Zagreb – Temeljem zaključka usvojenog na 30. sjednici Odbora za poljoprivredu u četvrtak je u Saboru održana tematska sjednica na kojoj se raspravljalo o trenutnom stanju i aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem ograničavanja i zaustavljanja širenja afričke svinjske kuge (ASK), kao i o preventivnim aktivnostima koje je potrebno poduzeti za suzbijanje ove bolesti.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uvodno je podsjetila prisutne da je Odbor u srpnju 2023. na ovu temu već održao raspravu te pozvao da se nastavi s financiranjem iz državnog proračuna s programima potpore za jačanje i podizanje biosigurnosnih mjera te besplatnih veterinarskih pregleda poljoprivrednih gospodarstva. Nadalje je rekla da je Odbor tada tražio da se ne eutanaziraju zdrave svinje koje se nalaze u zoni zaštite, već da se pronađe model za njihovo stavljanje na tržište i da ih se posredstvom mesne industrije stavi u preradu, predložili su žurno raspisivanje natječaja za financiranje izgradnje mini i pokretnih klaonica, tražili su rješavanje problema divljih svinja koje prenose bolest i rade štete poljoprivrednicima te druge oblike pomoći s ciljem podupiranja svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj.
- Svi znamo da se situacija u 2024. u odnosu na 2023. smirila, sama bolest je izašla iz fokusa javnosti, vjerujem da su sve nadležne službe pratile stanje na terenu imajući u vidu činjenicu na koju stručnjaci upozoravaju, da za ASK ne postoji niti lijek, niti cjepivo, a virulentnost, prema riječima struke, nakon zamrzavanja mesa može biti i do 1000 dana, kazala je Petir.
- Moramo biti odlučni u poduzimanju svih potrebnih mjera za sprečavanje i ograničavanje širenja bolesti, naglasila je predsjednica Odbora istaknuvši ozbiljnost situacije u kojem se danas nalazi Vukovarsko-srijemska i
Osječko-baranjska županija, a koje su glavni pokretači hrvatskog svinjogojstva.
Zastupnica Petir skrenula je pozornost na doprinos ljudskog faktora u širenju ove bolesti te pozvala na pojačanje nadzora kako bi se svim lošim praksama stalo na kraj.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako je ovaj problem ujedno i pitanje nacionalne sigurnosti te je u svrhu što točnijeg informiranja o stanju i poduzetim aktivnostima izvijestio prisutne o kronologiji širenja bolesti afričke svinjske kuge. Osim jednog izdvojenog izbijanja ASK u veljači ove godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji, epidemiološka situacija po pitanju ASK se od srpnja pogoršava u istoj županiji te izbija u Osječko-baranjskoj. Do sada je ASK potvrđena u 45 objekata, 36 u Osječko-baranjskoj i 9 u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U ovoj godini je u svrhu suzbijanja širenja bolesti ukupno usmrćeno 15804 svinja. ASK je potvrđena i u divljih svinja na područjima navedenih županija s do sada ustanovljena 84 slučaja.
- Vodimo paralelno dvije bitke, jednu sa samom zarazom, a drugu s onim što dovodi do širenja ove zaraze, kazao je ministar Vlajčić referirajući se na ljudski faktor i zaražene divlje svinje.
U svrhu upravljanja, praćenja i koordinacije postupaka kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge te osiguravanja brze i učinkovite provedbe mjera potrebnih za kontrolu i suzbijanje ASK na području Hrvatske aktivno su uključeni svi relevantni predstavnici državnih tijela i institucija, a Nacionalni krizni stožer za kontrolu i suzbijanje ASK (NSK) podignut je na najvišu razinu.
- Nacionalni krizni stožer reagirao je brzo te uspostavio jaču kontrolu granica i punktova na pojedinim lokacijama između naseljenih mjesta, uvedena je kontrola putem dronova, pojačano se kontroliraju pristupi svim strateškim farmama, a sve farme zaraženih objekata nalaze se pod nadzorom, istaknuo je ministar Vlajčić koji izravno predsjeda Stožerom.
Nastavno je izvijestio o državnim naknadama za usmrćene svinje kroz pet programa financijskih potpora: za kompenzaciju smanjene vrijednosti tovnih svinja, za obnovu narušenog proizvodnog potencijala, za izostanak prihoda od svinjogojske proizvodnje, gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala te noviji, za provedbu pojačanih biosigurnosnih mjera na objektima na kojima se drže svinje. Također, usvojeni su i strateški sektorski programi do 2030. putem kojih je planirano ulaganje u stočarstvo od 1,33 milijarde eura.
U raspravu su se uključile ravnateljice nadležnih uprava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tatjana Karačić i Renata Ojurović koje su ukazale na to da je situacija s ASK izuzetno dinamična i dosta izazovna te ima tendenciju širenja. Ministarstvo već duži niz godina provodi vrlo intenzivno sve mjere i programe u svrhu suzbijanja bolesti, od analize uzoraka domaćih i divljih svinja, otvorene telefonske linije putem koje je osigurano dežurstvo tijekom i izvan radnog vremena, provođenja edukacija, izdavanje naredbe za potpuni odstrel divljih svinja, do isplaćivanja naknada za odstrel svinje divlje od 100 eura.
Iz Ravnateljstva civilne zaštite sjednici je prisustvovao pomoćnik ravnatelja Davor Spevec koji je objasnio nadležnost i obaveze civilne zaštite na terenu u odnosu na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pomoćnik glavnog državnog inspektora Davor Zec istaknuo je da niti jedna svinja nije eutanazirana bez veterinarskog inspektora i veterinara.
- Ljudi nisu svjesni opasnosti koje proizlaze iz nepridržavanja biosigurnosnih mjera, rekao je državni inspektor Zec ukazujući pri tome i na ljude koji prolaze ili šeću po kontaminiranom području.
Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta Andrea Humski govorila je o ulozi instituta u suzbijanju širenja bolesti, posebno naglasivši da je institut kroz svoje laboratorije odgovoran za uzorak kad „prođe njihova vrata“, a ne za prikupljanje uzoraka i donošenje mjera.
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak je kazao kako su ovlašteni veterinari ti koji na terenu uzimaju uzorke sukladno programima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Također, smatra da je posebno bitno naglasiti da se stiče potpuno krivi dojam da je ASK prisutna samo u Hrvatskoj, dok ostale članice Europske unije nemaju problem s bolešću.
- Kod domaćih svinja ove godine bolest su prijavile Slovačka, Litva, Poljska, Italija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Moldavija, Ukrajina, Estonija, rekao je Zemljak.
Divlje svinje su prijenosnici bolesti, međutim, posebnu odgovornost nose ljudi koji često svinje drže u neregistriranim objektima, ne provode biosigurnosne mjere ne prijavljuju premještanja niti ažuriraju brojno stanje svinja, istaknuto je na sjednici.
U nastavku se raspravljalo o načinima na koje se može bolje utjecati na ljude kako bi shvatili ozbiljnost situacije, spomenute su i različite manifestacije kao mogući okidači za pojavu bolesti, razgovaralo se i o problematici divljači na području parkova prirode, o protokolu uzimanja uzoraka te o postrožavanju sankcija za osobe koje su izravno utjecale na širenje bolesti, kao i o mnogim drugim izazovima i problemima s kojima se susreću svi akteri, bilo da je riječ o uzgajivačima ili službenim osobama zaduženima za suzbijanje širenja bolesti.
Za učinkovito ograničavanje i zaustavljanje širenja afričke svinjske kuge važna je dobra koordinacija svih tijela uključenih u rješavanje ove situacije s odlučnim i strogim provedbama svih mjera na terenu. Isto tako je iznimno bitno da se prenose jasne i provjerene informacije u svrhu sprečavanja širenja dezinformacija, a kako bi se, između ostalog, što bolje nastavilo s provedbom podizanja svijesti svinjogojaca i javnosti o odgovornoj proizvodnji.
Snimku sjednice možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/live/alotBN_v7OI