Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir prisustvovala je u petak na trećem Hrvatskom šumarskom forumu (CROFOR-u, Croatian forestry forum), na kojemu je u organizaciji Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije održan panel o temi: „260 godina kasnije: Hrvatsko šumarstvo između tradicije i inovacije“.
Uz zastupnicu Marijanu Petir, na panelu su sudjelovali mr.sc. Goran Gregurović, voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr. sc. Josip Margaletić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i mr. sc. Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama d.o.o., a panelom je moderirala Zrinka Grancarić.
Dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije profesor doktor znanosti Josip Margaletić uvodno je kazao: “Generacijama je potvrđeno održivo, ekološko i uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima radi optimalnoga prinosa šumskih proizvoda, očuvanja vode, zraka i tla te očuvanja biljnoga i životinjskoga svijeta u prirodnim šumama, ali i važnost urbanih šuma i ekosustava urbanog šumskog zelenila. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije slijedi tradiciju hrvatskog šumarstva te promiče potrajno gospodarenje šumskim ekosustavima kao jedini ispravni put očuvanja uravnoteženoga pristupa višenamjenskom korištenju šuma kako bi one i u budućnosti, uz gospodarske dobrobiti, zadržale svoje općekorisne funkcije. Organizacijom ovoga događanja akademskoj zajednici, studentima, šumarskoj i drvno-tehnološkoj struci te sveukupnoj javnosti predstavljena je bogata povijest i aktualna pitanja koja snažno i višeslojno obilježavaju šumarsku struku u Republici Hrvatskoj.“
Uvodno predavanje o daljinskim istraživanjima i kakav je njihov doprinos održivom upravljanju šumskim ekosustavima održala je profesorica doktorica znanosti Renata Pernar.
Marijana Petir je čestitala članovima stručne i znanstvene šumarske zajednice na 260. godina organiziranog šumarstva u Republici Hrvatskoj te rekla da su šumarski i poljoprivredni sektor kroz drvnu industriju i proizvodnju biomase potencijalni pokretači zapošljavanja i stvaranja "zelenih radnih mjesta" u ruralnim i regionalnim gospodarstvima koji mogu dovesti i do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače, pa time i do pojačanog interesa za život i rad u ruralnim područjima.
Posebno je naglasila multifunkcionalne potrebe i ulogu šuma te važnost očuvanja bioraznolikosti, osiguranja kvalificirane radne snage, informiranja i edukacije javnosti o značaju i svim ulogama šuma, kao i digitalizacije i informatizacije, ali i potreba drugih gospodarskih aktivnosti, pa time i poljoprivrede i samih ruralnih područja u kojima su šume smještene. Kao pokretače daljnjeg razvoja na šumi baziranih industrija, Petir je istaknula finalizaciju proizvodnje i zaustavljanje izvoza sirovina, što podrazumijeva modernizaciju proizvodnje i ulaganje u znanje i istraživanje te osiguranje potpore ulaganjima i kreiranje financijskih instrumenata kojima će se povećati dodana vrijednost proizvodnje.
- Pri tome važnu ulogu ima biogospodarstvo, a da je to tako potvrdila je i Europska komisija istaknuvši kako Republika Hrvatska s bogatim izvorima biomase ima jedan od najvećih potencijala u Europskoj uniji za razvoj biogospodarstva, međutim, taj je potencijal trenutačno neiskorišten, rekla je Marijana Petir i pozvala na bolje planiranje aktivnosti te pametnije upravljanje europskim i nacionalnim sredstvima kako bismo osigurali rast sektora.
Petir je upozorila i na izazove koje pred nas stavljaju nove europske politike i Strategija Europske Unije za šume do 2030. godine, te je rekla da ih treba shvatiti ozbiljno i zastupati hrvatske interese kako bismo očuvali i zaštitili naše šume, inzistirajući pri tome na važnosti prepoznavanja i vrednovanja specifičnosti i različitosti šumskih područja u Uniji i zadržavanju šumarstva u nadležnosti država članica.
Na panelu je istaknuto kako je Marijana Petir kao europarlamentarka izborila izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. tzv. LULUCF. Time je Hrvatska prvi put u jednom od europskih propisa dobila izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju. Bez ovog izuzeća drvno-prerađivački sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku, jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova, koje hrvatske šume apsorbiraju, ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.
Petir je istaknula kako Odbor za poljoprivredu kontinuirano raspravlja o temama vezanim uz šumarski i drvoprerađivački sektor, a i prva tematska sjednica u ovom sazivu Hrvatskoga sabora bila je posvećena revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama, kao i drugim aspektima šumarskog sektora.
U svojim preporukama za jačanje šumarskog sektora, Odbor za poljoprivredu je predložio da treba osigurati institucionalnu i financijsku podršku šumarskoj struci, dati potporu stručnim i znanstvenim naporima šumarskog sektora u praćenju, motrenju i prikupljanju podataka o šumama, jačati otpornost šumskih ekosustava i genetskim resursa o kojima ovisi šumarstvo i osigurati dovoljne količine šumskog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj. -Odbor je pozvao i da se drvo kao materijal uključi u društveno odgovornu zelenu javnu nabavu, te je ukazao na potrebu i važnost pravedne raspodjele drvne sirovine, zaključila je Petir.