.png)
Zagreb – U Saboru je u petak održana tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport posvećena pitanju rješavanja stambenog pitanja mladih. Na sjednici su prezentirani i analizirani modeli na koje se do sada ovaj važan problem pokušao riješiti, a dani su i primjeri i prijedlozi koji bi na učinkovit način mogli pomoći mladima u stambenom zbrinjavanju.
Uz saborske zastupnike, u radu sjednice sudjelovali su stručnjaci za demografiju i mlade, ekonomisti, predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, HGK, akademske zajednice i udruga civilnog društva.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović uvodno je podsjetila kako je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) 15. veljače 2023. objavila javni poziv kreditnim institucijama da dostave ponudu za sklapanje ugovora s Republikom Hrvatskom kojom se obvezuju odobravati subvencionirane stambene kredite za rješavanje stambenog pitanja. Time je krenuo je još jedan novi krug subvencioniranih kredita za mlade ispod 45 godina, ujedno i zadnji.
− Imajući u vidu visok rast cijena nekretnina u Zagrebu i Dalmaciji, ova mjera otvara brojne polemike, koliko je ona rješenje, a koliko izvor problema, te se postavlja pitanje hoće li državne subvencije doista pomoći mladima da riješe stambeno pitanje i hoće li dodatno poremetiti tržište i izazvati novi rast cijena, kazala je Vučemilović.
- Govori se i o subvencioniranju najma, no to isto otvara pitanje, hoće li to poskupiti najam, rekla je Vučemilović dodavši kako uz prirodni pad stanovništva i iseljavanje postoje opravdani strahovi da će te tendencije na tržištu cijena nekretnina dodatno pogoršati demografsku sliku Hrvatske.
Modalitete kojima Grad Dubrovnik želi pomoći mladim obiteljima u stambenom zbrinjavanju prikazao je gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković. – Kako bi osigurali da stanove dobiju oni koji trebaju, Grad je odlučio svojim sredstvima izgraditi stanove za mlade, deset godina ih dati u najam i tada po povlaštenoj cijeni prodati, pri čemu će se uračunati već uplaćen novac od desetogodišnje najma. – U konačnici je cilj da ti stanovi dubrovačke stanogradnje postanu vlasništvo mladih obitelji, kazao je Franković, dodavši kako je do sada izgrađeno 45 stana, a objavljena su dva javna poziva s vrlo restriktivnim uvjetima kako bi se osiguralo da stanove dobiju oni koji ih doista trebaju. - Samo 17 ih je u potpunosti zadovoljilo navedene uvjete, rekao je Franković. Pojasnio je kako je zbog sumnje u transparentnost JLS-a i njihovog javnog poziva natječaj otvoren putem online sustava i građani su mogli dobiti uvid u svaki od koraka natječaja.
Drugi model kojim Grad Dubrovnik želi pomoći mladima je dodjela zemljišta, koje će se parcelizirati, komunalno urediti, a onda putem javnog poziva dodijeliti, a treći model subvencioniranje najma stanova mladima koji su podstanari. Franković smatra da jedinice lokalne samouprave trebaju biti više proaktivne, a manje se oslanjati na središnju državnu u rješavanju tog pitanja.
Zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić upozorio je da mladi ljudi pola svojeg dohotka izdvajaju za stanovanje. – Pravo na dom je ustavna kategorija, a naša uloga je zaštita toga doma, kazao je. Skrenuo je pozornost i na pitanje energetske učinkovitosti zgrada napomenuvši kako je do sada EU uglavnom ulagala u renoviranje, a prema njegovom mišljenju, trebalo bi više ulagati u novogradnju, odnosno subvencionirali izgradnju iznad standarda. - Osim osiguravanja stambenog prostora, jako su važne režije koje ovise o energetskoj učinkovitosti, kazao je Ilčić. – Europa ima problem s energijom, imala ga je i prije agresije na Ukrajinu, a zbog dogmatskog pristupa zelenoj tranziciji, stari izvori energije su se ukidali brže nego smo uvodili nove, upozorio je.
U vezi sa subvencioniranim kreditiranjem putem APN-a, podsjetio je i na slučajeve gdje prodavatelji stanova profitiraju od subvencija, podižući cijene mladim kupcima zbog hipotekarnih ugovora. - Treba poticati građenje novih nekretnina i izvan velikih centara, a ne kupovinu preskupih nekretnina u velikim gradovima, kazao je Ilčić.
Demograf, izv.prof.dr.sc. Tado Jurić govorio je o tome zašto se mladi u Hrvatskoj osjećaju suvišno, a posljedično ne mogu riješiti niti stambeno pitanje te koje demografske mjere bi trebalo poduzeti kako bi se ovaj problem riješio. - Hrvatska je puno učinila na političkom planu, ali malo na socijalnom i ekonomskom, kazao je Jurić. - Cijene hrane i najma su porasle, ali nisu plaće, a prosječna plaća u RH čini 1/3 onih u razvijenijim zemljama EU-a. - Prosječni Hrvat ima kupovnu moć kao u bivšoj Jugoslaviji 1979.
Kao drugi problem naveo je slabu produktivnost hrvatskog kolektiva koja je tri puta manja nego npr. u Njemačkoj, a uzrok tome je, prema njegovom mišljenju, kriminalna pretvorba i privatizacija koja je velik dio stanovništva odvela u mirovinu. - Četrdeset posto radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj ne radi, to je ona kategorija stanovništva koja je otišla u prijevremenu mirovinu i ostvaruje prihode od rada ili iznajmljivana na crno, kazao je Jurić.
Osvrnuo se i na problem migracija radnog stanovništva, pogotovo privlačenje mladih ljudi s periferije EU-a u njezinu jezgru. - Iz Njemačke i Francuske iselilo je samo 1 posto, a iz Hrvatske 18 posto radnika. Nitko u 7 godina nije izgubio 10 posto populacije kao Hrvatska, upozorava Jurić.
Kao problem kod stambenog zbrinjavanja vidi što se oporezuje rad, a ne nekretnine. – Ne postoji porez na profit, na prodaju nekretnine, kao npr. u Austriji ili Njemačkoj, gdje tek nakon 10 godina možete prodati nekretninu, a u Hrvatskoj možete nakon dvije godine. Sve to u igru uvodi špekulante i njihov kapital, kazao je.
Kao važne hitne mjere naveo je dječji doplatak, te rad na daljinu. Što se tiče mjere roditelj – odgojitelj smatra da je to loša mjera jer diskriminira ostatak Hrvatske i dovodi do pretjeranog doseljavanja u Zagreb koji nema infrastrukturu niti kapacitet za tako velik broj stanovnika.
Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije u Zagreb ili u zemlje zapadne Europe, smatra Jurić i mogao bi dati poticaj za ostanak mladih u pasivnim krajevima, što je skoro 80 posto Hrvatske. Osvrnuo se i na problem gušenja cijena rada i uvoz jeftine radne snage, pri čemu je spomenuo kako razne institucije u Hrvatskoj imaju različite podatke o broju stranih radnika, kojih prema jednom izvoru u Hrvatskoj ima već oko 200 tisuća. - Hrvatska je svoje mlade potjerala, a otvorila se azijskom tržištu radne snage. A što je sa državotvornim narodom? Uloga nacionalne države je omogućiti opstojnost naroda koji ju je stvorio. Potrebno je politički bolje artikulirati migracije, zaključio je u svom izlaganju prof. Jurić.
Nazočnima se obratio i dr. Zlatko Stapić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu koji je predstavio ciljeve Udruge obitelji s troje ili više djece. Ukazao je na problem velikih financijskih pritisaka na takve obitelji zbog poskupljenja hrane, energenata i cijene života općenito. Što se tiče obitelji s više djece, smatra da osim u rješavanju stambenog pitanja, ima premalo mjera koje bi im mogle pomoći, kao npr. subvencije za električne energiju.
Mjere APN-a smatra štetnima jer prema saznanjima udruge, samo mali broj obitelji s više djece koristi tu mjeru, a subvencije su i plodno tlo za korupciju. Udruga se zalaže za uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, stimuliranje rada na daljinu, rad na pola radnog vremena, subvencioniranje dječjih vrtića, a kao važnu demografsku mjeru ističu sufinanciranje energetske učinkovitosti, jer blizu 65 posto kućanstava s većim brojem djece troši više od 30 posto svojih primanja na energente.
Član Odbora Marko Milanović Litre iznio je podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je cijena nekretnina u zadnjoj godini u RH porasla za 20 posto, u Zagrebu 30 posto, a 2017. se cijena nekretnina zbog subvencioniranja kredita APN-a podigla za 25 posto. – Ovo ide samo u korist urbane regeneracije, ali ne i ruralnih dijelova Hrvatske, upozorio je. Kazao je i kako je cijena prosječne nekretnine od 2016. do 2022. skočila 95 posto, odnosno s 1.300 eura po m2 na 2.739 eura u novogradnji.
Zastupnica Andreja Marić smatra kako u RH nema dovoljno priuštivih stanova niti za mlade, a niti za druge kategorije stanovništva, te da nema dobre politike stanovanja zbog korupcije. Kao jednu od mogućnosti na koji bi se moglo pomoći stambenom zbrinjavanju navela je aktivaciju neiskorištene državne imovine od koje se 30 posto ne upotrebljava te osnivanje namjenskog fonda za izgradnju stanova.
U raspravu se uključio i potpredsjednik Odbora Veljko Kajtazi koji se osvrnuo na stambeno zbrinjavanje mladih Roma, te istaknuo važnost pokretanja projekata državne stanogradnje za mlade pod povoljnijim uvjetima.
Prof. Vladimir Soldo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje je podržao prijedlog za subvencioniranjem energetske učinkovitosti novogradnje, a savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher stajališta je da postojeća mjera subvencioniranja kredita ne postiže svrhu, kako zbog visoke inflacije, godina pandemije, zamjene kune u euro, zbog čega je prosječna cijena stana po kvadratu oko 2.700 eura.- Većina novih stanova dostiže cijenu preko 4.000 ili čak 8.000 eura u elitnim dijelovima Zagreba što je nepriuštivo za velik dio stanovništva, kazao je Zaher. - Ovi krediti u gradovima poput Zagreba ne trebaju. Mladi ga ne mogu ga niti iskoristiti koliko su skupi stanovi, smatra Zaher. Mišljenja je da sredstva treba redistribuirati i usmjeriti na ruralna i tržišno neaktivna područja.
Svoj doprinos raspravi dale su i predstavnice Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Sanja Jerković i Ružica Mandić koje su se osvrnule na analizu učinaka subvencioniranih kredita na tržište nekretnina, te utjecaj turizma na porast cijena nekretnina. Istaknuto je da na takvu situaciju utjecao i rast cijena energenata, nedostatak radne snage te veća potražnja od ponude. Skrenuta je pozornost i na Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a najavljena je izrada Strategije stambene izgradnje.
- Probleme smo prepoznali, kretanja na tržištu su takva da treba odgovoriti na izazove, no teško ćemo naći jednu mjeru koja će funkcionirati na teritoriju cijele Hrvatske, zaključno je kazala predsjednica Odbora Vučemilović.