Zagreb - U organizaciji Odbora za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na inicijativu predsjednice Udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorice Gregurić, održan je okrugli stol pod nazivom „Zakonska zaštita Deklaracije o Domovinskom ratu“.
Cilj okruglog stola bio je potaknuti stručnu i javnu raspravu o potrebi donošenja zakonskog okvira kojim bi se Deklaracija o Domovinskom ratu, usvojena 2000. godine u Hrvatskome saboru, zaštitila od političkih i interpretativnih zloupotreba, te učvrstila njezina trajna vrijednost u temeljnim državnim aktima Republike Hrvatske.
Predsjednik Odbora za ratne veterane Josip Đakić istaknuo je važnost Deklaracije kao jednog od najvažnijih dokumenata novije hrvatske povijesti, kojim se jasno definira karakter Domovinskog rata kao obrambenog, pravednog i oslobodilačkog. Podsjetio je kako su, uoči donošenja Deklaracije o Domovinskom ratu, hrvatski branitelji i udruge proizašle iz Domovinskog rata su potpisivanjem i predajom 450 tisuća potpisa tadašnjem predsjedniku Hrvatskoga sabora Zlatku Tomčiću, pokrenuli inicijativu za donošenje akta kojim bi se utvrdila istina o Domovinskom ratu. Na temelju te inicijative, Hrvatski sabor je 13. listopada 2000. godine donio Deklaraciju o Domovinskom ratu, kojom je potvrđena istina o Domovinskom ratu i zaštite vrijednosti koje su iz njega proizašle. Naglasio je kako Deklaracija predstavlja temelj nacionalnog identiteta i državnosti moderne Republike Hrvatske te da je njezina zaštita nužna kako bi se očuvalo dostojanstvo hrvatskih branitelja i svih žrtava rata. Istaknuo je da Deklaracija učvršćuje nacionalno jedinstvo i sprječava manipulacije poviješću, ali da se njezina načela često omalovažavaju bez sankcija. Predložio je mogućnost da se u Kazneni zakon doda odredba kojom bi se kršenje Deklaracije sankcioniralo.
Predsjednica Udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara Zorica Gregurić upozorila je na pojave u javnosti i medijima koje sustavno umanjuju žrtvu branitelja i Domovinskog rata. Smatra da Deklaracija ima velik politički i moralni značaj, ali nema dovoljnu pravnu i institucionalnu zaštitu, zbog čega su njezina načela u javnom prostoru sve češće predmet relativizacije, omalovažavanja i iskrivljavanja. Predložila je donošenje posebnog Zakona o vrijednosti Deklaracije o Domovinskom ratu ili Zakona o Domovinskom ratu, koji bi imao cilj zaštititi povijesnu istinu i kojim bi se zabranilo i sankcioniralo javno poricanje ili iskrivljavanje Deklaracije. Istaknula je da bi se u obrazovni sustav uveo obvezni sadržaj o Domovinskom ratu u skladu s Deklaracijom. Naglasila je da takav zakon ne bi ograničavao slobodu govora, već bi štitio povijesnu istinu i dostojanstvo hrvatskih branitelja.
Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža poručio je da Ministarstvo podržava raspravu, ali da se zaštita Deklaracije može ostvariti kroz postojeće zakone i propise ako se oni dosljedno primjenjuju.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić, naglasila je da Kazneni zakon već štiti ugled Republike Hrvatske i da se kroz te odredbe može štititi i Domovinski rat. Smatra da Deklaraciju treba učiniti vidljivijom u društvu, ali ne nužno zakonski sankcionirati njezino kršenje.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Ante Nazor, istaknuo je važnost znanstvenog pristupa povijesnim činjenicama i pozvao na odgovorno javno djelovanje svih institucija u zaštiti istine o Domovinskom ratu.
U raspravu su se također uključili svi prisutni saborski zastupnici i predstavnici braniteljskih udruga.
Sudionici su se složili da zaštita Deklaracije ne bi trebala ograničavati slobodu izražavanja, već jasno definirati pravni okvir koji onemogućuje manipulacije i krivotvorenje povijesne istine u javnom prostoru. Naglašeno je da Domovinski rat mora ostati neupitna povijesna činjenica i temelj državnog identiteta, a Deklaracija o Domovinskom ratu trajni simbol jedinstva hrvatskog naroda.