Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 09. sjednici, održanoj 19. svibnja 2021. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu.

Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je izvješća pučke pravobraniteljice razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
U objedinjenoj raspravi podnositeljica izvješća naglasila je kako izvješća sadrže analizu i ocjenu postupanja tijela javne vlasti  u svim područjima zaštite ljudskih prava i sloboda.  Izvješća su pripremljena u skladu s obvezama iz Zakona o pučkom pravobranitelju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

U cilju poboljšanja kvalitete života i poštivanja ljudskih prava u tri godine predloženo je oko 10.500 preporuka, a najzastupljenija su uvijek gotovo ista područja i to diskriminacija, zdravstvo, radni odnosi, pravosuđe. Prihvaćeno je između 20 i 30% preporuka, a na velik broj preporuka se nadležna tijela nisu očitovala što predstavlja problem jer je nužna dvosmjerna komunikacija i dijalog. 

Podnositeljica je istaknula da se u sva tri Izvješća posebno ističe problem diskriminacije temeljem nacionalnog podrijetla, rase i dobi. Diskriminaciji su najviše izloženi pripadnici romske nacionalne manjine, pripadnici srpske nacionalne manjine i osobe starije životne dobi. Pripadnici romske nacionalne manjine  izloženi su socijalnoj isključenosti te je nadalje potrebno više pažnje posvetiti obrazovanju, nedostupnosti struje i vode te dostupnosti zdravstvenih usluga za pripadnike romske nacionalne manjine. Pripadnici nacionalnih manjina podzastupljeni su među zaposlenima u državnim tijelima, tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave. U periodu od 2018. do 2020. godine posebno su istaknuti problemi prisutnosti govora mržnje u javnom prostoru, poglavito na društvenim mrežama. Nedostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi građanima Hrvatske prisutna je posebno u ruralnim dijelovima te su dane preporuke posebice za hitnu medicinsku pomoć u ruralnim područjima. Pandemija uzrokovana zaraznom bolesti COVID-19 ukazala je na nezadovoljavajuću zdravstvenu skrb i nespremnost zdravstvenog sustava. Pritužbe vezane uz pandemiju odnosile su se na zabranu napuštanja mjesta prebivališta ili stalnog boravka, organizaciju rada, određivanje izolacije i samoizolacije, odobravanja i održavanja manifestacija i prosvjeda. Zaprimljen je i velik broj pritužbi iz područja rada vezanih uz ograničenja zbog pandemije (rad od kuće bez osiguranih uvjeta, zabrana rada, prisila na rad). Razorni potresi obilježili su 2020. godinu i pokazali na izrazito zahtjevnu proceduru vezanu uz prikupljanje dokumentacije potrebne za obnovu u potresu oštećenih stambenih i gospodarskih objekata. U riziku od siromaštva je 1/3 starijih osoba, a dodatne teškoće pojavile su se tijekom pandemije dok su bili zatvoreni u svojim domovima ili domovima za starije i nemoćne. 
U raspravi je pohvaljena iscrpnost, sistematičnost te pouzdanost izvješća koja su potkrijepljena činjenicama i prijedlozima za poboljšanje stanja. Napomenuto je da mišljenje Vlade o Izvješćima dolazi prekasno, što Sabor čini inferiornim u odnosu na Vladu, a koju praksu bi trebalo izmijeniti. Ukazano je na slabljenje usluge javnog prijevoza koji je nedostupan posebice u ruralnim dijelovima Hrvatske što onemogućava građane slabijeg imovnog stanja u dostupnosti zdravstvenih usluga, dostupnosti javno pravnim tijelima, pravosuđu i drugim uslugama. Posebnu pozornost treba obratiti na pitanja govora mržnje i zločina iz mržnje te bi se trebalo provesti dodatne edukacije na prepoznavanju govora mržnje, kao i učinkovitije kažnjavanje. Ukazano je da i dalje postoji problem u pristupu podacima iz informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova čiji podaci bi morali biti dostupni Uredu pučke pravobraniteljice. U odnosu na financiranja rada vijeća nacionalnih manjina pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne omogućavaju minimum potrebnih sredstava za rad vijeća, posebice Romske nacionalne manjine, a nedovoljno se pažnje posvećuje obrazovanju odraslih pripadnika romske nacionalne manjine.
Istaknuto je i da je započeto s izgradnjom mreže koordinatora za suradnju s ministarstvima, no zbog pandemije je taj proces zastao. Naglašeno je da bi Hrvatski sabor trebao pravovremeno raspravljati o izvješćima pučke pravobraniteljice te kroz tematske sjednice omogućiti bolju suradnju s tijelima državne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (9 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k l j u č a k a:

1.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2018. GODINU.

2.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2019. GODINU.

3.    PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2019. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac