Kairo – Članice Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Danica Baričević i Ana Puž Kukuljan sudjelovale su od 28. do 30. studenoga na sastancima odbora Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM) te forumu PS UzM-a, koji je održan u Kairu u organizaciji Zastupničkog doma Arapske Republike Egipta u okviru egipatskog predsjedanja Parlamentarnom skupštinom Unije za Mediteran.
Sastanak Odbora za prava žena PS UzM održan je pod predsjedanjem Simone Petrucci (Italija), predsjednice Odbora za prava žena PS UzM. Otvorivši sastanak predsjednica Odbora Petrucci uvodno se osvrnula na temu sastanka „Žene u plavoj ekonomiji“.
Naglasila je činjenicu da žene imaju ključnu, ali često nevidljivu ulogu u sektoru plave ekonomije, koja obuhvaća održivu upotrebu morskih i obalnih resursa. Unatoč doprinosu, žene se suočavaju s brojnim preprekama koje uključuju manju vidljivost rada, otežan pristup resursima i financijama, rodne stereotipe te slabu zastupljenost u pozicijama odlučivanja.
U svojem obraćanju članica Izaslanstva Baričević navela je kako je plava ekonomija jedan od ključnih pokretača održivog razvoja Hrvatske, koja povezuje gospodarski rast s očuvanjem okoliša i društvenom dobrobiti te pozitivno utječe na hrvatsko tržište rada, zapošljavajući 9,4 posto nacionalne radne snage. Istaknula je da su žene nedovoljno zastupljene na upravljačkim i rukovodećim pozicijama, osobito u sektorima ribarstva, pomorstva, akvakulture i turizma, unatoč tome što postižu veću stopu tercijarnog obrazovanja od muškaraca. Žene su često prisutne u tim područjima, ali ostaju uglavnom nevidljive u vodstvu, naglasila je Baričević. Nadalje, u ruralnim i otočnim zajednicama suočavaju se s izazovom balansiranja različitih uloga oblikovanih privatnim i javnim patrijarhatom — privatna sfera uključuje kućanske obaveze i tradicionalne rodne uloge, dok se u javnoj sferi suočavaju s ograničenim pristupom zapošljavanju i sudjelovanju u javnom životu. Naglasila je kako Vlada ulaže značajne napore, sredstva i mjere u rješavanje problema položaja žena u ruralnim područjima, koje su izloženije nesigurnom, povremenom i/ili neformalnom zapošljavanju te nedostatku podrške u obliku osnovnih javnih usluga koje bi im omogućile bolji položaj na tržištu rada.
Sastanak Odbora za promicanje kvalitete života, razmjene između civilnog društva i kulture PS UzM održan je pod predsjedanjem Mohameda Zidouha (Maroko). Otvorivši sastanak predsjednik Odbora Zidouh uvodno se osvrnuo na temu sastanka „Jačanje gospodarske suradnje između dviju obala Mediterana poboljšanjem kvalitete života i promicanjem kulturnog razumijevanja“. Naglasio je da je poboljšanje kvalitete života, jačanje dijaloga među civilnim društvom i promicanje kulturnog razumijevanja ključno za postizanje održivog razvoja i regionalne integracije. Istaknuo je svoje zalaganje za unapređivanje koordinacije između nacionalnih parlamenata u okviru PS UzM-a radi razmjene iskustava i najboljih praksi u društvenim i kulturnim politikama.
U svojem izlaganju članica Izaslanstva Puž Kukuljan naglasila je kako je Hrvatska među vodećim zemljama u postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Prema Izvješću o održivom razvoju 2025., Hrvatska bilježi napredak u postizanju 17 ciljeva održivog razvoja UN-a, zauzimajući osmo mjesto među 167 zemalja svijeta. - Rezultati gospodarskih, ekoloških i društvenih pokazatelja definirani su Nacionalnom strategijom razvoja do 2030., koju je Hrvatski sabor usvojio 2021. godine. Strategija služi kao sveobuhvatni plan za dugoročni društveni i gospodarski napredak, istaknula je Puž Kukuljan te dodala kako ona definira hrvatske prioritete, ujedinjuje institucije i građane te usmjerava nacionalne napore prema održivoj i uključivoj budućnosti. Nastavno, upoznala je sudionike s četiri ključna smjera razvoja u Strategiji: Održivo gospodarstvo i društvo – poticanje inovacija, ulaganja i tehnološkog razvoja uz učinkovit javni sektor; Jačanje otpornosti na krize – osiguranje stabilnog i sigurnog života građana: Zelena i digitalna tranzicija – prelazak na čistu energiju, razvoj kružnog gospodarstva i digitalizacija društva i gospodarstva; Uravnotežen regionalni razvoj – smanjenje regionalnih nejednakosti i jačanje konkurentnosti svih dijelova Hrvatske. Navela je kako je prema Godišnjem izvješću o provedbi Strategije 2023., Hrvatska ostvarila napredak u svih 13 strateških ciljeva te u 26 ključnih pokazatelja. Zaključno, zastupnica Puž Kukuljan naglasila je kako je Hrvatska na pravom putu — putu prema održivoj, uključivoj i otpornoj budućnosti, u kojoj se napredak mjeri ne samo brojkama nego i kvalitetom života svih građana.
Tijekom foruma PS UzM održana su dva panela na teme: „Mir i stabilnost u mediteranskoj regiji“ i „Izgradnja pozitivne agende za euro-mediteran: gospodarska suradnja i novi Pakt za Mediteran“. Sudionici su se složili da se održi objedinjena rasprava oba panela.
U svojim izlaganjima zastupnice Puž Kukuljan i Baričević naglasile su kako Parlamentarna skupština Unije za Mediteran, kao i druge međuparlamentarne skupštine, pružaju platforme na kojima predstavnici različitih država mogu raspravljati o zajedničkim pitanjima, razmjenjivati stajališta i pronalaziti zajednički jezik. Sigurnost, prosperitet i društvena dobrobit regije duboko su povezani s globalnim mirom i razvojem. Naglasile su da današnje rasprave moraju biti vođene duhom multilateralizma, dijaloga i zajedničke odgovornosti. Parlamentarna diplomacija sve se više prepoznaje kao učinkovito sredstvo vanjske politike za političku interakciju s različitim akterima, posebno parlamentarnim predstavnicima, ali i vladama, civilnim društvom i međunarodnim organizacijama.
Rečeno je kako se Hrvatski sabor aktivno uključuje u parlamentarnu diplomaciju kao dio svojih širih vanjskopolitičkih aktivnosti te kroz međuparlamentarnu suradnju, parlamentarna izaslanstva i sudjelovanje u globalnim parlamentarnim organizacijama, Hrvatska doprinosi dijalogu, rješavanju sukoba i regionalnoj stabilnosti, uključujući napore povezane s mirom na Bliskom istoku.
Zaključno je istaknuto da postizanje trajnog mira na Bliskom istoku zahtijeva višedimenzionalni pristup koji kombinira diplomaciju i gospodarski razvoj, te iako politički i sigurnosni izazovi i dalje postoje, dijalog, suradnja i inkluzivno upravljanje nude put prema stabilnijoj i mirnijoj regiji. Nadalje, ponovljeno je da važna uloga međunarodnih aktera, regionalnih lidera i civilnog društva ostaje ključna u pretvaranju sukoba u prilike za pomirenje i napredak.