Zagreb – Potrebno je ponovo otvoriti razgovore o aktualnom zakonskom rješenju o zaštićenim najmoprimcima jer ono nepravedno opterećuje najslabije. Zakon koji regulira ovaj problem predviđa zamjenu za državni stan ili isplatu, a niti je dovoljno stanova niti je dovoljno novca, rekao je Marin Živković na okruglom stolu o iseljavanju zaštićenih najmoprimaca, održanom u organizaciji saborskog Kluba zastupnika Možemo.
Na okruglom stolu sudjelovali su pravnica Vesna Čulinović Weygand, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, zastupnik stranke Možemo u EP-u Gordan Bosanac, zaštićeni najmoprimci Goran Ilić i Saša Lukić te u ime organizatora saborski zastupnik Marin Živković.
Vesna Čulinović Weygand, autorica zahtjeva za ocjenom ustavnosti Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, objasnila je probleme koji proizlaze iz ovog rješenja. –Ovim zakonskim rješenjem povrijeđeno je pravo zaštićenih najmoprimaca na pristup sudu, jer mnoge procesne odredbe ne daju im pravo na žalbu niti pristup sudu sve dok zaštićeni najmoprimci ne budu iseljeni, što je vrlo problematično. Također, zaštićenim najmoprimcima nije osigurana čak ni osnovna zaštita koja je dostupna podstanarima. Povrijeđeno je pravo na dom kao i pravo na jednakost između različitih skupina zaštićenih najmoprimaca i onih koji su otkupili stanove. Postavlja se pitanje je li zakon u skladu s presudom u predmetu Statileo, upozorila je Čulinović Weygand.
Goran Ilić podijelio je osobno iskustvo u ime zaštićenih najmoprimaca, upozorivši da su zaštićeni najmoprimci često stigmatizirani u javnosti, jer im se pripisuju privilegije koje nisu imali. Nakon promjena 1997 godine., nadali su se da će Hrvatska riješiti problem zaštićenih najmoprimaca uspješno kao što su to napravile druge europske države, no do toga nažalost nije došlo. –Puno je problema i pitanja vezanih uz ovu temu: zašto se ono nije riješilo 1997., zašto se nije uzela u obzir prosječna dob zaštićenih najmoprimaca, koji su redom starije životne dobi, za prihvatljivije zakonsko rješenje, zašto Registar stanova nije napravljen ranije, jer prvo su predstavljene mjere, a zatim se išlo u izradu Registra. Pitanje je i zašto se ne primjenjuje važeći Zakon o otkupu stanova iz 1992. koji predviđa fond od prikupljenih sredstava iz procesa otkupa koji bi se koristio za rješavanje stanarskog pitanja zaštićenih najmoprimaca, rekao je Ilić.
Saša Lukić u ime zaštićenih najmoprimaca u Splitu upozorio je da je trenutačno rješenje nacionalna nepravda i izrazio želju da se problem riješi na pošten i pravedan način za sve skupine, i za nositelje stanarskog prava, ali i da se i vlasnicima stanova osigura pravična naknada.
Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, naglasila je da se instituciji pravobraniteljice obraćaju i vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci zbog kršenja prava. –Žao mi je što ovdje nema predstavnika nadležnog ministarstva. Riječ je o kompleksnoj temi koja traje desetljećima, a ovdje smo da ukažemo na ono što treba napraviti bolje, a što je potrebno i zbog aktualne situacije s brojem i cijenama stanova na hrvatskom tržištu, rekla je Šimonović Einwalter. Dodala je kako Pučko pravobraniteljstvo nema alata za praćenje provedbe Zakona, upravo zbog nepoznanica vezanih uz konkretna rješenja. Navela je i izdvojena mišljenja sudaca Ustavnog suda oko ocjene ustavnosti zakona, u kojima i ustavni suci navode da nije sporan zakonski model, već primjena rješenja u praksi odnosno realizacija, budući da Zakon me nudi jamstvo da će mjera biti provediva, posebice u pravičnom roku.
–Oko pitanja poput kamo i kada će se preseliti zaštićeni najmoprimci, jesu li i do koje mjere zgrade izgrađene, Ministarstvo ostavlja dojam nedovoljne transparentnosti jer daje općenite informacije, bez komunikacije rokova i drugih informacija, čije je poznavanje pravo najmoprimaca. Opravdano je pitanje hoće li biti dovoljno nekretnina za zaštićene najmoprimce, rekla je Einwalter.
Gordan Bosanac istaknuo je europsku dimenziju problema. –Europska unija prvi put stanovanje stavlja kao prioritet. Trenutno se vodi debata kako će se europskim sredstvima financirati stambene politike i to otvara vrata da se i pitanje zaštićenih najmoprimaca riješi na pravedniji i održiviji način. Ne treba zaboraviti da je pitanje stanovanja pitanje nacionalnih vlada, no Europa može dati signal kako da države članice rješavaju stambena pitanja. U Europskom parlamentu postoji suglasje oko toga da se financije usmjere u borbu protiv beskućništva, a situacija sa zaštićenim najmoprimcima upravo je situacija u kojoj su ti ljudi upravo u toj opasnosti, naglasio je Bosanac.
Sudionici okruglog stola zaključili su kako je nužno ponovno otvoriti raspravu o ovoj temi te pronaći rješenja koja neće ugroziti dostojanstvo i egzistenciju starijih građana. Podsjetili su i na Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, kojom je Hrvatski sabor potvrdio da starije osobe imaju pravo na dostojanstvo i zaštitu od zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije. Trenutačna politika nepravedno opterećuje najslabije, a još uvijek postoji prostor da se zakon izmijeni i pronađe pravednije rješenje, rečeno je na okruglom stolu Kluba zastupnika Možemo u Hrvatskom saboru.