.png)
Zagreb - Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u srijedu tematsku sjednicu o zlouporabi droga u postojećem zakonodavnom okviru, prevenciji i zdravstvenoj zaštiti. Na sjednici su se okupili predstavnici nadležnih ministarstava, državnih tijela i ustanova kako bi skrenuli pozornost na problem rastućeg trenda ovisnosti o drogama i proveli raspravu o postojećem zakonodavnom okviru, njegovim prednostima i nedostacima te tako pokušali doći korak bliže učinkovitijoj međuresornoj suradnji, boljim zakonskim rješenjima ili prijedlozima za njihovo poboljšanje. Sudionici su, svaki iz nadležnosti svojih institucija, predstavili podatke i dali informacije o stanju i potrebama u području suzbijanja zlouporabe droga.
Kako je rečeno, Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima. Prema istraživanjima 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis. Isto tako, rezultati zadnjih nacionalnih istraživanja govore kako je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo 20 posto ispitanika. Kao najzastupljenija ilegalna droga spominje se kanabis, dok su na drugom su mjestu amfetamini. Prema predstavljenim podacima o liječenju ovisnosti iz 2018. godine, u sustavu liječenja najzastupljeniji su heroinski ovisnici, a kad se pribroje i ovisnici o ostalim opijatima to iznosi 80 posto ukupnog broja liječenih ovisnika.
Na tematskoj sjednici je istaknuto, među ostalim, kako se Nacionalna politika suzbijanja zlouporabe droga temelji na strateškim ciljevima smanjenja ponude i potražnje droga kao i multidisciplinarnom pristupu u provedbi programa. Naglašeno je kako je osnovni cilj Strategije prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga, a temelji njezine provedbe trebali bi biti Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga te Zakon o suzbijanju zlouporabe droga. Rečeno je kako je postojeća Nacionalna strategija s pratećim Akcijskim planom bila na snazi do kraja 2017.godine, a da je tijekom 2019. godine završen rad na novim strateškim dokumentima - Nacrtu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje od 2020.-2029 i Nacrtu Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje 2020.-2024.
Govoreći o stanju i pratećim izazovima u europskim državama ukazano je kako je većina njih usmjerena prema integrativnim politikama u suzbijanju zlouporabe droga, drugih psihoaktivnih tvari i suzbijanju ovisničkog ponašanja. Sudionici su se složili kako takav odgovor na navedene probleme treba biti usklađen i integriran te kako bi novi dokumenti koji se pripremaju trebali predstaviti zaokret i novi pristup u kreiranju integrativne i koherentne politike u ovom području odnosno preusmjeriti dosadašnji nacionalni strateški okvir na sve vrste ovisnosti.
Prema riječima okupljenih stručnjaka ti bi novi dokumenti trebali predstavljati sveobuhvatnu nacionalnu usmjerenost politike prema ovisnostima u cilju smanjenja uporabe legalnih i ilegalnih sredstava ovisnosti te razvoja ovisničkih ponašanja. Politika smanjenja šteta i rizika povezanih s uporabom sredstava ovisnosti trebala bi uključivati provedbu različitih intervencija kojima bi se spriječilo, smanjilo i ublažilo zdravstvene, društvene i gospodarske štete za pojedinca, zajednicu i društvo u cjelini. Te mjere, kako je istaknuto, trebaju biti komplementarne s mjerama iz područja prevencije, liječenja, rehabilitacije i oporavka.
Sudionici tematske sjednice složili su se oko toga kako je potrebno što hitnije usvojiti novu Nacionalnu strategiju djelovanja na području ovisnosti za period 2020.-2029 i novi Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za period 2020.-2024., kojima se određuju aktivnosti, nositelji i rokovi provedbe određenih mjera.