Rim – Na poziv predsjednika Odbora za vanjske i europske poslove Zastupničkog doma Talijanskog parlamenta Giulia Tremontija, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara i članica Odbora Jasna Vojnić boravili su u bilateralnom radnom posjetu Talijanskoj Republici.
Tijekom vrlo uspješnog posjeta, kojeg su obje strane opisale kao susret dvije susjedne prijateljske zemlje koje imaju brojne zajedničke interese, održani su sastanci s Odborom za vanjske i europske poslove Zastupničkog doma Talijanskog parlamenta na čelu s Giulijem Tremontijem, Odborom za vanjske poslove i obranu Senata Talijanske Republike na čelu s predsjednicom Stefaniom Craxi, Odborom za politiku Europske unije Zastupničkog doma predvođenog predsjednikom Alessandrom Giglio Vigna, Izaslanstvom Talijanskog parlamenta u Parlamentarnoj skupštini NATO-a kojeg vodi Lorenzo Cesa, Međuparlamentarnom skupinom prijateljstva Italija-Hrvatska s voditeljicom Valentinom D'Orso i dr. Matteom Bonomijem iz Instituta za međunarodne odnose (IAI). Tijekom boravka u Talijanskoj Republici održan je sastanak i s mons. Januszom Blachowiakom iz Državnog tajništva Svete Stolice.
Na sastancima su dominirale teme bilateralnih odnosa, situacije na Zapadnom Balkanu i proširenja Europske unije te situacije na Mediteranu i pitanja ilegalnih migracija, ruske agresije na Ukrajinu i aktualne situacije na Bliskom istoku kao i izdvajanja za obranu i pitanja međunarodne sigurnosti. Uz to potvrđena je obostrana želja dodatnog usklađivanja politika prema susjedstvu i daljnjoj bilateralnoj parlamentarnoj suradnji kroz razmjenu iskustava i zajednički rad u okviru međuparlamentarnih formata poput Međuparlamentarne konferencije o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, sastancima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenata (AFET), ali i u okviru parlamentarne dimenzije platformi koje okupljaju zemlje na Mediteranu radi veće afirmacije pitanja od zajedničkog interesa poput EU MED9, SEI i Jadransko-jonske inicijative.
U svojim izlaganjima predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara inzistirao je na temama koje su od velike važnosti za našu sigurnost, posebice situaciju na Zapadnom Balkanu s obzirom da Hrvatska zbog svog iskustva i zemljopisnog položaja ima najbolji uvid u situaciju na tom području, što je izazvalo veliki interes talijanske strane. Predsjednik Odbora Krstulović Opara posebno je naglasio da je Hrvatska najzainteresiranija za napredak zemalja na Zapadnom Balkanu jer želi imati mirno, uspješno i stabilno susjedstvo za što je najbolja garancija članstvo država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji utemeljeno na vlastitim zaslugama i ispunjavanju kriterija. Zato je važno zadržati fokus Europe na tom području.
Istaknuo je kao važnu činjenicu da je hrvatski premijer Andrej Plenković svojim zalaganjem stavio kao jednu od točki na Europsko vijeće ovoga tjedna upravo raspravu o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tijekom sastanaka u Talijanskom parlamentu obje strane su utvrdile da je prihvaćanje europskih vrijednosti i usklađivanje zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije jedan od važnih kriterija. Što se tiče Bosne i Hercegovine predsjednik Odbora Krstulović Opara je naglasio kako Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinim granicu dužu od tisuću kilometara, a u toj zemlji Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda pa nam je vrlo važno donošenje izborne reforme u Bosni i Hercegovini radi jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, mogućnosti da Hrvati izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BIH kao i funkcionalnosti zemlje. Hrvatska graniči i sa Srbijom i Crnom Gorom iz kojih u Hrvatsku dolaze ilegalni imigranti koji u Srbiju, Crnu Goru i BIH dolaze kao turisti zbog nepostojanja viznog režima u tim zemljama za državljane trećih zemalja što predstavlja sigurnosnu prijetnju Hrvatskoj i Europskoj uniji. Naglasio je da je potrebno nastaviti pružati snažnu potporu Ukrajini, žrtvi ruske agresije, kako bi im se kroz posebni položaj u pristupnim pregovorima što prije omogućilo otvaranje prvog klastera te predložio omogućavanje posebnog položaja u pristupnom pregovaranju i za Bosnu i Hercegovinu kako bi se onemogućili mehanizmi koji blokiraju europski put Bosne i Hercegovine od strane prestavnika Republike Srpske. - Približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji bio bi ogroman poticaj i drugim zemljama Zapadnog Balkana da nastave svoj europski put, rekao je predsjednik Odbora Krstulović Opara.
