Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 09. prosinca 2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 216, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. prosinca 2025. godine.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom prijedlogu zajedno s Konačnim prijedlogom zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215 i Konačnim prijedlogom zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Konačni prijedlog zakona i na samom početku istaknuo kako je 10 točaka koje je Hrvatska komora arhitekata izložila i dostavila ministarstvu inkorporirano i uključeno u zakonske odredbe kao rezultat usuglašavanja.
Naglasio je da se ovdje radi o sustavnoj reformi koja spaja prostor, gradnju i energetsku učinkovitost kao tri temelja održivog razvoja Republike Hrvatske, konkurentnog gospodarstva i boljeg života naših građana u svrhu očuvanja prostora i koja će spriječiti daljnju devastaciju hrvatske obale, sprečava nekretninski biznis koji se često događa pod paravanom turizma, zaštititi zaštićene dijelove prirode, nacionalne parkove i stroge rezervate.
Posebno je istaknuo da je Zakon pisan za sve investitore i za one koji grade obiteljske kuće, koji grade za poljoprivrednu proizvodnju i poduzetničku infrastrukturu te pojasnio stav kako je prostorni plan svake razine i državne i županijske strateški ali u isto vrijeme i provedbeni kada su u pitanju državni projekti.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonom uvodi potpuna digitalizacija prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj čime će se unificirati prostorni planovi na razini i u svakom djelu Republike Hrvatske što do sada nije bio slučaj. Upoznao je članove odbora sa informacijom da se na prijedlog Hrvatske komore arhitekata razrađuje urbanističko-arhitektonski natječaj i time doprinosi vrsnoći građenja i daje novi alat lokalnim jedinicama da one na svom području odrede područja od posebne važnosti. Uvodi prostorno-planski alat, urbanistički projekt kao novi prostorno-planski instrument koji na jednom mjestu objedinjava tri procesa – proces iz domene zaštite okoliša i prirode, izrade urbanističkog plana uređenja i izdavanja lokacijske dozvole što će rezultirati velikim ubrzanjem postupka i bržoj realizaciji projekata.
Pojasnio odredbe zakona koje govore da nema privatnog investitora što se priuštivog stanovanja tiče, već samo javni investitor a to su država putem APN-a, županija putem svoje ustanove ako se tako organizira i grada odnosno općine ako ocijeni da je to potrebno putem svoje javne ustanove te najavio plan da se u slijedećih 5 godina izgradi 10500 stambenih jedinica što će biti moguće samo ukoliko se provede ovakva cjelovita reforma. Predloženim odredbama zakona otklanja se mogućnost bilo kakve zloupotrebe ovih instituta u korist pojedinačnih privatnih interesa.
Novost je da ovaj zakon zaustavlja etažiranje da se ne grade vile tamo gdje je planiran turizam i ugostiteljstvo.
U odnosu na urbanu komasaciju podsjetio je da ovaj zakon negrađevinske parcele pretvara u građevinsku parcelu te da urbanu komasaciju može predložiti 50% plus jedan kvadrat vlasnika zemljišta, a o tome će odlučiti država. Također, podsjetio je da prijedlog za komasaciju ne može postojati ako nije određeno komasacijsko područje, odnosno obuhvat komasacije koji definira urbanistički plan uređenja kad su u pitanju privatni investitori što definira općina ili grad.
Također, proširene su odredbe koje definiraju što se smatra interesom Republike Hrvatske. Za širenje građevinskih područja na područje šuma i šumskog zemljišta te poljoprivrednog zemljišta potrebna je prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva, a graditi na tim područjima može samo javni investitor za priuštivo stanovanje i to je jedina iznimka za širenje gradnje izvan građevinskog prostora, sve ostalo u tom smislu ovaj zakon onemogućuje.
Na kraju uvodnog izlaganja predstavnik predlagatelja istaknuo je kako ovaj zakon čuva prostor od kamping industrije i sprječava betonizaciju kampova i položaj mobilnih kućica na samom žalu u dodiru sa momrem kao što je to sada slučaj.
U raspravi su pojedini sudionici izrazili nezadovoljstvo sa ukidanjem važećih prostornih planova i istaknuli nemogućnost transformiranja 3500 postojećih prostornih planova tzv. stare generacije i donošenje novih zbog prekratkog predviđenog roka i nedostanog broja prostornih planera. Dio zastupnika smatra da zakon slabi nadležnost lokalne uprave i da se sustav dodatno centralizira. Također, izraženo je nezadovoljstvo što se solarne elektrane i golf igrališta stavljaju u prvi plan kao strateški prioritet i razvoj i daje mogućnost privatnim investitorima da pokreću komasaciju.
Predlagalo se da ovaj predmetni prijedlog zakona ide u treće čitanje zbog velikog broja izmjena u tekstu zakona i nedorečenosti u pojedinim djelovima. Neadekvatnim se rješenjem i dalje smatra dozvoljavanje gradnje priuštivog stanovanja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu izvan građevinskog područja čime se potencijalno otvara mogućnost stvaranja izoliranih područja što nije ono što bi priuštivo stanovanje trebalo biti u europskim državama. Prokomentirane su izmjene vezane uz članke oko urbane komasacije koju i dalje mogu provoditi većinski vlasnici i privatni investitori što se tretira kao interes Republike Hrvatske što za manjinske vlasnike može biti jako nepovoljno jer nisu razrađene procedure, odnosno nije definirano na koji način će oni biti obeštećeni bilo sa zamjenskom česticom ili isplatom naknade.
Lošim rješenjem član Odbora smatra ukidanje obveznih urbanističkih planova za veliki broj područja i prebacivanje odgovornosti i kontrole na investitore s obzirom na prostor kao vrlo ograničen javni resurs.
Pohvaljen je sustav urbanističkih planova za što je nužno naći način da profunkcionira u smislu uključivanja
gradskih vlasti a ne zaobilaženja istih ukoliko nisu dobro odradili svoj posao, kako bi se izbjeglo postojanje paralelnog sustava provedbe. Iskazano je mišljenje kako je uloga investitora da grade ono što je javna vlast isplanirala, a ne obrnuto, te da investitor ne može određivati što će biti u prostoru, sukladno čemu se postavilo pitanje ustavnosti odredbe koja ministarstvu omogućuje da investitoru u tome udovolji u roku od tri godine ukoliko lokalna samouprava nije mogla ili nije htjela napraviti urbanistički plan uređenja. Zastupnica je naglasila kako zakon predstavlja kršenje osnovnog načela da je javna vlast, odnosno lokalna samouprava ta koja upravlja svojim prostorom te da investitor ne može određivati što će biti u prostoru na štetu javnog interesa, te da se protivno ustavu onemogućuje lokalnoj jedinici da odlučuje i planira tempo izgradnje, odnosno tempo urbaniziranja svog područja.
Zastupnica je upozorila da se bilo kakvo ograničvanje temljnih prava građana treba ostati u rukama države i jedino zbog javnog interesa, a ne investitora koji radi za privatni interes, pri tome misleći na postupke poljoprivredne i urbane komasacije te su iznijeti prijedlozi da se komasacija dozvoli ali na inicijativu vlasnika ukoliko su se svi vlasnici složili.
Postavilo se pitanje, zašto se investitorima pored svih ustupaka daje i mogućnost da u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvijezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu etažirati preostalih 30% smještajnih kapaciteta u vilama i apartmanima. I zašto se potiče ovakva izgradnja.
Član Odbora naglasio ja da lokalnim jedinicama nije oduzeta niti jedna ovlast, već da su, upravo suprotno dobile alat kojim se mogu ubrzati investicije na određenom području koji je lokalna jedinica sama proglasila građevinskim te pohvalio model urbane komasacije kao instituta koji se primjenjuje u EU, a napade na investitore kao potpuno neopravdane. Pohvaljeno je produženje roka za donošenje urbanističkog plana uređenja sa dvije na tri godine sukladno prijedlozima sa prvog čitanja Prijedloga zakona.
Dio članova kao ključne elemente ovog zakona istaknuo je digitalizaciju prostornog planiranja, odnosno, uvođenje novog sustava prostornog planiranja u kojem se prostorni planovi izrađuju digitalno u editoru e-planovi čime će se ujednačiti način planiranja na cijelom području Republike Hrvatske, unapređenje sustava prostornog uređenja uvođenjem stručnih podloga što će osigurati kvalitetu planskih rješenja uz naglasak da prostorno planiranje nije podčinjeno privatnim interesima.
Također, članovi Odbora u raspravi su pohvalili ova zakonska rješenja, izraženo je mišljenje prema kojem zakon osigurava zaštitu prostora na način da se kontrolira širenje građevinskih područja, pojednostavljuje i ubrzava izrada prostornih planova kao i predstavlja unaprjeđenje u odnosu na postojeće zakone, te kao takav predstavlja potporu jedinicama lokalne samouprave te se od jedinica lokalne samoprave traži da odgovorno i promišljeno upravljaju svojim prostorom.
U raspravi je član Odbora urbanu komasaciju okarakterizirao kao osnovni urbanistički alat odnosno alat za provođenje urbanističkih planova i naglasio njenu korisnu i pozitivnu funkciju u urbanizmu kao i u poljoprivredi te kako bi bez komasacije bilo gotovo nemoguće urbanizirati prostor i naglasio kako je priuštivo stanovanje javni interes.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o gradnji, drugo čitanje, P.Z. br. 215, Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 216 i Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217, provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:
Budući su sva tri navedena zakonska prijedloga uzajamno povezana uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se provedba objedinjene rasprave.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar