Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće Hrvatske regulatorne agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), aktom od 28. svibnja 2025.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
Uvodno izlaganje dao je zamjenik predsjednika Vijeća koji je istaknuo da Izvješće uključuje propisane podatke koji se odnose na tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga.
Tijekom 2024. ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 15.920.763,49 EUR, najvećim dijelom od naknada za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, naknada za obavljanje drugih poslova u području elektroničkih komunikacija te od naknada za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom. Povećanje prihoda rezultat je veće naplate naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra za javnu elektroničku komunikacijsku mrežu iz 2023. s dospijećem i ostvarenom naplatom u 2024. Rashodi su iznosili 13.867.823,96 EUR i odnose se na redovno poslovanje i razvoj HAKOM-a. Budući da su prihodi bili veći od rashoda, ostvaren je višak koji je povećao preneseni višak iz prethodnih godina.
Posljednjih nekoliko godina operatori ulažu značajna sredstva u gradnju 5G i VHCN mreža, što se očituje u neprekidnom povećanju pokrivenosti. Ulaganja u VHCN mreže iznosila su 116 milijuna eura (rast od 22% u odnosu na 2023.). Nove VHCN mreže dostupne su za oko 79% kućanstava te za polovicu ruralnih kućanstava. Nadalje, pokrivenost 5G signalom dosegnula je 94%, a u ruralnoj sredini oko 86%. Tržište elektroničkih komunikacija nastavilo je bilježiti rast, s ukupnim prihodima od 1,88 milijardi eura, uz godišnji rast od 7,2%. Kao i prethodnih godina, najznačajniji prihodi ostvareni su od usluge pristupa internetu. Krajem 2024. gotovo polovica krajnjih korisnika imala je brzine pristupa iznad 100 Mbit/s, a više od četvrtine iznad 300 Mbit/s. Nadalje, usluge naplatne televizije i govorne komunikacije u pokretnim mrežama i dalje bilježe rast, dok je, očekivano, zabilježen pad u korištenju usluga govorne komunikacije u nepokretnim mrežama. Sigurnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga bila je na zadovoljavajućoj razini.
Zbog digitalizacije i promjene potrošačkih navika korisnika, tržište poštanskih usluga se mijenja te se nastavlja trend iz prethodnih godina: smanjuje se broj tiskanica i pisama, dok raste segment paketnih usluga. Broj dostavljenih paketa u 2024. rastao je za gotovo 22% i premašio 57 milijuna, dok se ukupni broj usluga, zbog deset posto manjeg broja tiskanica i šest posto manjeg broja pisama, smanjio za jedan posto, na 254 milijuna. Davatelji usluga povećali su broj paketomata za 71% (ukupno 2103) i broj raznih “pickup” lokacija za 13% (ukupno 2419). Broj poštanskih ureda ostao je nepromijenjen i iznosi 1016. Veći broj paketa, veća zastupljenost usluga s dodanom vrijednošću te povećanje cijena određenih usluga nadoknadili su manje prihode od pismovnih pošiljaka, pa su ukupni prihodi na tržištu iznosili 364 milijun eura i bili su 18% veći u odnosu na 2023. Prihodi od paketnih usluga porasli su za 19% u 2024. te, iako one čine oko 22% ukupnog tržišta, ostvaruju 55% ukupnih prihoda. Tržišni udjeli Hrvatske pošte po prihodima i broju obavljenih usluga gotovo se nisu mijenjali: HP i dalje obavlja 83% svih usluga, pri čemu drži 58% udjela u ostvarenim prihodima.
Udjel univerzalne usluge u ukupnom broju poštanskih usluga nastavio je padati te je krajem 2024. iznosio 45%. Unatoč manjem broju usluga, prihodi od univerzalne usluge nisu pali, već su zbog povećanja cijena određenih vrsta usluga unutar opsega univerzalne usluge porasli na 126 milijuna eura.
Na tržištu željezničkih usluga ukupno je registrirano osamnaest teretnih i dva putnička prijevoznika, od kojih su povijesni prijevoznici HŽ Cargo (HŽC) i HŽ Putnički prijevoz (HŽPP). Željezničkom infrastrukturom u duljini 2617 km, od čega je 1013 km pruge elektrificirano, upravljala je HŽ Infrastruktura. U 2024. prevezeno je ukupno 14,7 milijuna tona robe, što je 2,5 posto manje nego prethodne godine, no broj ostvarenih tonskih kilometara je porastao. Prihod upravitelja infrastrukture (HŽI) od naplate željezničkih usluga porastao je za 12% i iznosio 19,8 milijuna eura. Tijekom godine prevezeno je gotovo 24,6 milijuna putnika, što je tri posto više nego 2023.
U 2024. nastavljen je rad na osiguravanju preduvjeta za bolju zaštitu i edukaciju korisnika, kao i nadzor nad radom operatora u pogledu rješavanja prigovora i pritužbi.
Početkom godine, HAKOM je odlukom Vlade RH imenovan koordinatorom za digitalne usluge, do donošenja relevantnog zakona za provedbu uredbe EU o digitalnim uslugama (DSA). Također, na temelju novog zakonodavnog okvira za kibernetičku sigurnost, HAKOM je postao nacionalno nadležno tijelo u sektoru digitalne infrastrukture za subjekte koji su pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom Izvješću, u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ga prihvati.
Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2024. godinu
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić