.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu održao je u petak tematsku sjednicu na kojoj su članovi Odbora za poljoprivredu, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske udruge poslodavaca raspravljali o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj.
Ministrica poljoprivrede Vučković vodno je istaknula kako je od donošenja zakona zaprimljeno 430 Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, od kojih su suglasnost dobila 253 Programa te da su 41 obavijest o raspisivanju javnog natječaja za zakup, 4 odluke o raspisivanju natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i 10 odluka o odabiru najpovoljnije ponude za zakup rezultat raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem od donošenja Zakona.
Vučković je rekla kako je Ministarstvo sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu donijelo sve podzakonske akte potrebne za raspisivanje natječaja. Istaknula je kako ugovori o privremenom korištenju, koji su temeljem Zakona produljeni na rok do dvije godine, uskoro ističu, a da za značajni broj ovih površina još nisu raspisani javni natječaji. Naglasila je kako je Ministarstvo pozvalo jedinice lokalne samouprave da prioritetno raspišu natječaje sukladno odredbama Zakona, kako bi se korisnicima zemljišta omogućilo korištenje istog na dulji rok (25 godina) što je i jedan od preduvjeta za sudjelovanje na natječajima za sredstva iz fondova Europske unije i planiranje proizvodnje.
U raspravi je istaknuto kako učinci provedbe Zakona nisu dobri, upozoreno je na probleme vezane uz ostvarivanje prava korisnika, uvođenja u posjed, neprovedivost nekih odredbi Zakona, duge administrativne procedure vezane uz Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ali i sudske postupke. Uz navedeno ukazano je i na važnost stvaranja preduvjeta pravne sigurnosti poljoprivrednih proizvođača, a posebno onih s privremenim ugovorima.
Predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Vlado Čondić Galiničić podsjetio je na udjel velikih poljoprivrednih proizvođača u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji i nužnost osiguranja dostupnosti zemljišta za iste. Istaknuo je i prijedlog kako dugogodišnjim korisnicima, koji uredno izvršavaju svoje obveze vezane uz raspolaganje i ispunjavaju Gospodarske programe treba omogućiti daljnji nastavak korištenja poljoprivrednog zemljišta. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić je istaknuo kako udjel velikih poljoprivrednih proizvođača u ukupnoj proizvodnji treba promatrati i kroz prizmu malih i srednjih proizvođača koji su direktni kooperanti velikima, pa nije dobro krivo interpretirati udjele u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a osobito uzimajući u obzir 160 000 OPG koji koriste više od 70 posto obradivih površina u Hrvatskoj. Brlošić je podsjetio i na nemogućnost provedbe odredbe Zakona koja se odnosi na zamjenu poljoprivrednog zemljišta, ali i Zakonom propisano nejednako vrednovanje prava Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednih obrta, a koje poljoprivredne obrte dovodi i nepovoljan položaj.
U raspravi je također upozoreno kako nije bilo jasne analize posljedica donošenja Zakona koji je na snazi, a istaknut je i problem čestih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je od samostalnosti Hrvatske mijenjan više od dvadeset puta. Značajan je i problem koji proizlazi iz raspolaganja poljoprivrednog zemljišta, a koji ne uzima u obzir već realizirane i buduće projekte koji se financiraju iz europskih sredstava. Rečeno je i kako se raspolaganje zemljištem treba vezati i uz definiciju „aktivnog poljoprivrednika“.
Govoreći o ulozi jedinica lokalne samouprave Tomislav Panenić je upozorio kako problem nije njihova eventualna potkapacitiranost u provedbi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem već nepostojanje stvarnih i jasno definiranih ciljeva razvoja poljoprivrede na području pojedine jedinice lokalne samouprave, a na što izmjena zakonske regulative neće imati veći utjecaj. Iznoseći primjer Grada Orahovice zastupnica Ana-Marija Petin istaknula je kako su za dovršetak izrade Prijedloga Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem deset mjeseci čekali potrebna odobrenja Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda.
Odgovarajući na pitanja ministrica Vučković je istaknula kako su već pokrenute procedure pojednostavljenja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, kao što je primjerice obnova čestica koje se nalaze unutar šumsko-gospodarskog područja. Također je rekla kako je Zakon stavljen u proceduru vrednovanja, a pristupit će se i izmjeni Zakona, a kao glavne ciljeve njegove izmjene navela je povećanje produktivnosti poljoprivrednika, otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti poslovnog okruženja poljoprivredno-prehrambenog sektora i stvaranje uvjeta za razvoj vitalnih ruralnih zajednica. Istaknuto je kako će na izmjeni Zakona raditi Povjerenstvo koje će, kako je najavljeno, u veljači održati svoju prvu sjednicu.