Osvrnuo se i na situaciju u Srbiji i višemjesečne studentske prosvjede u toj zemlji koji traže demokratske promjene te Crnu Goru i založio za pružanje potpore demokratskim snagama u tim zemljama kako bi nastavile svoj europski put i oduprle se ruskom utjecaju kojemu nije u cilju njihov ulazak u Europsku uniju i usvajanje europskih vrijednosti nego destabilizacija Europe. Uz to zbog protivljenja Grčke, a potom i Bugarske Sjeverna Makedonija koja je promijenila i svoje ime kako bi uklonila prepreke za započinjanje pregovora s Europskom unijom i dalje ne napreduje u pregovorima, a sada zbog dugog čekanja u toj zemlji jača euroskepticizam. - Stoga je suradnja Italije i Hrvatske, dvije prijateljske susjedne države, članice Europske unije i NATO-a koje odlično poznaju situaciju na Zapadnom Balkanu, ključno za postizanje većeg razumijevanja u Europskoj uniji o važnosti što skorijeg uključivanja ovog područja u Europsku uniju za mir, stabilnost i sigurnost Europe, zaključno je rekao predsjednik Odbora Krstulović Opara.
Članica Odbora Jasna Vojnić iz prve ruke ispričala je situaciju u Srbiji i kakav je položaj hrvatske zajednice u toj zemlji. Istaknula je da govori kao svjedok i glas mnogih ljudi u Srbiji koji danas nemaju gdje i kome reći istinu te dodala kako ono što se događa u Srbiji više nije pitanje unutarnje politike nego temeljnih prava, europskih vrijednosti i sigurnosti u cijeloj regiji. Naglasila je kako građani Srbije uporno prosvjeduju na ulicama više od godinu dana za nešto što bi u Europskoj uniji trebalo biti samo po sebi razumljivo, a to su prije svega sloboda, istina i pravdu. Teško je povjerovati da institucije u Srbiji o tome šute, a mediji kontrolirani od vlasti izvještavaju kao da se ništa ne događa, a tko se usudi govoriti protiv vlasti, može izgubiti posao i biti izložen javnom linču. U takvom sustavu manjine, poput hrvatske, u potpunosti su isključene iz odlučivanja, politički ignorirane i marginalizirane. - Ono što najviše zabrinjava je širenje straha i mržnje prema Hrvatima, rekla je Jasna Vojnić i dodala da srpske vlasti vide u Hrvatskoj krivca za sve probleme u svojoj zemlji. Naglasila je zaključno kako je nužna pomoć Europske unije jer pitanje proširenja na zemlje Zapadnog Balkana pitanje je europske sigurnosti.
U srdačnim i otvorenim razgovorima naglašena je važnost ovakvih razmjena iskustava između odbora o temama iz područja vanjske politike i međunarodne sigurnosti, ali i potreba za zajedničkim istupanjem o usuglašenim stajalištima na međunarodnim platformama kako bi se dao veći značaj raspravama o temama od zajedničkog interesa za obje zemlje poput situacije na Zapadnom Balkanu ili pitanja koja su vezana za Mediteran, pri čemu su obje strane posebno istaknule ulogu povjerenice Europske komisije za Mediteran Dubravke Šuice koja radi na novom Paktu za Mediteran koji će ojačati sredozemne dimenzije EU politika koje su važne i Hrvatskoj i Italiji s obzirom na njihovu mediteransku orijentiranost, a to je posebno značajno radi jačanja sigurnosti i ekonomske otpornosti Mediterana.
Predsjednik Odbora Krstulović Opara i članica Odbora Jasna Vojnić održali su i sastanak s mons. Januszom Blachowiakom iz Državnog tajništva Svete Stolice na kojem se razgovaralo o bilateralnim odnosima Republike Hrvatske i Svete Stolice i globalnim pitanjima te je iskazano obostrano zadovoljstvo dugogodišnjim odličnim odnosima.
Posjet Talijanskoj Republici završio je dogovorom predsjednika vanjskopolitičkih odbora Tremontija i Krstulovića Opare za potrebom nastavka i daljnjeg intenziviranja suradnje između dva odbora.