je godina primjetno da su žrtve sklonije prijaviti policiji i kaznena djela silovanja i silovanja u pokušaju koja su se dogodila u braku ili u ljubavnoj vezi, što je posljedica proaktivnog djelovanja policije i jačanja položaja žrtve. Razriješenost tih kaznenih djela je gotovo uvijek iznad 95%.
U odnosu na kaznena djela protiv okoliša, državna tajnica je istaknula da se radi o kriminalitetu u čijem je istraživanju potreban multidisciplinaran pristup svih dionika ovlaštenih za poduzimanje mjera i radnji na ovom području, a radi se o jednom od najprofitabilnijih i najbrže rastućih područja kriminalne aktivnosti. U 2024. godini prijavljeno je 311 kaznenih djela protiv okoliša, što predstavlja porast od 36,6 % u odnosu na 2023. godinu, kada su zabilježena 232 kaznena djela.
Usporedno je zabilježeno i povećanje broja razriješenih kaznenih djela u odnosu na 2023. godinu i to za 40,6 %. Tijekom 2023. godine razriješeno je 155 kaznenih djela, dok je 2024. razriješeno 218 kaznenih djela.
Podaci o broju prijavljenih kaznenih djela u 2024. godini ukazuju da je policija na ovom području postala proaktivnija. Isto je vidljivo i iz desetogodišnjih pokazatelja.
Naime, u petogodišnjem razdoblju od 2020. do 2024. godine prosječno je godišnje prijavljeno 261 kazneno djelo iz područja zaštite okoliša, dok je prosjek ranijeg petogodišnjeg razdoblja od 2015. do 2019. godine 219 takvih kaznenih djela, a što predstavlja povećanje od 19,18 %.
Predstavnica podnositelja se posebno osvrnula na maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji te naglasila da postoji jedan kontinuirani trend prijavljivanja kaznenih djela na štetu mladeži i obitelji odnosno da je u desetogodišnjem razdoblju zabilježen porast od 167,25 % ovih kaznenih djela (1.056 kaznenih djela u 2015. godini u odnosu na 3.167 kaznenih djela u 2024. godini).
Tijekom 2024. godine u Republici Hrvatskoj je prijavljeno i procesuirano ukupno 12.037 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji (bez 320 kaznenih djela iz nadležnosti kibernetičke sigurnosti), što je u odnosu na 2023. godinu povećanje za 4,3 %. Ako se promotre podaci za 2020. godinu vidljivo je povećanje za 46,2 %.
Najznačajniji udio kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji čine kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kojih je tijekom 2024. godine evidentirano 6.571 što je 4,4 % više u odnosu na 2023. godinu kada ih je ukupno evidentirano 6.294.
Najveći udio u kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece čine kaznena djela „Povreda djetetovih prava“, „Nasilje u obitelji“ i „Povreda dužnosti uzdržavanja“.
Posljednjih 10 godina bilježi se kontinuirani porast otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela povrede djetetovih prava i trend smanjenja broja kaznenih djela povrede dužnosti uzdržavanja (izuzev 2021. i 2022. godine kada je evidentirano povećanje kaznenih djela povrede dužnost uzdržavanja). U 2024. godini također je zabilježen blagi porast od 2,2 % (559 kaznenih djela u 2024. godini u odnosu na 547 kaznenih djela u 2023. godini).
Državna tajnica je naglasila da kroz cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje policijski službenici uspješnije prepoznaju sve oblike kaznenog djela povrede djetetovih prava, a kroz senzibiliziranje javnosti utječe se na sve dionike da na vrijeme prijave nasilje kako bi se uspješno zaštitile žrtve i spriječilo daljnje činjenje kaznenog djela.
Državna tajnica se osvrnula i na kriminalitet djece i maloljetnika te iznijela podatke da je tijekom 2024. godine ukupno evidentirano 2.944 kaznenih djela djece i
maloljetnika (kazneno neodgovorna djeca i kazneno odgovorni maloljetnici), što je povećanje maloljetničkog kriminaliteta za 19,4 % u odnosu na 2023. godinu, kada je evidentirano 2.465 kaznenih djela.
Za počinjenje tih kaznenih djela ukupno je osumnjičeno i procesuirano 1.552 djece i maloljetnika, što u 2024. godini predstavlja povećanje od 11,4 % u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 1.393, odnosno radi se o 159 evidentiranih maloljetnih počinitelja više u odnosu na 2023. godinu.
Analizirajući desetogodišnje razdoblje od 2015. do 2024. godine vidljivo je da maloljetnička delinkvencija u Republici Hrvatskoj bilježi tendenciju smanjenja (uz određene oscilacije) sve do 2022. godine, kada slijedi povećanje, kako u kategoriji broja počinjenih kaznenih djela djece i maloljetnika tako i u kategoriji počinitelja tih dobnih skupina.
Državna tajnica je u osvrtu na iznesene brojčane pokazatelje podsjetila da ova vrsta nasilja ima svoj temelj u psihosocijalnoj dinamici obitelji te policija nije u mogućnosti „preodgajati“ nečiju djecu niti je to njezina djelatnost. Policija kao tijelo represivnog aparata može dijelom nastupati i preventivno, ali za promjenu brojčanih pokazatelja su potrebne preventivne mjere i koordinirana međusektorska suradnja kako bi se taj problem srezao u korijenu.
Naglasila je i da presude trebaju biti adekvatne počinjenom kaznenom djelu jer blage presude nemaju svoj preventivni karakter odnosno šalju poruku da društvo tolerira nasilje i da se ono isplati.
U odnosu na prekršaje nasilja u obitelji državna tajnica je istaknula da je u 2024. godini zbog prekršaja počinjenih nasiljem u obitelji, prekršajno prijavljeno 6.949 osoba (1.139 recidivista), od toga 5.318 osoba muškog spola i 1.631 osoba ženskog spola (što je za 9,46 % manje nego u 2023. godini, kada je prekršajno prijavljeno ukupno 7.675 osoba).
I u ovom slučaju broj recidivista ukazuje na činjenicu da društvo nije poslalo dovoljno snažnu poruku da je nasilje neprihvatljivo odnosno potrebno je kontinuirano ukazivati na problem recidivista, posebice za kaznena djela i prekršaje nasilja u obitelji.
U odnosu na javni red i mir, državna tajnica je iznijela brojčane pokazatelje te navela da je u 2024. godini evidentirano 77.773 prekršaja po svim propisima (izuzev prometnih prekršaja).
Od navedenog broja 15.259 čine prekršaji protiv javnog reda i mira, što u postotku iznosi 19,6 %, dok prekršaji koji se odnose na ostale zakone participiraju sa 79,6 % (Zakon o zaštiti nasilja u obitelji, Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o strancima, Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o prebivalištu i drugi iz prekršajne domene, izuzev prometnih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama).
U 2024. godini bilježi se porast počinjenih prekršaja za 10,9 % u odnosu na 2023. godinu (70.114 prekršaja). Svi pokazatelji idu u smjeru konstatacije da su javna okupljanja, a posebice sportska okupljanja, mjesta s najvećim doprinosom prekršaja.
U zaključnom dijelu uvodnog izlaganja državna tajnica je po pitanju sigurnosti prometa na cestama istaknula da je u 2024. godini evidentirano 35.729 prometnih nesreća s 239 poginulih osoba, 3.238 teško ozlijeđenih osobe i 11.060 lakše ozlijeđenih osoba.
U odnosu na podatke za 2023. godinu, prometnih nesreća je više za 3,3 % (1.125 prometnih nesreća više), dok je 35 poginulih osoba manje (- 12,8 %), teško ozlijeđenih osoba je više za 4,4 % (136 osobe više), a lakše ozlijeđenih osoba je manje za 0,4 % (42 osobe manje).
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu policije u 2024. godini te izrazili zadovoljstvo vezano za proaktivan rad policije u svim segmentima.
U odnosu na konzumaciju droga u Zagrebu u razdoblju od 2015. do 2020. godine, kada su istraživanja pokazala da je Zagreb bio pri vrhu velikih europskih destinacija po konzumaciji kokaina i marihuane te je li taj trend zaustavljen, državna tajnica je istaknula da je to međuresorno pitanje, jer je policija prvenstveno represivni, a tek onda preventivni aparat. Policija pojačano procesuira, no vidljiv je trend porasta zlouporabe droga u cijeloj EU-u.
Tijekom rasprave je istaknuto da podatci pokazuju da su najnezaštićenije skupine u Hrvatskoj djeca (maloljetnici) i žene. Na to ukazuje i broj ubijenih žena, s obzirom da je tijekom 2024. godine ubijeno 18 žena, od kojih je devet žena bilo žrtva kaznenog djela „Teško ubojstvo ženske osobe“. Posebice je uznemirujuće da je od navedenog broja ubojstava, teških ubojstava i teških ubojstava ženske osobe u 2024. godini, na štetu članova obitelji/bliskih osoba počinjeno 18 navedenih kaznenih djela, odnosno 48,6 %. Dom, kao mjesto gdje bi svi trebali biti sigurni i zaštićeni u mnogim se slučajevima pokazuje kao mjesto gdje, ne samo žene, trpe nasilje koje nerijetko završava ubojstvom ili njegovim pokušajem.
Ponovno je naglašeno da je neprihvatljivo da policija „odradi“ svoj dio zadaće, a da u konačnici pravosuđe svojim odlukama šalje društvenu poruku da je takvo nasilničko ponašanje prihvatljivo.
U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli i na kaznena djela protiv spolne slobode odnosno na kazneno djelo silovanja koje je u porastu za 33,5%, kao i na kazneno djelo silovanja u pokušaju koje je također u porastu.
Istaknuto je da se u predmetnom Izvješću to obrazlaže time što se svaki čin silovanja sada evidentira kao zasebno kazneno djelo kao i da je izmjenom Kaznenog zakona kazneno djelo „Spolni odnošaj bez pristanka” prestalo egzistirati kao samostalno kazneno djelo, odnosno smatra se kaznenim djelom silovanja.
Članovi Odbora su izrazili sumnju da su ti elementi doveli do povećanog broja izvršenja tih kaznenih djela odnosno da su jedini uzrok.
Također je zatraženo pojašnjenje vezano za razriješenost kod kaznenog djela silovanja u pokušaju jer je u 2024. godini razriješenost bila svega 85,7%.
Državna tajnica je istaknula da MUP ne želi ni šutnju ni relativizaciju već želi da nadležna tijela preventivno djeluju, jer nasilje danas je vrlo vjerojatno ubojstvo sutra.
Javnost treba biti svjesna da policija ne može taj problem riješiti sama. Rodno uvjetovano nasilje, naglasila je državna tajnica, pripada u teške, kompleksne i delikatne teme koje traže konkretna rješenja. Sustav bi trebao „iskoračiti“ iz uobičajenog shvaćanja gdje uvijek treba još jedan „dodatni dokaz“, gdje se pojedine situacije relativiziraju, a u konačnici bi penalizacija trebala biti adekvatna.
Uvijek ima prostora za poboljšanje pojedinih odredbi, pa se može pristupiti i njihovoj izmjeni.
U odnosu na povećan broj kaznenih djela silovanja državna tajnica je istaknula da povećan broj tih kaznenih djela govori i o trendu povećanog nasilja među mladima, ali i u drugim dobnim skupinama, kao i sveprisutnom nasilju u svim dostupnim medijima.
U odnosu na nižu razriješenog kaznenog djela silovanja u pokušaju u 2024. godini, pojašnjeno je da se radi o vrlo teškom kaznenom djelu s iznimno traumatiziranim žrtvama, koje se počesto nakon prijavljivanja kaznenog djela predomisle i povuku prijavu te slučaj ostaje nerazriješen.
Posebna pažnja se tijekom rasprave usmjerila na vršnjačko nasilje među maloljetnicima koje se nastavilo i u 2025. godini te je eskaliralo vrlo brutalno u više mjesta u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da trenutno „svi apeliraju na sve“ odnosno na roditelje, školske ustanove, policiju, pravosuđe te sustav socijalne skrbi kako bi se riješio problem. Postavilo se i pitanje o potrebi izmjene prekršajnog i kaznenog zakonodavstva, te u kojem smjeru bi te izmjene išle odnosno je li rješenje spuštanje dobne granice za prekršajnu i kaznenu odgovornost djece.
Po pitanju „nestajanja“ kvartovskih kontaktnih policajaca izneseno je da je u listopadu 2003. godine donesena odluka o ustrojavanju kontaktnih policajaca koji bi se bavili prevencijom i angažmanom u dnevnim smjenama kako bi se ostvario bliži kontakt i kako bi policija bila više na „usluzi“ građanima. Tada su bila ustrojena 692 takva radna mjesta u 20 policijskih uprava, kao i 53 radna mjesta za prevenciju. Trenutno na tim poslovima radi 415 kontaktnih policajaca i 46 službenika za prevenciju.
Do smanjenje broja kontaktnih policajaca je došlo promjenom društvenih okolnosti koje neminovno utječu i na način rada policije. Iz dana u dan se multipliciraju policijski poslovi te „kvartovski“ policajci rade poslove u policijskoj postaji kao i ostali policijski službenici. Zbog toga je 2025. godine došlo do novog ustroja koji je realniji i koji je usmjeren na maksimalnu iskoristivost kapaciteta svakog policijskog službenika.
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje
IZVJEŠĆA O RADU POLICIJE U 2024. GODINI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić