Zagreb – O položaju Hrvata u Republici Sloveniji raspravljalo se u četvrtak na tematskoj sjednici saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na kojoj su uz članove tog Odbora te Odbora za vanjsku politiku sudjelovali predstavnici Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, koji okuplja 13 društava koja djeluju na području Republike Slovenije. Na sjednici su sudjelovali i Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH te Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH.
–Hrvati u Sloveniji nemaju zakonom definirani status nacionalne manjine, niti ostvaruju zakonom definirana prava vezana uz nacionalnu manjinu. Priznanje statusa Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Sloveniji otvoreno je pitanje još od 1991. godine, uvodno je rekla predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić izrazivši posvećenost hrvatske politike da se to pitanje riješi.
U Republici Sloveniji status nacionalne manjine jamči se Ustavom Republike Slovenije, pa je status nacionalne manjine priznat Talijanima i Mađarima koji su u članku 64. Ustava Republike Slovenije definirane kao „autohtone nacionalne zajednice“ te imaju po jednog zastupnika u Državnom zboru (parlamentu). Budući da se hrvatska zajednica u Sloveniji smatra višestoljetnom autohtonom zajednicom, na bilateralnoj razini, ali i od strane hrvatske zajednice poduzimane su razne, kontinuirane aktivnosti i inicijative prema institucijama Republike Slovenije kako bi se i Hrvati u Sloveniji Ustavom priznali kao nacionalna manjina, no to dosad nije imalo željeni ishod.
Sa svrhom bolje koordinacije tih aktivnosti, u veljači 2018. godine osnovano je Povjerenstvo za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji, čiji je predsjednik državni tajnik Zvonko Milas, a članovi su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Središnjeg državnog ureda te predstavnici Hrvata iz Slovenije. Povjerenstvo se redovito sastaje s namjerom koordiniranja i usustavljivanja aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju i razvijanju hrvatskoga identiteta te definiranju statusa Hrvata i priznanju hrvatske nacionalne manjine u Republici Sloveniji.
U svom izvješću iz lipnja 2025., stručni odbor Vijeća Europe poziva Republiku Sloveniju da u priznate manjinske jezike uvrsti i hrvatski jezik kao jezik zajednice koja tradicionalno živi na njezinu teritoriju. Već je ranije, u srpnju 2021. Odbor ministara Vijeća Europe ponovio svoju od ranije postojeću preporuku slovenskim vlastima da trebaju priznati hrvatski, uz njemački i srpski jezik, kao tradicionalni manjinski jezik i osigurati uvjete za njegovu zaštitu i korištenje.
–Državni zbor Republike Slovenije 2024. godine usvojio je Zakon o ostvarivanju kulturnih prava nacionalnih zajednica pripadnika naroda bivše SFRJ u Republici Sloveniji, kojim nije omogućen nikakav napredak, nego je naprotiv samo potvrđeno postojeće stanje, rekao je Đanino Kutnjak, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Republici Sloveniji. Dodao je kako se status Hrvata u Sloveniji ne može riješiti kolektivnim pravima za pripadnike naroda bivše SFRJ, budući da su Hrvati, za razliku od ostalih, autohtoni narod na području Slovenije.
Navedenim zakonom se usto ne rješava pitanje parlamentarnog predstavništva, što mu hrvatska zajednica u Sloveniji također zamjera. Predstavnici Hrvata iznijeli su i podatak kako je hrvatska zajednica puno veća od talijanske i mađarske koje su priznate kao nacionalna manjina.
Kao predsjednik krovne organizacije hrvatske zajednice u Sloveniji, Đanino Kutnjak zatražio je potporu Hrvatskog sabora u rješavanju statusa Hrvata u Sloveniji donošenjem deklaracije.
–Nije opravdano negirati status nacionalne manjine. Pitanje manjine je pitanje međunarodnog prava i kao takvo bi ga Slovenija trebala ugraditi u svoje zakonodavstvo, istaknula je državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić dodavši kako Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na bilateralnoj i međunarodnoj razini ne propuštaju priliku za razgovor o ovoj temi te da će i nadalje nastaviti s koordiniranim aktivnostima u cilju priznanja Hrvata kao nacionalne manjine u Sloveniji.
–Hrvatska ima izrazito visoke standarde zaštite nacionalnih manjina, no načelo reciprociteta prestaje vrijediti u trenutku ulaska u EU, kazao je, pak, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović-Opara izrazivši uvjerenje kako bi hrvatska zajednica svoju brojnost mogla iskoristiti kao politički kapital na predstojećim parlamentarnim izborima u Sloveniji.
Tematska sjednica o položaju Hrvata u Sloveniji zaključena je izrazima potpore kako vladajućih tako i oporbenih zastupnika da će poduzeti sve u svojoj moći kako bi Hrvati u Sloveniji ostvarili status nacionalne manjine, osobito u cilju očuvanja hrvatskog identiteta za iduće generacije.
–Nastavit ćemo sa svojim planiranim aktivnostima, zaključila je predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, a Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske donijet će i zaključak s tematske sjednice.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Republici Sloveniji živjelo je 35.642 Hrvata, a 54.079 stanovnika izjasnilo se da im je hrvatski materinski jezik. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine (54.212) Hrvata vidljiv je znatno smanjeni broj što je posljedica integracije i asimilacije u slovensko društvo. Noviji popisi stanovništva Slovenije iz 2011. i 2021. godine nisu uključivali prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovništva Republike Slovenije.