Zagreb - U organizaciji Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka u četvrtak je u Hrvatskome saboru održan okrugli stol o temi: „Utjecaj politike dohodaka na inflaciju u RH“.
Tom prigodom svoje uvide i razmišljanja o aktualnoj temi dali su: direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a Alan Bobetko, prof. dr. sc. Đula Borozan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, glavni savjetnik ministra financija Matej Bule, predsjednik HSLS-a, saborski zastupnik i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, predsjednik Kluba zastupnika HSLS-a i NZ Vladimira Bileka Darko Klasić, izv. prof. dr. sc. Ozana Nadoveza s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te državni tajnik Ministarstvu gospodarstva Goran Romek. Skupu su prisustvovali i saborski zastupnici Anamarija Blažević, Ljubica Lukačić, Danica Baričević, Boris Piližota, Ninoslav Raspudić i Vesna Vučemilović. Okrugli stoj je moderirao Mirko Budiša, zamjenik predsjednika HSLS-a i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je uvodno izlaganje održao Davor Kunovac, izvršni direktor Sektora istraživanja HNB-a.
- Unatoč brojnim pozitivnim gospodarskim pokazateljima – visokom rastu BDP-a, porastu realnih plaća i snažnoj osobnoj potrošnji – inflacija je ostala tema od najvećeg javnog interesa. Na inflatorna kretanja snažno je utjecala potražna strana ekonomije potaknuta porastom plaća, velikim priljevom novca u gospodarstvo, visokim doznakama iz inozemstva, sredstvima iz EU fondova, stranim ulaganjima, rastom javne potrošnje i povećanom kreditnom aktivnošću, rečeno je na okruglom stolu.
Nadalje, sudionici su istaknuli da je za učinkovitu borbu protiv inflacije ključno razumjeti njezine izvore. U proteklih pet godina najveći utjecaj imali su globalni poremećaji – pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini. Iako je doprinos rasta plaća i profitnih marži ukupnoj inflaciji bio relativno skroman (1–1,5%), njihov je utjecaj na održavanje inflacije na povišenoj razini u novijem razdoblju sve izraženiji.
Ocijenjeno je da su dosadašnje mjere države, posebno one vezane uz smanjenje stopa PDV-a – za što je izdvojeno više od 2 milijarde eura – bile općenito korisne za građane, ali nerazmjerne, jer su najviše pogodovale onim kućanstvima koja najviše troše. Najranjiviji građani, koji su najteže osjetili posljedice rasta cijena, od tih su mjera imali najmanje koristi. Stoga je naglašena potreba jasnog razdvajanja mjera za suzbijanje inflacije od mjera koje ublažavaju njezine socijalne posljedice.
HSLS je predstavio tri ključne mjere za suzbijanje inflacije: uvođenje jasnih i objektivnih kriterija za rast osnovice plaća u javnom sektoru, pri čemu bi, uz troškove života, trebalo uključiti i pokazatelje rasta društvene produktivnosti; usporavanje rasta javne potrošnje napuštanjem neselektivnih mjera poput administrativnog ograničavanja cijena i općih poreznih smanjenja, te racionalizacijom broja zaposlenih i ubrzanom digitalizacijom državne uprave radi obuzdavanja rasta mase plaća; i zaoštravanje uvjeta za potrošačke kredite kako bi se ograničila potrošnja koja dodatno potiče inflaciju, bez negativnog utjecaja na investicije.
Kao mjere za ublažavanje posljedica inflacije, HSLS predlaže uvođenje ciljane pomoći socijalno ugroženima kroz proračunske transfere umjesto administrativnih ograničenja cijena, jer bi se tako osiguralo da podrška doista dođe do onih koji je najviše trebaju.
Videosnimka okruglog stola dostupna je na saborskome YouTube kanalu na adresi: https://www.youtube.com/live/Hno7NYSg3H0