.png)
Zagreb - U Saboru je u petak održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku pod nazivom „Projekt uvođenja staničnih imunoterapija tumora u Republici Hrvatskoj“.
U radu sjednice, uz saborske zastupnike, sudjelovali su predstavnici zaklade „Zora“, ujedno inicijatori sjednice, predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stručnjaci i predstavnici stručnih društava i udruga oboljelih.
Otvarajući sjednicu predsjednica Odbora Sabljar-Dračevac iznijela je zabrinjavajuće podatke prema kojima je Republika Hrvatska među pet država u EU s najgorom stopom preživljenja od raka, visokom incidencijom, još većim mortalitetom i neprihvatljivim ishodima u onkologiji, u čemu je iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske. - Svake godine dijagnosticira se više od 24.000 novooboljelih, a procjenjuje se da u RH živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, naglasila je Sabljar-Dračevac.
- Kako bi se poboljšalo onkološko liječenje u RH, potrebno ga je značajno unaprijediti te uspostaviti dijagnostičke i terapeutske usluge jednake onima u EU-u i svijetu, kazala je predsjednica Odbora te izrazila nadu da će projekt Zaklade „Zora“ , kojemu je cilj liječenje tumora kod djece i odraslih uvođenjem četiri oblika stanične imunoterapije, ispuniti očekivanja.
Pojasnila je kako je Zaklada „Zora“ projekt pokrenula u suradnji s Klinikom za dječje bolesti Zagreb, KBC-om Zagreb, KBC-om Sestara milosrdnica, KB-om Merkur, Zavodom za hematologiju Sveučilišnog centra u Ljubljani te tvrtkom Caring Cross iz SAD-a, a najvažnija stručna društva u Hrvatskoj dala su pozitivna mišljenja o projektu, smatrajući da bi trebao pozitivno djelovati na znanstveni i klinički napredak u onkologiji.
Upravitelj Zaklade „Zora“ prof. dr. sc. Mladen Merćep kazao je kako projekt Zaklade predviđa uvođenje četiriju oblika inovativne terapije, od kojih se prvi temelji na liječenju CAR-T stanicama, što je jedan od najboljih imunoterapijskih pristupa u liječenju malignih hematoloških bolesti. - Ostali oblici stanične imunoterapije tumora koriste tumor infiltrirajuće limfocite, tumorska cjepiva te onkolitičke viruse, a riječ je o terapijama koje daju vrlo uspješne rezultate nakon što prethodno provedene radioterapija ili kemoterapija više nemaju učinka, pojasnio je prof. Merćep. Liječenje genetskom modifikacijom imunoloških stanica budi nadu u pozitivan ishod liječenja oboljelih od raznih tipova leukemije, limfoma i solidnih tumora.
- S obzirom na visoki trošak nabave i razdoblje čekanja pripravaka, cilj je projekta da se brzo i uz minimalne troškove omogući primjena stanične imunoterapije tumora djece i odraslih u Hrvatskoj, a Zaklada bi, nakon što prikupi donacije i prođe sve potrebne administrativne postupke, zajedno s Klinikom Sestara milosrdnica mogla početi raditi na izradi pripravaka, najavio je prof. Merćep.
Podrobnije o liječenju CAR-T stanicama govorio je prof. dr. sc. Igor Aurer, specijalist internist, subspecijalist hematologije, član Upravnog odbora Društva i pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb. - Terapija CAR-T stanicama i ostale imunoterapije tumora su eksperimentalne i podliježu zakonima EU-a, kazao je prof. Aurer. - CAR-T ima odobrenje za korištenje u ljudi i u EU-u trenutno postoje 4 proizvođača tog pripravka, od kojih tri nisu zainteresirana za Hrvatsku jer smo malo tržište i to im je neisplativo, kazao je prof. Aurer.
Ponovio je kako je veliki problem što velike farmaceutske kuće nisu zainteresirane za uključivanje Hrvatske u programe liječenja, a pitanje je bi li HZZO prihvatio platiti troškove. - Vlastita proizvodnja CAR-T stanica je najbolja opcija ako želimo da i drugi naši bolesnici dobiju mogućnost ovakvog liječenja i da ne ovisimo o velikim farmaceutskim kućama, kazao je prof. Aurer.
- Troškovi lokalno proizvedenih staničnih imunoterapija su znatno manji, kazao je prof. Aurer istaknuvši kako komercijalno dostupne terapije CAR-T stanicama koštaju oko 400.000 eura, a najbrža isporuka je oko 5 tjedana, što je za pacijenta ponekad prekasno.- Ukoliko bi se pripravci proizvodili u Hrvatskoj, na njih bi se čekalo 12 dana, režim doziranja bi bio fleksibilniji, a terapija bi bila dostupnija u ranijoj fazi, kazao je.
Prof. Merćep i prof. Aurer upozorili su kako projekti često kasne i zbog administrativnih prepreka, predugog čekanja na odobrenja ili odluke nadležnih institucija, poput etičkog odobrenja ili odobrenja za klinička ispitivanja.
Iz Ministarstva zdravstva obratila se dr. Danica Kramarić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu. – Ako gledamo učinkovitost, preživljenje ili ozdravljenje, ako će se uspjeti smanjiti i nuspojave za vrijeme terapije, pa i manji troškovi, nema razloga da Ministarstvo ne podrži ovu inicijativu, kazala je dr. Kramarić. Podsjetila je kako je Ministarstvo prošle godine donijelo Strateški okvir za rak u kojem je, među ostalim, navedena i imunoterapija kao jedna od metoda liječenja.
Dr. Tea Strbad, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dala je osvrt na trenutnu situaciju s ovakvim oblicima liječenja. - HZZO je još prije tri godine uvrstio lijek za dvije indikacije tumora, i za njega ima odobrenje, a košta oko 300 tisuća eura, kazala je Strbad.- Imunoterapija CAR-T stanicama će morati proći sve faze kliničkog ispitivanja, a kad lijek bude registriran, HZZO će plaćati trošak, no sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne može pokrivati troškove kliničkih ispitivanja i eksperimentalnog liječenja, pojasnila je.
Dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznijela je podatke Registra za rak kojeg Zavod vodi, da je u RH u 2020. godini zabilježeno 23.230 novih slučajeva zloćudnih bolesti. Također je naglasila kako je Hrvatska na razini EU-a na 4. mjestu po broju mortaliteta od malignih bolesti. I dr. Brkić Biloš je mišljenja da će HZZJ podržati inicijativu Zaklade „Zora“.
Prof.dr.sc. Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb smatra da ovaj projekt, koji obuhvaća četiri podvrste terapija malignih tumora, udružuje vrhunsku znanost i vrhunsku medicinu te da u maloj populaciji kao što je hrvatska, projekt i entuzijazam pokretača projekta svakako treba podržati.
Sudionicima sjednice se obratio i dr. Natko Beck, specijalist radiologije Dječje bolnice Srebrnjak koji smatra da je ovo prilika koja ako se propusti, više se možda neće opet pojaviti. – Kad se govori o nuspojavama i toksičnosti koji se javljaju u imunoterapiji, treba istaknuti koliko s druge strane ta terapija pruža nadu u izlječenje, kazao je dr. Beck. – Što se troškova tiče, dijagnostika općenito konzumira puno novaca, a ovdje za fragment toga imamo šansu spašavati živote, istaknuo je dr. Beck.
U raspravi koja je uslijedila dr.sc. Joško Markić, specijalist pedijatar, ujedno imenovani član Odbora istaknuo je kako treba vizionarski razmišljati ukoliko ne želimo da naša medicina kaska, već da napreduje. – Ovo bi trebalo biti strateško promišljanje naših javnih institucija, trebale bi imati proaktivan pristup, a ne da sve ovisi samo o entuzijazmu znanstvene i stručne javnosti, smatra dr. Markić, ističući potrebu da se sustav prilagodi novim spoznajama u svijetu.
Dr. sc. Marija Zekušić, mag.biol.mol., voditeljica Odjela za kontrolu kvalitete u transfuziji staničnoj i tkivnoj terapiji u KBC Sestre milosrdnice, Zavoda za transfuzijsku i regenerativnu medicinu dala je osvrt na dosadašnji rad laboratorija sa čistim prostorima Zavoda gdje proizvode stanice koje se već klinički primjenjuju u naprednim terapijama poput keratinocita ili limbalnih stanica za slijepe osobe. - Ovaj laboratorij, kazala je, ispunjava sve kriterije i za proizvodnju CAR-T stanica.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac, zaključujući sjednicu, izrazila je nadu da će projekt uspjeti, da će za godinu dana početi proizvodnja CER-T stanica u Hrvatskoj, te da će nakon toga zaživjeti i drugi oblici staničnih terapija. Isto tako smatra kako bi ovaj projekt brže zaživio kada bi bio prepoznat kao projekt Vlade.