Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 20. veljače 2026. godine, raspravio je Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. prosinca 2024. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 8. siječnja 2026. godine, KLASA: 022-03/24-12/97; URBROJ: 50301-27/38-26-6.
Predstavnik Državnog ureda za reviziju uvodno je istaknuo da je obavljena revizija učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama po pojedinim županijama na području Republike Hrvatske, za 2022. i 2023. godinu, kojom su obuhvaćene županijske uprave za ceste u 20 županija, kao ustanove koje upravljaju županijskim i lokalnim cestama.
Ukupni rashodi i izdaci iznosili su približno 155 milijuna eura u 2022. te približno 293 milijuna eura u 2023. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na sanaciju cestovne infrastrukture oštećene u potresima, na području Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije, a koji su financirani sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije.
Uprave za ceste su koncem 2023. upravljale županijskim cestama ukupne duljine 9 413,085 km i lokalnim cestama ukupne duljine 8 492,498 km ili ukupno 17 905,583 km. Koncem 2023. imale su ukupno 226 zaposlenika.
Ciljevi revizije bili su ocijeniti cjelovitost podataka o županijskim i lokalnim cestama, ocijeniti svrsishodnost financiranja upravljanja županijskim i lokalnim cestama, učinkovitost planiranja, građenja, rekonstrukcije i održavanja županijskih i lokalnih cesta te efikasnost sustava nadzora i informiranja javnosti pri upravljanju županijskim i lokalnim cestama.
Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem županijskim i lokalnim cestama u nadležnosti dvije uprave za ceste učinkovite (Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija), u 15 uprava za ceste učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja (Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Zadarska), a u tri uprave za ceste djelomično učinkovite (Dubrovačko-neretvanska, Požeško-slavonska i Zagrebačka županija).
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Ured je dao ukupno 116 naloga i preporuka za povećanje učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske.
Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojem predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće. Također je istaknuo da nalazi revizije ispravno identificiraju ključne probleme i daju preporuke i naloge radi povećanja učinkovitosti upravljanja županijskim i lokalnim cestama. Ministarstvo, u suradnji sa županijskim upravama za ceste, sukladno svojim ovlastima i obavezama, provodi aktivnosti usmjerene na otklanjanje uočenih nedostataka i unaprjeđenje zaštite županijskih i lokalnih cesta te sigurnosti prometa na njima. Također je istaknuo da je Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila propisano povećanje naknade od oko 40 % od 1. siječnja 2026. Riječ je o prihodu iz kojeg se županijske uprave za ceste u najvećem dijelu financiraju, a koji se nije mijenjao još od 2003. godine. Vezano za postupke uknjižbe cesta kod kojih su u provedbi utvrđeni problemi, Državna geodetska uprava i zemljišnoknjižni odjeli usuglašavaju učinkovitiji model upisa, s posebnim naglaskom na postupanje županijskih uprava za ceste.
U raspravi je pohvaljena uspostava sustava financiranja županijskih uprava za ceste. Povećanjem prihoda otvorila se mogućnost otklanjanja uočenih nedostataka i postizanja poboljšanja u skladu s preporukama Državnog ureda za reviziju.
Nastavno je rečeno da su neke županijske uprave koje su u boljem položaju dobile nerazmjerno više sredstava u odnosu na druge županije koje su ostale u nepovoljnijem položaju. Radi se o tome što neke županije s velikom cestovnom mrežom i intenzivnijim prometom nemaju dovoljno prihoda, dok druge sa sličnim brojem vozila, ali manje cesta imaju bolje financijsko stanje. Istaknuto je da sustav financiranja, koji se temelji pretežito na broju registriranih vozila, ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir duljinu cestovne mreže, intenzitet prometa i specifične troškove održavanja, zbog čega pojedine županije, poput Ličko-senjske, imaju nepovoljniji financijski položaj. S tim u vezi, predstavnik Ministarstva istaknuo je da je u pripremi redefiniranje cijelog sustava financiranja.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za” i 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaćaju se Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti
upravljanja županijskim i lokalnim cestama na području Republike Hrvatske.
PREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Mlinarić