Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 24. sjednici, održanoj 9. prosinca 2025., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, prvo čitanje, P.Z. br. 200, koji je Klub zastupnika Možemo! podnio predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 29. rujna 2025.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. studenoga 2025., KLASA: 022-03/25-12/68, URBROJ: 50301-04/12-25-6.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju su predstavnici predlagatelja, zastupnici Kluba zastupnika Možemo! naglasili da se tijekom prosinca svake godine intenzivira korištenje pirotehničkih sredstava, a posebice u razdoblju od 15. prosinca kada kreće njihova legalna prodaja, neovisno što se uporaba istih predviđa u kraćem razdoblju, odnosno od 27. prosinca do 1. siječnja.
Cilj predloženih izmjena je poboljšanje očuvanja javnog reda i mira, a isto se želi postići dodatnim vremenskim ograničenjem uporabe pirotehničkih sredstava, odnosno jasnijim uređenjem što, kada i gdje se može koristiti, smanjenjem privlačnosti pirotehnike među djecom i mladima uklanjanjem iste iz trgovina mješovite robe, potpunom zabranom marketinškog oglašavanja u svim medijima i putem svih oglasnih kanala te restriktivnijem uređenju načina korištenja vatrometa.
Predstavnici predlagatelja su se posebno osvrnuli na višekratno korištenje vatrometa tijekom turističke sezone u jedinicama lokalne samouprave čime se uznemirava lokalno stanovništvo i šteti okolišu, kao i na predloženu udaljenost između „zaštićenih objekata“ i mjesta ispaljenja vatrometa.
Također su istaknuli legislativu drugih europskih država gdje je razdoblje korištenja pirotehničkih sredstava ograničeno na 31. prosinca odnosno na Staru godinu i završava 1. siječnja tj. na Novu godinu.
Vezano za broj ozlijeđenih osoba, posebice djece i mladih koji teško odolijevaju marketinškoj propagandi, naglasili su i da Vlada RH u svome Mišljenje završno ističe da je još uvijek prevelik broj teških i lakših tjelesnih ozljeda građana, posebice kod maloljetnih osoba te da će Vlada RH tijekom 2026. godine pristupiti izmjenama predmetnog Zakona. Smatraju štetnim propuštanje regulacije ove materije kroz predložene zakonske izmjene čime se odgađa to područje pozorno urediti kako bi se spriječilo daljnje ozljeđivanje djece i mladih.
Predstavnica Vlade RH, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova je istaknula da Vlada ne prihvaća Prijedlog zakona iz više razloga i naglasila da Hrvatska pripada skupini zemalja s izrazito restriktivnom politikom u odnosu na pirotehnička sredstva te da je od 2017. godine Zakon mijenjan u dva navrata. Zadnje izmjene koje su stupile na snagu tijekom 2021. godine dovele su Hrvatsku u vrh restriktivne politike u odnosu na pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3, a zakonske zabrane su nacionalnog, odnosno općeg, a ne lokalnog karaktera.
Takvim zakonskim rješenjem dopušta se uporaba pirotehničkih sredstava u vrlo kratkom razdoblju odnosno od 27. prosinca do 1. siječnja (samo šest dana) i to isključivo punoljetnim osobama, dok je prethodno zakonsko rješenje dopuštalo kupnju i uporabu u razdoblju od 15. prosinca do 1. siječnja, a isto se odnosilo i na maloljetne osobe.
U odnosu na udaljenost od 200 metara između „zaštićenih objekata“ i područja ispaljenja vatrometa iz novog stavka 27. članka 62., predstavnica Vlade RH je istaknula da isto nije prihvatljivo jer se sigurnosni pojas za izvođenje vatrometa određuje na temelju tehničkih karakteristika pirotehničkih sredstava odnosno procjene stručnih osoba iz Ministarstva unutarnjih poslova u svakom pojedinačnom slučaju.
Vezano za prodaju i reklamiranje putem elektroničkih medija, državna tajnica je naglasila da je već sada, sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama, u nadležnosti Agencije za elektroničke medije regularnost oglašavanja na televiziji, radiju i internetskim portalima odnosno da Agencija, nakon što građani prijave takvo oglašavanje, može donijeti odluku o sankcioniranju ako se nezakonito oglašavaju pirotehnička sredstva.
Podsjetila je da Hrvatska pripada u krug vrlo restriktivnih zemalja gdje se za neovlaštenu uporabu pirotehničkih sredstava, prodaju maloljetnicima te uporabu izvan dopuštenog razdoblja fizička osoba može kazniti novčanom kaznom od 660 do 2000 eura.
Članovi Odbora su istaknuli važnost ove rasprave s obzirom da se radi o materiji koja se neposredno tiče ljudskog zdravlja i života. Naglasili su da je postojeći Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja jako dobar i da se dosljedno provodi te da njegovo pooštrenje, predložene restrikcije i zabrane nisu dobar način za rješavanje problema koji postoje. Nije prihvatljivo niti moguće da policije „ulazi u svaki dom“ ili patrolira po ulicama kako bi provjeravala jesu li građani kupili kakvo pirotehničko sredstvo ili ne.
Istaknuli su da se može razgovarali o opsegu reklamiranja, ali treba uzeti u obzir da se reklamiraju i druga štetna ponašanja i navike koja također utječu na život i zdravlje građana, a u nekim slučajevima i na cijele obitelji. Svaka djelatnost ima određene negativne posljedice te treba raditi na osvješćivanju, a ne zabranjivanju, jer prevelikim zabranama unutar jedne djelatnosti otvara se pitanja takvih restrikcija i u drugim djelatnostima.
Naglasili su potrebu sinergijskog djelovanja svih institucija, nevladinih udruga, crkve, a posebice obitelji, kao temeljne jedinice društva, kako bi se smanjila uporaba pirotehničkih sredstava, pa čak i u tom kratkom, dozvoljenom razdoblju od nekoliko dana. Konstatirali su postojanje jedne tradicijske osnove koja se generacijski proteže sve do danas te da je potrebno, posebice kroz školski program, ukazivati na štetnost takvog ponašanja.
Pojedini članovi su podsjetili prisutne da svećenici tijekom mise upućuju vjernike da ne koriste pirotehnička sredstva s obrazloženjem da se Nova godina može dočekati i bez takvih aktivnosti koje su opasne i uznemiravaju ostale građane.
Nastavno su članovi Odbora istaknuli da su građani i prije 15. prosinca svjedoci uporabe nedozvoljenih pirotehničkih sredstava te predložene zabrane neće riješiti taj problem. „Crno tržište“ funkcionira, profitiraju jedino krijumčari i preprodavači što ukazuje na to da je bitno ograničiti zlouporabu pirotehnike, a to se ovim zakonskim prijedlogom ne rješava.
Vezano za nadležnosti MUP-a po pitanju odobravanja vatrometa, članovi Odbora su se složili da to i dalje treba ostati u ingerenciji Ministarstva te da ne bi bilo dobro da se ta ovlast „spusti“ na razinu jedinica lokalne samouprave koje će onda diskrecijski odlučivati kome će omogućiti izvođenje vatrometa, a kome uskratiti.
Dio članova Odbora je podsjetilo prisutne da je Vlada RH najavila promjenu zakonskog okvira, crkva sugerira suzdržavanje od pirotehnike, Klub zastupnika Možemo! je predložio svoje izmjene što sve ukazuje na to da zaista nešto treba mijenjati u zakonskom okviru.
U završnom izlaganju su predstavnici predlagatelja istaknuli da su svjesni da je postojeći zakonski okvir restriktivan te njihov prijedlog nije „kontra“ Zakona, posebice jer ga smatraju boljim od zakona u drugim državama članicama Europske unije. Iako podržavaju Zakon, predloženim izmjenama žele ispraviti postojeće nelogičnosti, od kojih su ponovno istaknuli prodaju pirotehničkih sredstava od 15. prosinca, iako je njihova uporaba dozvoljena tek od 27. prosinca, što dovodi do učestalog kršenja Zakona, neovisno o tome što se većina građana drži normativnog okvira. Već samo kraće razdoblje u kojem će građani moći kupiti dozvoljena pirotehnička sredstva dovest će do manje dostupnosti, a time i do manje uporabe.
Podsjetili su prisutne i na patnju životinja kao posljedicu uporabe pirotehničkih sredstava, ali i na prihvatljivija tehnološka rješenja kao npr. svjetlosni efekti i tihi dronovi.
Nakon rasprave, s 2 glasa „ZA“ i 8 glasova „PROTIV“ Odbor nije podržao prijedlog zaključka kojim se predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić