Potpredsjednik Furio Radin sudjelovao na zasjedanju Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja Parlamentarne skupštine OESS-a

Kopenhagen –  Potpredsjednik Sabora i član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Furio Radin sudjelovao je u srijedu na virtualnom sastanku Glavnog odbora za demokraciju, ljudska prava i humanitarna pitanja kojim je započelo 29. godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a koje se održava od 30. lipnja do 6. srpnja 2021.

Pitanja kao što su stanje multilateralnih rasprava o ljudskim pravima, netoleranciji i diskriminaciji te ulozi zdravstvene zaštite u doprinosu uživanju ljudskih prava potaknula su široku raspravu u kojoj je sudjelovalo više od dvadeset parlamentaraca iz cijeloga svijeta.  
U svojoj uvodnoj riječi, predsjedavajući Kyriakos Hadjiyianni (Cipar) istaknuo je tragični utjecaj koji je pandemija Covida-19 imala posljednjih godinu i pol dana, među kojima i  posljedice po demokratske institucije. – Svi smo se naviknuli na svakodnevne tragedije i komplikacije izazvane pandemijom, ali društvene posljedice također su značajne, rekao je Hadjiyiann te istaknuo kako Covid „duboko utječe na demokratsko funkcioniranje, ali ga ne mora nužno ometati, a razlika između ove dvije vrste proizlazi iz političke volje za prevladavanjem izazova."
Predstavljajući svoje izvješće, izvjestiteljica Odbora Kari Henriksen (Norveška) rekla je da su mnoge zemlje OESS-a zabilježile porast autoritarnosti, ograničenje slobode medija, napade na novinare, slučajeve nasilja u obitelji te virtualnu pandemiju govora mržnje prema manjinama i  izbjeglicama, uključujući ranjivost migranata.

Na sastanku je nadalje istaknuta važnost multilateralne diplomacije u oživljavanju vjere u institucije. Jednostrani su pristupi često kratkoročno lakši, ali ne uspijevaju pružiti održiva rješenja, rečeno je. Također je naglašena potreba jačanja dijaloga, čak i u internetskom formatu, fokusiranom na ostvarivanje humanitarnih ciljeva i interesa zajednica kako bi se postigla trajna rješenja. Razmjena međusobnih iskustava i savjeta putem platforme OESS-ove Parlamentarne skupštine može biti korisna za sve članice. Uz to bi svi parlamenti trebali koristiti ostale alate kojima OESS raspolaže, uključujući stručnu zakonodavnu reviziju putem Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, kao i preporuke OESS-ovog Visokog povjerenika za nacionalne manjine i predstavnika za slobodu medija, preporučeno je tijekom izlaganja.

Posebna je pozornost također skrenuta na posljedice neriješenih sukoba u regiji OESS-a, uključujući  masovni humanitarni utjecaj sukoba na istoku Ukrajine i ilegalne aneksije Krima, kao i sukoba oko Gornjeg Karabaha. Naveden je primjer na području Gruzije, gdje  humanitarna pitanja nastavljaju postojati „dugo nakon što je oružje utihnulo". Stoga su parlamentarci pozvani da od svojih vlada traže angažman oko pronalaska političke volje za obostrano korisna rješenja tih sukoba.

U raspravi o Izvješću Kari Henriksen, parlamentarci su naglasili da, kao najveća svjetska sigurnosna organizacija, OESS može i mora igrati ključnu ulogu u obnovljenom fokusu na rješavanje sukoba usmjerenih na ljude u razdoblju nakon Covida. Nekoliko parlamentaraca izrazilo je zabrinutost zbog situacije s ljudskim pravima u Bjelorusiji i Ruskoj Federaciji, uključujući trajno utamničenje oporbenih političara. Sudionici su nadalje raspravljali i o fenomenu okrivljavanja Azijaca za pandemiju Covida-19, porastu nasilja u obitelji, pitanju univerzalne zdravstvene zaštite kao ljudskog prava, slobodi medija i situaciji migranata i izbjeglica na području djelovanja OESS-a.

Potpredsjednik odbora Michael Georg Link (Njemačka) govorio je o promatranju izbora, napominjući poteškoće koje je pandemija stvorila u ovoj važnoj aktivnosti OESS-a. Link je pozvao kolege na sudjelovanje u budućim misijama i naglasio važnost daljnjeg praćenja izbora kako bi se osiguralo da države sudionice uredno razmatraju preporuke OESS-a.

29. godišnje zasjedanje Parlamentarne skupštine OESS-a odvija se u hibridnom formatu tijekom sljedećih nekoliko dana. Zasjedanje videokonferencijskim putem 30. lipnja te 1. i 2. srpnja održat će tri Glavna odbora, dok će se Stalni odbor i plenarna sjednica održati u Beču u Hofburgu 5. i 6. srpnja. Svi sastanci se izravno emitiraju na skupštinskim Facebook i YouTube kanalima.