.png)
Zagreb - Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i članovi Odbora primili su u službeni posjet Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost Senata Češke.
Predsjednik češkog Odbora Jozef Regec sa zadovoljstvom je upoznao hrvatske parlamentarce s odlukom češkog Odbora od 4. travnja kojom Odbor češkom Senatu jednoglasno preporučuje potvrđivanje hrvatskog Pristupnog ugovora, o čemu će Senat raspravljati 25. travnja. Tuđman i članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zahvalili su češkim kolegama na ovoj važnoj odluci za Hrvatsku. Tuđman je podsjetio da dvije države povezuju važne spone iz devedesetih kada je došlo do raspada komunističkog poretka i Varšavskog pakta, što je bila nova prilika za demokratizaciju međunarodnog poretka i što je dovelo do stvaranja petnaestak novih država. Za razliku od Češke i Slovačke koje su se mirno razišle, Hrvatska je morala proći puno teži put, ponajprije zbog hegemonske politike Jugoslavije i potom agresije JNA na Hrvatsku, ustvrdio je Tuđman. Unitaristički i centralistički sustav koji je Jugoslaviji jamčila JNA bio je glavni uzrok raspada SFRJ, a ne etnička mobilizacija i etnički rascjepi kako se to željelo prikazati, kazao je Tuđman. Naglasio je da je Hrvatska od samog početka svoje neovisnosti težila europskom povezivanju, ali je Domovinski rat neminovno usporio taj put, kao i neki drugi faktori koji nisu bili isključivo stvar Hrvatske. No, danas je Hrvatska članica brojnih međunarodnih organizacija, a ubrzo će uspješno ispuniti svoj drugi glavni vanjskopolitički prioritet, uz članstvo u NATO savezu, punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Tuđman je naglasio kako Hrvatska smatra češka iskustva korisnim kada je u pitanju sustav nacionalne sigurnosti i smatra da bi međusobno razmjenjivanje iskustava koja pokrivaju pitanja sigurnosnih mehanizama bilo obostrano korisno. Hrvatska je mogla krenuti formirati svoje Oružane snage tek kada je formalno-pravno razriješila sve odnose s Jugoslavijom. Stoga se Hrvatska vojska počela razvijati tek od listopada 1991. godine kada je donesena odluka Hrvatskoga sabora o razdruživanju Hrvatske od SFRJ. Devedesetih godina počinje razvijanje obavještajnih i sigurnosnih služba te obavještajne zajednice u Hrvatskoj, rekao je i predstavio današnje stanje te strukturu građanskog nadzora nad sigurnosnim sektorom koji je u nadležnosti nekoliko tijela.
Osvrnuvši se na vrijeme podjele Čehoslovačke na dvije države, predsjednik češkog Odbora Josef Regec rekao je da nije sporna činjenica da je Češka imala neusporedivo lakšu situaciju nego Hrvatska, promatrajući u prvom redu sigurnosni aspekt. Za razliku od Hrvatske koja je morala izgraditi potpuno nov sigurnosni sustav, Češka to nije trebala. „Došlo je samo do podjele vojske između dviju država i to tako da je svaki vojnik mogao odlučiti na kojoj strani želi ostati, odnosno mogao je birati hoće li pristupiti slovačkoj ili češkoj vojsci“. Danas Češka ima 23 tisuće profesionalnih vojnika.