.png)
Zagreb - Odbor za poljoprivredu proveo je u petak raspravu o problematici obavljanja poslova javnih ovlasti u veterinarstvu i funkcioniranja Nacionalne veterinarske službe u odnosu na epidemiološku situaciju u okruženju.
Predsjednica Odbora Marijana Petir uvodno je istaknula kako je sjednica sazvana s ciljem rasprave o trenutačnom stanju, kapacitetima i planovima razvoja veterinarske djelatnosti te potrebi osiguranja jednako učinkovite dostupnosti i provedbe veterinarske djelatnosti na cijelom području Republike Hrvatske te o aktivnostima koje se provode vezano uz pojavu ptičje gripe u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak rekao je kako u Republici Hrvatskoj postoje relativno velika područja koja nisu pokrivena veterinarskom službom što narušava organiziranost i funkcioniranje nacionalne veterinarske službe. - Zato je potrebno žurno revidirati postojeći sustav obavljanja javnih ovlasti u veterinarstvu, uključujući financiranje službe i financiranje službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje, rekao je Zemljak. Dodatnu potporu potrebno je pružiti kroz smanjenje stope PDV-a na veterinarske lijekove i veterinarsko medicinske proizvode s 25 na 5 posto i smanjenje stope PDV-a na veterinarske usluge sa 25 na 13 posto, ali i izmjenu postojećeg zakonodavnog okvira koji regulira obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Rekao je kako smanjeni prihodi veterinarske djelatnosti rezultiraju primanjima veterinarskih djelatnika koja su niža od hrvatskog prosjeka, pa i zatvaranjem veterinarskih ambulanti na ruralnim područjima.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić rekao je kako veterinarska služba, sa svim svojim javnim i privatnim komponentama, ima ključnu ulogu u razvoju i provedbi politika za upravljanje rizicima zdravlja životinja čime se izravno osigurava zaštita zdravlja ljudi i unapređenje sustava sigurnosti hrane.
- Kako se stavovi Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske veterinarske komore u bitnome razlikuju, nužno je ojačati međusobnu komunikaciju kako bi se, između ostaloga i osiguranjem financijskih sredstava, poboljšao status veterinarske struke rekao je Ljubomir Kolarek. - U tom smislu potrebno je razmišljati i o mogućnosti financiranja veterinarskih pregleda poljoprivrednih gospodarstava iz Državnog proračuna, rekao je Kolarek.
- Republika Hrvatska stekla je status zemlje sa stadom slobodnim od pojedinih bolesti životinja što je dobro jer našim proizvođačima osigurava konkurentske prednosti vezane uz međunarodni promet, a nama pruža određenu razinu sigurnosti, kazala je Marijana Petir. Obzirom na različite stavove Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske veterinarske komore vezane uz potrebe i funkcioniranje Nacionalne veterinarske službe, upitala je postoji li dostatan broj veterinarskih djelatnika na terenu, te da li je u Proračunu osigurano dovoljno sredstava za provedbu mjera zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti. Rekla je kako se poljoprivrednici pritužuju na visinu cijene veterinarskih usluga, te je pitala postoji li prostor za smanjenje njihovih cijena. Postavila je i upit o izradi financijske analize kojom bi se ispitala opravdanost smanjenja PDV-a na veterinarske usluge i veterinarsko medicinske proizvode, te što se poduzima kako bi se na malim gospodarstvima unaprijedile biosigurnosne mjere. Zbog povećanja broja divljih svinja, upitala je kako ono utječe na širenje afričke svinjske kuge i kako se isto prevenira. - S obzirom na pojavu ptičje gripe u Sisačko-moslavačkoj županiji, te potom u Varaždinskoj, Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u EU je utvrđeno 57 žarišta, koje se mjere poduzimaju u suzbijanju ove bolesti te imate li informacije je li soj ove bolesti zabilježen kod drugih vrsta životinja osim ptica i peradi i je li opasan za ljude?, pitala je Petir.
Član Odbora Stipan Šašlin je, osvrćući se na aktivnosti koje su se u pojavi ptičje gripe primjenjivale u Baranji prije gotovo 15 godina, istaknuo kako u budućnosti ove mjere treba pametnije planirati i smanjiti moguće negativne ekonomske učinke njihove provedbe. Uz navedeno, zbog pojave novih, Republici Hrvatskoj neuobičajenih vrsta životinja, nužno je uspostaviti kontrolu njihova kretanja i prisutnosti u Republici Hrvatskoj. Podsjetio je i na visoke troškove zbrinjavanja napuštenih životinja zbog monopola koji imaju registrirana skloništa, ali i nepotreban parafiskalni namet nadzora provedbe deratizacije u jedinicama lokalne samouprave.
Uz provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, Josip Đakić je rekao kako zbog tržišne ekonomije nije moguće veterinarima zabraniti da se bave ovim poslom i postavio upit može li se prilagoditi postojeći Pravilnik. Upitao je i za moguće zlouporabe nekih veterinarskih organizacija vezane uz nepotrebno, višestruko cijepljenje pasa. Rekao je kako bi neprovođenje mjera vezanih uz smanjenje brojnog stanja divljači trebalo sankcionirati, a provođenje dodatno stimulirati, između ostaloga i smanjenjem zakupnina.
Na važnost dodatne edukacije i informiranja, posebno uz provođenje biosigurnosnih mjera, upozorila je Đurđica Sumrak i rekla kako bi propisane, naređene mjere trebalo snažnije kontrolirati. Podsjetila je i na visoke iznose sredstava koja se osiguravaju za zbrinjavanje napuštenih životinja u urbanim sredinama
- Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske izvršila je veliki broj nadzora biosigurnosnih mjera, rekao je Goran Jerbić, načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane. Veterinarski inspektori provjeravaju sve prijave na rad veterinarske službe, nisu zaprimljene prijave vezane uz broj cijepljenja pasa, a u nadzorima nisu utvrđena značajnija odstupanja, što potvrđuje i trenutni status Republike Hrvatske po pitanju životinjskih bolesti.
Ivan Zemljak je podsjetio kako veterinarska struka, za razliku od drugih gospodarskih djelatnosti, nije mogla ostvariti prava na potporu tijekom COVID krize. Rekao je kako se psi, sukladno Pravilniku, cijepe u ovisnosti o vremenskoj djelotvornosti cjepiva. Podsjetio je na ograničeni pristup veterinarskim uslugama na području Dubrovačko-neretvanske županije.
U tijeku su konzultacije između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva kako bi se veterinarskim djelatnicima olakšalo sudjelovanje u poslovima dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, odgovorila je Tatjana Karačić iz Ministarstva poljoprivrede. Kazala je kako je broj veterinarskih djelatnika na terenu konstantan i nije bilo značajnijih smanjenja, a financiranje njihovog rada u granicama je raspoloživih mogućnosti. Dodala je da je Ministarstvo zaprimilo financijsku analizu opravdanosti smanjenja PDV-a na veterinarske usluge i veterinarsko medicinske proizvode, ista je u razmatranju kao i mjera kojom bi se ponovno uvelo financiranje veterinarskih pregleda poljoprivrednih gospodarstava. Istaknula je da Ministarstvo poljoprivrede vezano uz ptičju gripu provodi mjere određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica te mjere sukladno europskoj legislativi u svrhu sprječavanja daljnjeg širenja bolesti, obzirom da je ptičja gripa potvrđena i kod domaće peradi.
Snimka sjednice dostupna je na YouTube kanalu Hrvatskoga sabora https://youtu.be/gdTkwkBZeyk.