Odbor za poljoprivredu raspravljao o mjerama kontrole zdravlja i zaštiti od širenja bolesti afričke svinjske kuge

Zagreb - Odbor za poljoprivredu održao je u srijedu tematsku sjednicu o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu bolesti afričke svinjske kuge i upravljanju rizicima vezanim uz širenje ove bolesti. O temi su raspravljali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog veterinarskog instituta, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske i Mađarske poljoprivredne komore, a putem Skypea se u rad sjednice uključio tajnik Copa Cogece, krovne organizacija europskih poljoprivrednika, Pekka Pesonen.

Potpredsjednik Odbora za poljoprivredu Josip Križanić uvodno je podsjetio na razmjere širenja epidemije afričke svinjske kuge koja je zahvatila područje Europe, Rusije, Kine i nekoliko država Afrike. Upozorivši na potrebu tješnje suradnje nadležnih tijela država u okruženju s ciljem sprječavanja širenja i zaustavljanja bolesti istaknuo je kako se ne radi o zoonozi i bolesti od koje obolijevaju ljudi, a jedini način suzbijanja je usmrćivanje zaraženih domaćih i divljih svinja. 

- Nacionalnim kriznim planom za afričku svinjsku kugu i pratećim naredbama i pravilnicima Ministarstvo poljoprivrede pravodobno je odgovorilo na moguće prijetnje širenja ove bolesti u Hrvatskoj, a u ovom trenutku najveća opasnost dolazi s područja Rumunjske, istaknuo je  državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak. Preventivnim mjerama obuhvaćene su biosigurnost u uzgoju svinja i u lovištima, kontrola smanjenja populacije divljih sinja i kako je pokrenuta javna kampanja podizanja svijesti o afričkoj svinjskoj kugi. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je financijska sredstava za naknadu u slučaju potrebe usmrćivanja i sufinanciranje izgradnje zaštitnih ograda, a obilaskom 50 000 registriranih farmi utvrdit će se učinkovitost provođenja biosigurnosnih mjera. 

Govoreći o mađarskim iskustvima, predstavnik Mađarske poljoprivredne komore, Dúl Udó Endre rekao je kako ljudski čimbenik drži odlučujućim za učinkovitu borbu protiv ove bolesti. - Prirodno i/ili umjetno širenje bolesti (preko svinjskih prerađevina) govore o razmjerima mogućeg širenja bolesti, pa je uz edukaciju manjih poljoprivrednih gospodarstava potrebno educirati i nadzorna tijela, ali i kontrolirati prijevoz živih životinja, istaknuo je Endre.  
- Svinjogojstvo je na granici održivosti, pa je uz mjere biosigurnosti potrebno vezati i druge mjere i kontrolirati promet mesa i mesnih prerađevina, mišljenja je predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore, Stjepan Kušec. Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske, Goran Jančo je ukazao na važnost dezinfekcijskih barijera za prijevozna sredstva koja dolaze sa zaraženih područja. 

Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, rekao je kako je ta institucija izvijestila lovce o mjerama koje se provode i naglasio kako je za uspješnost mjere informiranja važno istu provesti i u ruralnim područjima te informirati poljoprivrednike, šumare ali i turiste. U nastavku rasprave upozorio je i na činjenicu kako u Hrvatskoj nema ozbiljnije prerade mesa od divljači.  

- Afrička svinjska kuga ozbiljna je prijetnja gospodarstvu, a najviše zabrinutosti izaziva moguće zatvaranje tržišta istaknuo je tajnik Copa Cogece, Pekka Pesonen.  Upozorio je na to kako je bolest zabilježena u 11 država članica Europske unije uglavnom smještenih u središnjoj i istočnoj Europi. Pesonen je rekao kako je zbog nepostojanja cjepiva kojim se bolest liječi važna međusobna suradnja i razmjena iskustava kako bi se učinkovito upravljalo s divljači (populacijom divlje svinje) i žarišnim područjima. - Upravo zbog navedenog mjere informiranje i educiranja o uzrocima i načinu prenošenja bolesti su ključne, rekao je Pesonen i ukazao na važnost regionalizacije kako bi se zabrana izvoza ograničila samo na zaražena područja.

U raspravi je upozoreno i na problem „meke granice“ s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom kao i na uvoz mesa i mesnih prerađevina iz tih država. Zaključujući raspravu Križanić je podsjetio na razmjere opasnosti afričke svinjske kuge koji bi mogli rezultirati ograničavanjem izvoza, smanjenjem cijena, smanjenje stočnog fonda i propadanjem gospodarstava upozorivši na potrebu jasnijeg normativnog reguliranja kontrola na mjestima dopreme i otpreme životinja.