Zagreb – Na okruglom stolu naziva "Minimalna plaća u zemlji maksimalnih profita: slučaj Ine kao ogledalo sustava" raspravljalo se o položaju radnika INA Grupe, o gušenju sindikalnog organiziranja i o širem pitanju pravedne raspodjele dobiti u Hrvatskoj.
Okrugli stol organizirali su zastupnici Kluba zastupnika Možemo! u suradnji s Nezavisnim sindikatom radnika Hrvatske (NSRH), u kontekstu pravomoćne presude kojom su poništeni nezakoniti izbori za radničko vijeće Ine.
Na panelu su govorili saborski zastupnici Kluba zastupnika Možemo! Jelena Miloš i Marin Živković, predsjednica NSRH-a Marina Palčić, sindikalni predstavnik Boris Cerovac, glavni tajnik NSRH-a Dejan Jakupović i radnik iz Riječke rafinerije Darko Kovačević.
Predsjednica NSRH-a Marina Palčić podsjetila je da je pravomoćna sudska presuda kojom su poništeni izbori za radničko vijeće dokaz da su radnici bili lišeni osnovnog demokratskog prava na izbor svojih predstavnika u radničkom vijeću. Napomenula je da je dizanje minimalne plaće nažalost gotovo jedini pokretač da se u tako profitabilnoj kompaniji podignu plaće.
Sindikalni predstavnik Boris Cerovac istaknuo je da su osnovne plaće mnogih radnika u Ini jedva iznad minimalca. - U firmi koja ostvaruje stotine milijuna eura dobiti mnogi radnici na benzinskim postajama zarađuju niti tisuću eura bruto osnovne plaće, rekao je Cerovac. Napomenuo je da postoji značajan prostor za puno ravnomjerniju i pravedniju raspodjelu dobiti.
Dejan Jakupović upozorio je na sve sofisticiranije oblike gušenja radničkog organiziranja, od proglašavanja štrajkova nezakonitima, do novih utvrđivanja reprezentativnosti za vrijeme procesa mirenja te je predložio izmjene zakona o reprezentativnosti koje bi zaštitile radnike koji su u procesu pregovaranja.
Darko Kovačević, radnik iz Riječke rafinerije je napomenuo kako je razina odgovornosti i težina posla debelo iznad osnovne plaće od 900 eura za operatore koji tamo rade, pogotovo u odnosu na rastuće troškove života.
Saborska zastupnica Jelena Miloš istaknula je da se u slučaju Ine vidi šira slika hrvatskog tržišta rada: - Dok profiti kompanija rastu, plaće stagniraju. Više od polovice zaposlenih u maloprodaji u Ini radi za plaće tik iznad minimalne, kazala je Miloš dodavši kako Hrvatska mora prestati biti zemlja jeftine radne snage te minimalna plaća mora rasti i mora omogućiti dostojanstven život. Podsjetila je na prijedloge Možemo! za novi model određivanja minimalne plaće, za njezino vezivanje uz košaricu troškova života, redovito dvogodišnje usklađivanje s inflacijom te uvođenje transparentne formule rasta, neovisne o političkim ciklusima. Napomenula je i da se dodaci, kao što su dodaci na staž ne bi trebali obračunavati u minimalnu plaću pa da su radnici i sa 20 godina staža na minimalcu. - Staž se mora dodatno platiti, zaključila je Miloš.
Istaknuto je i da je profesor ekonomije Viktor Viljevac nedavno napravio analizu kojom je pokazao da su profiti u protekle četiri godine rasli puno više od plaća, i ne samo to, nego da su profiti rasli i u onim poduzećima koja isplaćuju najniže plaće.
Moderator rasprave Marin Živković naglasio je da je INA simbol šireg problema odnosa prema radu u Hrvatskoj. - Dok država nema hrabrosti oporezovati ekstra profite banaka, trgovačkih lanaca i nekretninskih špekulanata, nama i dalje puno radnika najprofitabilnijih firmi radi na minimalcu. Ako se ne osigura sindikalna zaštita i kolektivno pregovaranje, Hrvatska će nastaviti biti zemlja siromašnih radnika i bogatih poslodavaca, kazao je Živković.
Sudionici okruglog stola su zaključili kako Hrvatska ima ogroman prostor za rast plaća u privatnom sektoru, ne samo kroz povećanje minimalne plaće već i kroz pravedniju podjelu dobiti. Smatraju da je važno otvarati pitanja preraspodjele dobiti kao i pravednijeg oporezivanja i raspodjele tereta te je potrebno osigurati jaču sindikalnu zaštitu, poštene uvjete rada i sustav koji će nagrađivati rad, a ne špekulacije.