Billund – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir i članovi Odbora Ivana Ribarić Majanović i Petar Šimić sudjelovali su 11. i 12. rujna 2025. na Međuparlamentarnoj konferenciji o transformaciji prehrambenih sustava EU-a, koja je u okviru Parlamentarne dimenzije danskog predsjedanja Vijećem EU-a održana u Billundu.
U sklopu programa Konferencije izaslanstva nacionalnih parlamenata posjetila su zadrugu KMC kojom upravljaju i čiji su vlasnici danski proizvođači krumpira. Zadruga posluje više od 90 godina, a u njoj se uzgajaju, razvijaju i proizvode sastojci na bazi krumpira koji se distribuiraju u više od 80 zemalja svijeta. KMC okuplja 900 proizvođača koji krumpir uzgajaju na 45.000 hektara, a ujedno su veliki pobornici novih genomskih tehnika kao što je to i Dansko predsjedništvo Vijećem EU, koje želi ubrzati donošenje Uredbe o novim genomskim tehnikama i potaknuti Europsku komisiju na izradu Akcijskog plana za hranu biljnog podrijetla usmjerenog prema iskorištavanju potencijala za konkurentnost i stratešku autonomiju EU. Na samoj Konferenciji je na tom tragu predložena i inicijativa Zelenog kartona koju hrvatsko izaslanstvo nije podržalo.
–Klimatski izazovi mijenjaju načine na koje proizvodimo i koristimo hranu, što zahtijeva i inovacije u proizvodnji hrane, istaknula je Connie Hedegaard, bivša danska ministrica klime, okoliša i energije i bivša povjerenica Europske komisije za klimu, koja je moderirala Konferenciju. Istraživanja o novoj i održivijoj proizvodnji hrane, utemeljena na povećanju udjela proteina u ishrani ljudi, predstavio je Rasmus Munk, osnivač i vlasnik inovacijskog centra za hranu SPORA.
O utjecaju koji bi povećanje udjela biljne ishrane u Europi imalo na očuvanje proizvodnih resursa govorio je profesor Christian Bugge Henriksen koji je posebno naglasio potrebu tranzicije lanca opskrbe hranom prema biljnoj proizvodnji, čime bi se povećala potražnja za ovim proizvodima i potaknula njihova proizvodnja. Kako je rekao, to su i razlozi zbog kojih je važno donijeti Akcijski plan na razini Europske unije, kojim bi se uredila provedba potrebnih aktivnosti. ž
O važnosti izrade prehrambenih smjernica na nacionalnim razinama i njihovog usklađivanja na europskoj i svjetskoj razini, kao i nužnosti osiguranja dostupnosti i priuštivosti biljne ishrane za potrošače govorio je znanstveni istraživač Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) dr. Brent Loken.
O nužnosti poticanja mješovitih poljoprivrednih gospodarstava govorila je europarlamentarka iz grupacije Zelenih Anna Strolenberg koja je rekla kako reforma Zajedničke poljoprivredne politike ne nudi odgovarajuća rješenja te da o poljoprivredi, klimi, prehrambenim navikama, prehrambenoj industriji treba raspravljati u paketu, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom, cirkularnost unutar sektora, a zdrave prehrambene navike postale naša svakodnevnica. Rad danskog prehrambenog startupa MATR, koji se bavi istraživanjem biljne ishrane, inovacijama, inženjerstvom i povezivanjem istoga s prehrambenom industrijom, a za čiji rad je Europska investicijska banka osigurala 20 milijuna eura, predstavila je jedna od njegovih osnivačica Randi Wahlsten.
–U složenim geopolitičkim odnosima i ratovima kojima je Europa okružena, a koji dovode do prekida u lancima opskrbe hranom, uz jačanje obrambene sigurnosti, važno je jačati i prehrambenu sigurnost jer one koji nas trebaju braniti treba netko hraniti, a to su naši poljoprivrednici, rekla je Marijana Petir u okviru rasprave o smanjenju strateške ovisnosti i jačanja europske sigurnosti hrane. –Zato se moramo okrenuti stavljanju u funkciju vlastitih proizvodnih resursa kako bismo proizvodili dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i smanjili ovisnost o proizvodima iz trećih zemalja, koji ne udovoljavaju standardima proizvodnje EU te predstavljaju problem i za europske poljoprivrednike i za potrošače, istaknula je Petir.
Dodala je kako transformacija europskog poljoprivrednog sektora mora ići u smjeru veće podrške malim poljoprivrednicima koji proizvode na održiv način i čuvaju ruralni prostor, te im je potrebno osigurati poštene uvjete na tržištu kako bi njihov proizvod kroz kratke lance opskrbe hranom stigao od polja do stola. –Zajednička poljoprivredna politika već sada uvelike doprinosi očuvanju okoliša i klime, pa smatramo kako podrška proizvodnji biljne i proteinske hrane ne bi smjela implicirati smanjenje stočarske proizvodnje i biti izgovor za primjenu novih genomskih tehnika kojima se na mala vrata uvodi GMO i patentiranje sjemena, čemu se protivimo, jer bi to moglo stvoriti ovisnost proizvodnje hrane o multinacionalnim kompanijama i imati bespovratan utjecaj na okoliš, rekla je Petir naglasivši kako poljoprivrednici nisu problem nego rješenje te da baš zato potrebno voditi računa o njihovom socioekonomskom položaju, ne stvarati im nove obaveze nego uzeti u obzir već postojeća rješenja zdrave prehrane, kao što je to mediteranska prehrana, koja je upisana i na listu UNESCO-a.
Govoreći o važnosti proteinskog sektora, Gijs Schilthuis, direktor za održivost Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, smatra da će nova biorješenja osigurati dodatnu potporu ne samo poljoprivrednom već i sektoru bioekonomije. –Potreban nam je sistemski pristup koji će kroz nacionalne, regionalne i lokalne kompetencije osigurati ekonomski rast i održivost, rekao je Schilthuis i dodao kako su za isto planirana dodatna izdvajanja za istraživanje i inovacije u novom Višegodišnjem financijskom okviru.
Raspravljajući o potencijalu hrane biljnog podrijetla i biorješenjima u Europi, Marijana Petir podsjetila je kako Republika Hrvatska podržava inicijative usmjerene na razvoj proteinskih usjeva u EU, zato što one mogu doprinijeti ispunjenju okolišnih i klimatskih ciljeva, što su važne za zdraviju prehranu ljudi i životinja, kao i za plodored u poljoprivrednoj proizvodnji. Posebno je naglasila kako je – uz dostatne količine proteinskih usjeva – važna i kvaliteta i održivost takve proizvodnje. Kako je rekla, Hrvatska je vodeći proizvođač genetski nemodificirane soje u EU, sudjeluje u inicijativi „Dunav soja“, potpisnica je i Europske deklaracije o soji iz 2017. godine te je stava da je važno zadržati dobrovoljno vezane potpore za proteinske kulture.
–Hrvatska podržava poticanje istraživanja i inovacija u poljoprivredi, no za to je potrebno osigurati primjereno financiranje, kao i za povećanu zelenu ambiciju koja se stavlja pred poljoprivrednike, istaknula je Petir. Vezano uz uvođenje i korištenje bjelančevina iz drugih izvora te korištenje određenih biotehnologija, Petir je rekla kako to pitanje, pored etičkih dvojbi, otvara i brojne nedoumice o sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti hrane, naglasivši kako je Hrvatska GMO-free zemlja i „želimo da takva i ostane, stoga se Hrvatska protivi uvođenju GMO-a i novih genomskih tehnika“.
Nastavno na prijedlog vezan za Uredbu o novim genomskim tehnikama, Petir je naglasila kako još uvijek nisu dostupni zadovoljavajući odgovori na niz otvorenih pitanja koja su važna s aspekta zaštite zdravlja, okoliša i poljoprivrede, a od temeljnog su interesa za širu javnost i društvenu zajednicu. –Stoga u okolnostima kada se godišnje po stanovniku u EU baci 131 kilogram hrane, rješenje leži u pravednijoj raspodjeli hrane i smanjenju stvaranja otpada od hrane, a ne u donošenju akta o novim genomskim tehnikama čija bi primjena ugrozila prehrambenu sigurnost, poljoprivrednu proizvodnju i okoliš, zaključila je svoje izlaganje na Međuparlamentarnoj konferenciji o transformaciji prehrambenih sustava EU u danskom Billundu predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.