.png)
U četvrtak 12. svibnja 2011. godine Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je svoju 49. sjednicu s temom: „Problematika onečišćenja azbestom u Republici Hrvatskoj“. Sjednica je održana na temelju dostavljenih podloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i graditeljstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a temeljem zaključaka 32. sjednice Odbora za zaštitu okoliša održane 3. veljače 2010. godine.
Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali i gđa. Josipa Blažević Perušić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, gđa Jasenka Nećak, ravnateljica uprave za atmosferu i gospodarenje otpadom, dr.Nenad Lamer, ravnatelj Uprave za sanitarnu inspekciju, g. Zlatko Ivaniš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gđa Aleksandra Čilić, načelnica Odjela za opasni otpad Fonda, dr. Josip Silovski, ravnatelj Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva, dr. Marija Zavalić, ravnateljica Instituta za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, prim.dr.sc. Vlasta Dečković-Vukres i doc.dr.sc. Nataša Antoljak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gđa Ana Lucić Vrdoljak, ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja (IMI) i doc.dr.sc. Ivančica Trošić (IMI), g. Robert Planinc, projektant u IGH d.d., g. Jozo Marić, predstavnik Hrvatske udruge sindikata (HUS) za područje Dalmacije, g. Smiljan Batinović i g. Braco Gradac, predstavnici Društva oboljelih od azbesta iz Ploča, gđa Ana Musa, predstavnica Udruge „Lijepa naša“ iz Ploča, g. Anđelko Grubić, predstavnik udruge „Biglovi azbesta“ iz Vranjica.
U uvodnim izlaganjima g. Zlatko Ivaniš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svojstvu investitora sanacije dao je kronološki pregled provedenih aktivnosti na sanaciji lokacija tvornice Salonit, igrališta Omladinac u Vranjicu te kamenoloma Mravinačka kava koji se, a nakon završetka eksploatacije i u prethodnom razdoblju koristio u svrhu odlaganja različitih vrsta otpada. Aktivnosti na sanaciji započele su odlukom Vlade RH od 10. studenog 2006. godine o potrebi provedbe hitne sanacije tvornice „Salonit“, igrališta Omladinac i Mravinačke kave, te podržane odlukom Vlade od 1. listopada 2009. godine. U međuvremenu je završena sanacija azbestno-cementnog otpada iz kruga tvornice „Salonit“, sanirano je igralište Omladinac u Vranjicu te je u postupku druga faza sanacije lokacije Mravinačka kava za koju je izrađena potrebna projektna dokumentacija te su izdane i lokacijska i građevinska dozvola, a provedeni su i pripremni radovi. U ovom trenutku započela je konačna faza sanacije temeljem zaključka Vlade RH od 28. travnja 2011. godine, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 6. svibnja 2011. godine raspisao postupak javne nabave za odabir izvođača radova za provedbu sanacije Mravinačke kave. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukladno postignutom Sporazumu Vlade RH s predstavnicima sindikata osigurao je da na radovima sanacije sudjeluju zdravstveno sposobni radnici, bivši zaposlenici tvrtke „Salonit“. Sukladno zaključcima Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora donesenih na njegovoj 6. sjednici održanoj 7. lipnja 2008. godine provedena su ispitivanja kakvoće zraka na prisutnost azbestnih vlakana na sve tri navedene lokacije.
Gđa Ana Lucić Vrdoljak, ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja iz Zagreba te gđa Ivančica Trošić, djelatnica IMI-ja upoznale su članove Odbora s provedenim mjerenjima kakvoće zraka i nalazom azbesta u koncentracijama unutar i izvan tvornice Salonit s prosjekom vrijednosti i do 100 puta nižima od onih određenih Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganju azbestu (NN 40/07) tijekom 8-satnog radnog vremena, a koja iznosi 0,1 vlakno po centimetru kubnom. Ispitivanja uzoraka su istovremeno provođena u laboratorijima IMI-ja u Zagrebu i Zavoda za zdravstveno varstvo iz Maribora.
Dr. Nenad Lamer, predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi obavijestio je Odbor o postupcima rješavanja problema odštetnih zahtjeva za radnike oboljelih od bolesti uzrokovanih bolešću zbog profesionalne izloženosti azbestu, a koji su samo dijelom na temelju sudskih postupaka uspjeli naplatiti dio naknada. Naveo je da su s predstavnicima sindikata u tijeku razgovori kojima bi se pronašla rješenja, a na temelju postojeće sudske prakse, za izmjenu članka 8. Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu.
