Marko Pavić sudjelovao na završnoj svečanosti twinning projekta „Jačanje i daljnja podrška parlamentima BiH u poslovima EU integracija“

Sarajevo - Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić sudjelovao je u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića na završnoj svečanosti twinning projekta "Jačanje i daljnja podrška parlamentima BIH u poslovima EU integracija“.

Svečanosti su prisustvovali predsjednici parlamenata država članica koje provode projekt - predsjednik Mađarske narodne skupštine László Kövér i predsjednik Nacionalnog vijeća Austrije Wolfgang Sobotka,  predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih parlamenata Bosne i Hercegovine:  Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma Naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma Naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Borjana Krišto, druga zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Nikola Špirić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma Naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Mirsad Zaimović, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko Distrikta i predsjednici županijskih/kantonalnih skupština te zamjenica šefa Delegacije EU-a u Sarajevu Ekaterina Dorodnova.

Završnoj svečanosti prethodio je okrugli stol na kojemu su sudionici razmijenili mišljenja o eurointegracijskom procesu Bosne i Hercegovine pri čemu je Marko Pavić naglasio da Hrvatska snažno podržava europsku budućnost Bosne i Hercegovine, kao i stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu te se zalaže za puno poštivanje i realizaciju jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda uz puno poštivanje prava ostalih. Stoga Hrvatska svesrdno podupire napredak po pitanju reforme Izbornog zakona u BIH.

Nadalje je istaknuo da je iz Europske teritorijalne suradnje za prekograničnu suradnju Hrvatska-BIH-Crna Gora na raspolaganju 57,4 milijuna eura za prekogranične projekte, te pozvao Bosnu i Hercegovinu na zajedničku suradnju na projektima. 

U svom obraćanju na završnoj svečanosti Marko Pavić je ponovio da je europska budućnost Bosne i Hercegovine strateški interes Republike Hrvatske, pri čemu podrška ne ostaje samo na riječima, što je dokazao i Zagrebački summit tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije gdje je pristupanje država zapadnog Balkana Europskoj uniji stavljeno u fokus. 

Europska unija nema alternativu, stoga je ovaj twinning projekt usmjeren prema jačanju parlamentarne dimenzije. Ona je u ovom procesu puno šira od usklađivanja zakonodavstva, a Hrvatski sabor, s velikim iskustvom u tom procesu uz gotovo 700 usklađenih zakona želi u tom procesu pomoći parlamentima Bosne i Hercegovine. Twinning projekt je ostvario i mnoge značajne rezultate pri čemu se mogu istaknuti donošenje Plana prioriteta za parlamente BiH za ubrzanje procesa eurointegracija i važni rezultati komponente 4 koja se odnosi na županijske/kantonalne skupštine gdje je donesen Zajednički akcijski plan za županijske/kantonalne skupštine za jačanje njihove uloge u eurointegracijskom procesu. 

Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić je naglasio da Republika Hrvatska želi da Hrvati, kao najmalobrojniji, ali ravnopravan i konstitutivan narod budu legitimno zastupljeni u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine, te stoga Republika Hrvatska svesrdno podupire nastavak reformi kako bi Bosna i Hercegovina bila spremna za približavanje Europskoj uniji. 

Pozvao je političke lidere u Bosni i Hercegovini da preuzmu odgovornost i pokažu spremnost za dijalog i kompromis u cilju napretka i stabilnosti zemlje.

Nadalje je utvrdio da Republika Hrvatska podržava dodjelu statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji Bosni i Hercegovini. Ključ u napretku je suradnja politike, gospodarstva, civilnog društva i akademske zajednice, a Hrvatska je, putem tehničke pomoći, spremna pomoći Bosni i Hercegovini u svim tim komponentama. U budućnosti smo spremni biti partneri ostalim državama članicama u twinning projektima, ali isto tako preuzeti vodstvo u budućim twinning projektima u jačanju institucija Bosne i Hercegovine.

Marko Pavić je zaključno naglasio da ovakvi twinning projekti jačanja institucija predstavljaju korak prema europskim integracijama jer je država jaka koliko su joj institucije jake, te zahvalio voditelju projekta i cijelom projektnom timu kao i svim stručnjacima iz Hrvatskoga sabora koji su u projektu sudjelovali.

Twinning projekt "Jačanje i daljnja podrška parlamentima BIH u poslovima EU integracija" provodio je konzorcij sastavljen od Narodne skupštine Mađarske kao glavnog partnera u projektu, te Hrvatskoga sabora i Austrijskog parlamenta kao partnera u konzorciju. Vrijednost projekta bila je 2.300.000 eura, a trajao je 30 mjeseci.

Cilj projekta bio je jačanje kapaciteta parlamenata Bosne i Hercegovine kako bi provodili aktivnosti vezane uz proces pristupanja Europskoj uniji i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 

Aktivnosti projekta provedene su kroz 61 konzultacijsku radionicu, 4 EU komunikacijska plana specifično za svaki parlament, 30 pilot informativnih aktivnosti provedenih s 19 tiskanih materijala za zastupnike i širu javnost, pokretanje EU resursnog centra, provedene konzultacije o usklađenosti 17 zakona, pripremljeno 19 događaja suradnje na EU pitanjima. U 4 parlamenta BIH usvojen je Plan prioriteta za parlamente BIH za ubrzanje procesa eurointegracija, te je na županijskoj/kantonalnoj razini pripremljen Zajednički akcijski plan koji pruža okvir za suradnju na EU integracijama.

U aktivnostima projekta sudjelovalo je 12 stručnjaka Hrvatskoga sabora koji su sudjelovali na više od 35 aktivnosti. Podršku projektu su, kroz sudjelovanje na online konferencijama dali i zastupnici Odbora za europske poslove, Odbora za poljoprivredu, Odbora za gospodarstvo i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.