Dr. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iznijela je najnovije podatke o 168 novih slučajeva bolesti uzrokovanih azbestom. Ukazala je i na problem sve većih razlika u postavljenim dijagnozama oboljelih, a temeljem nalaza stručnjaka radiologa i pulmologa različitih bolničkih centara u Hrvatskoj te apelirala na uspostavljanje Referentnog centra za radiološku dijagnostiku bolesti izazvanih azbestom predloživši zbog najvećeg broja radiologa za to nekadašnju Kliniku za plućne bolesti Jordanovac koja je sada u sastavu Zagrebačkog KBC-a.
Dr.sc. Vlasta Dečković Vukres voditeljica službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dala je podatke o broju hospitaliziranih osoba, podatke iz registra za rak i podatke iz baze umrlih osoba povezanih s bolestima uslijed izloženosti azbestu. Do 2009. godine godišnje je, zbog bolesti koje se dovode u vezu s azbestom bilo hospitalizirano 110 osoba, a u 2009. godini 257 osoba pri čemu je najveći broj osoba bio s područja grada Zagreba dok je prethodnih godina većina dolazila s područja Splitsko-dalmatinske županije. Podaci o smrtnosti uzrokovane mezoteliomom i azbestozom pokazuju da je od 2002. godine do 2009. godine u Hrvatskoj umrlo 443 osobe, a najviša stopa smrtnosti zabilježena je u Primorsko-goranskoj županiji i to 3,81 osoba na 100.000 stanovnika, a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 3,10 te Istarska županija s 2,67 osoba na 100.000 stanovnika. Prema podacima o broju oboljelih od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom od 1990. do 2009. godine temeljem obveznih prijava registrirano je 487 osoba od kojih je 48,5 % s područja Splitsko-dalmatinske županije i 39,2% s područja Dubrovačko-neretvanske županije te 6% s područja Primorsko-goranske županije.
U raspravni koja je uslijedila postavljena su pitanja vezana uz financiranje pojedinih faza sanacije, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenjenima i isplaćenima dionicima u projektu sanacije te pitanja stručnog nadzora i jamstva kvalitete do sada obavljenog posla sanacije onečišćenih lokacija. Tu su posebno spomenute tvrtke CIAN d.o.o i Odlagalište sirovina. Uz navedeno spomenute su i informacije o provođenju postupka sanacije, kako sa stajališta zaštite na radu tj. korištenja odgovarajuće zaštitne opreme tako i prilikom prijevoza opasnog otpada. Postavljeno je i pitanje vezano uz primjerenost Mravinačke kave kao lokacije pogodne za trajno pohranjivanje azbestnog otpada te pitanje sanacije Kosice, još jedne lokacije onečišćene azbestom na području toga dijela Splitsko-dalmatinske županije. U raspravi je dan i detaljan opis poduzetih ispitivanja kakvoće zraka kao i informacija o korištenim metodama ispitivanja u oba angažirana laboratorija. Postavljeno je pitanje i mjerenja kakvoće zraka na području Grada Ploča kao i problem provođenja sanacije u tvrtki Salonit d.d. u stečaju koje se provodi sukladno odluci stečajnog upravitelja, a za što postoje mnoge dvojbe oko potrebnih ovlaštenja, sanacijskoga plana pa i oko stručnosti samih izvođača radova. Uz navedeno u raspravi su spomenuti i novinski napisi s kraja travnja u dnevniku Slobodna Dalmacija vezanih uz kvalitetu obavljene sanacije pri čemu je istaknuta neprihvatljivost izjava i kritika danih od zastupnika Bunestaga (Njemačkog parlamenta) na račun obavljene sanacije a koji su teren obilazili bez znanja nadležnih državnih institucija. Nasuprot tome spomenuta je i pozitivna ocjena sanacije dana od strane druge skupine stručnjaka koji su sa strane Europske unije također posjetili lokacije pri čemu su pregledali i cjelokupnu projektnu dokumentaciju
U odgovorima na postavljena pitanja g. Ivaniš je naveo da su u prvoj fazi sanacije izvođač radova CIAN d.o.o. iz Splita i Konstruktor iz Splita obavili radove sanacije azbestno cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit u vrijednosti od 5.021.899,60 Kn. U drugoj fazi sanacije na prostoru igrališta Omladinac CIAN d.o.o. je obavio radove u vrijednosti od oko 43,5 milijuna kuna. Za nabavu pokretne mjerne postaje za ispitivanje kakvoće zraka na prisutnost azbestnih vlakana Fond je uložio oko 2 milijuna kuna te je istu ustupio na korištenje Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu. Nadalje je navedeno da se azbestno-cementni otpad s lokacije tvornice i Igrališta Omladinac prevažan samo u smjeru Mravinačke kave gdje je sukladno svoj projektnoj dokumentaciji i izdanim dozvolama pohranjen trajno. Naime lokacija Mravinačke kave je stari kamenolom koji je i prije služio za pohranu različitog opasnog otpada tako da je već prethodno u njega odloženo oko 350 tona azbestnog otpada. Uz sanaciju postojećeg problema, na lokaciji je saniran i azbestni otpad s područja Vranjica koji je ugrađen u tijelo kamenoloma i imobiliziran zaštitnim slojem. U odgovoru na problem vezan uz sanaciju samog kruga tvornice koji provodi tvrtka Adriatic-Blizna d.o.o. Kazano je da su i građevinska inspekcija i inspekcija zaštite okoliša u više navrata postupale u nemogućim uvjetima i uz asistenciju policije. Nadovezavši se na prethodno gđa Blažević Perušić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja obavijestila je zastupnike o osiguranju posebnih lokacija za sigurno odlaganje azbestnog otpada na području 15 županija uređenjem posebnih kazeta za odlaganje takvog otpada.
Vezano uz sam projekt i postupak sanacije azbestno cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit, Igrališta Omladinac i pripremnih radova na Mravinačkoj kavi opisane su metode i postupci sanacije, ali i obuka radnika koji su radili na sanaciji. Posebno je istaknuto da su na sanaciji radili bivši djelatnici tvrtke Salonit, zdravstveno sposobni i s dugogodišnjim iskustvom rada u azbestnoj industriji. Istaknuto je i to da sanacija tvornice nije obavljana sredstvima Fonda niti je sanacija provođena od strane Ministarstva već se ista radi na način i pod uvjetima koje je odredio stečajni upravitelj. Predsjednica Odbora M.Petir obavijestila je nazočne da je još 2010. godine zatražila od Ministarstva pravosuđa nadzor nad provođenjem stečajnog postupka u tvrtki Salonit ali di danas nije dobila odgovor da li je nešto poduzeto. Predstavnik Sindikata istaknuo je da će problem sanacije azbestnog otpada na tom području bit završen kada se sav otpad, pa i onaj iz tvornice u Vranjicu te onaj s Kosice, ali i takav otpad iz brodogradilišta sigurno pohrani na Mravinačkoj kavi. Ta lokacija, zbog svoje veličine nudi i mogućnost zbrinjavanja azbestnih krovnih ploča s područja cijele županije te bi valjalo stručno razmotriti opravdanost izrade nove kazete za odlaganje azbestnog otpada u Splitsko–dalmatinskoj županiji pored ove lokacije. Napomenuto je da se za lokaciju Kosica priprema potrebna dokumentacija te će se sanacija iste kandidirati za sufinanciranje sredstvima EU fondova. Na pitanje predsjednice Odbora o provedenom nadzoru i izvješćima nad postupcima sanacije napomenuto je da je Uporabna dozvola neka vrsta certifikata uspješnosti provedenih poslova, a da stručnjaci koji provode nadzor o tome dostavljaju Fondu svoja izvješća. Odgovoreno je da građevinski nadzor provodi tvrtka Conex-ST d.o.o., a stručni nadzor provode IGH i njihov tim projektanata. Predsjednica Odbora zatražila je da se spomenuta izvješća dostave članovima Odbora. U zaključku rasprave još je dan i naglasak na opravdanost i potrebu stručnih ispitivanja u zaštiti okoliša, te važnost primjene priznatih međunarodnih normi i certifikata putem postupka akreditacije ispitnih laboratorija.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je prihvatio sljedeće zaključke:
1. Odbor za zaštitu okoliša prima na znanje dostavljena Izvješća:
a. Izvješće Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 22. ožujka 2011. koje je izradio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
b. Izvješće Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 2. veljače 2011. s prilogom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
c. Izvješće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 1. ožujka 2011. s podacima o rješavanju odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih bolešću zbog profesionalne izloženosti azbestu
uz sva obrazloženja i objašnjenja dana tijekom provedene rasprave.
2. Zadužuju se:
a. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da u roku godine dana dostavi novo izvješće s podacima o svim aktivnostima po pitanju problematike sanacije područja onečišćenih azbestom tijekom 2010. godine
b. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, da u roku godine dana dostavi novo izvješće o praćenju pobola od bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azbestu
c. Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, da u roku godine dana dostavi novo izvješće o broju novih predmeta te o dinamici rješavanja postojećih predmeta u 2011. godini.
3. Zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da dostavi Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora izvješća o provedenom građevinskom i stručnom nadzoru koji je izvršen nad sanacijom na lokacijama:
a. Tvornice Salonit u Vranjicu,
b. Odlagališta Mravinačka kava,
c. Sportsko rekreacijskog centra u Vranjicu.
4. Zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da provede mjerenja broja čestica azbesta u zraku na području Grada Ploča do kraja 2011. godine.
5. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa da provede nadzor stečajnog postupka koji se provodi nad tvrtkom Salonit d.o.o. u stečaju.
6. Zadužuje se nadležna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da u roku od mjesec dana provede nadzor nad izvođenjem sanacije u tvornici „Salonit“ u Vranjicu.