Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 26. sjednici održanoj 6. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 30. ožujka 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.

Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila Izvješće koje čini presjek godišnjeg rada institucije te ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama.

U okviru svojih nadležnosti, a temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, tijekom izvještajne godine radilo se na ukupno 1.576 predmeta. Najčešće pritužbe se odnose na područje socijalne sigurnosti i socijalne skrbi te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (24,9%) i na ostvarivanje radnih prava (19%), što ukupno čini značajni udio od 43,9% i ukazuje na istovjetan trend ranijih godina, potom na upravu (20,5%), javno informiranje i medije (12,7%), pravosuđe (6,1%), zdravstvenu zaštitu (5,9%), te na ostala područja.

Pritužbe se i dalje u pretežnom broju odnose na spolnu diskriminaciju (83,2%) i u najvećem broju se radi o ženama (71,4%), dok je udio muškaraca od 27,7% neznatno smanjen u odnosu na udio od 29,6% u 2017. 
Zabilježen je rast broja pritužbi glede spolne orijentacije u odnosu na prethodno razdoblje za visokih 150%, što upućuje na to da su osobe istospolne seksualne orijentacije aktivnije u korištenju dostupnih pravnih instrumenata zaštite od diskriminacije, uključujući i mogućnost obraćanja Pravobraniteljici. Istovremeno, zabilježen je blagi pad broja pritužbi glede rodnog identiteta i izražavanja.
 
Zajedno s radom na pritužbama građana/ki i predmetima otvorenim radi praćenja provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica je uputila državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima, te drugim pravnim i fizičkim osobama ukupno 202 pisane preporuke, 154 upozorenja i 109 prijedloga; sumnju na počinjenje kaznenog djela prijavila je nadležnom državnom odvjetništvu u 8 slučaja, a na prekršajno djelo u 3 slučaja; dala je mišljenje na izmjenu 17 zakonskih propisa te bila umiješana u 3 sudska postupka.
 
Porastao je postotak slučajeva u kojima se u potpunosti uvažavaju odluke Pravobraniteljice (92% u odnosu na 91% u 2017. te na 84% u 2016. godini).
 
Najviše pritužbi zaprimljeno je u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti (43,9%). Prituživale su se najčešće žene jer žene čine: većinu nezaposlenih 56% (i dalje u manjoj mjeri se zapošljavaju u odnosu na muškarce svih dobnih skupina i svih razina obrazovanja), većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“ (12,54% u uprava i 21,73% u nadzornim odborima d.d., HANFA), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje (i dalje ne postoje odgovarajuće mjere koje bi na učinkovit način poticale participaciju žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja) te imaju niže plaće i mirovine (jaz u plaćama iznosi oko 13,19% a u mirovinama čak 21,6%). 
Tijekom 2018., nastavljen je nepovoljan demografski proces koji traje posljednjih nekoliko desetljeća (2017. godine je rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina). Pravobraniteljica ukazuje na potrebu uvođenja mjera kojima će se potaknuti očevi da maksimalno korištenje roditeljskog/rodiljnog dopusta, što će olakšati ponovno uključivanje žena koje su rodile na tržište rada, kao i ulaganja dodatnih napora i sredstava za širenje institucionalne mreže podrške i javnih servisa roditeljima oko brige/njege djece i starijih osoba. Zabilježen je nešto značajniji porast broja muških korisnika roditeljskog dopusta za 73,27% više u odnosu na 2017. Kada se to usporedi s brojem ženskih korisnica, vidljiv je porast s 4,47% u 2017., na 7,55% u 2018. Statistički pokazatelji i nadalje potvrđuju situaciju da je Hrvatska među članicama Europske unije gdje očevi najmanje koriste dopuste za djecu. Još se uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
 
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, očevi se pritužuju na nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrb nadležnih tijela (centara za socijalnu skrb i sudova), dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici. 
Vezano uz slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno 10.272 osoba (za 10,7% manje nego u istom razdoblju prošle godine), od toga 78% muškaraca i 22% žena. Zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama. Od ukupnog broja počinitelja kaznenog djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 91% a žena 9%.
 
Vezano uz prava spolnih i rodnih manjina, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola nastavio se uspješno provoditi u praksi. I prošle godine poduzimani su koraci kako bi se potaknula pravosudna tijela da sankcioniraju homofobni govor mržnje temeljem spolne orijentacije kao i poticanje na nasilje motivirano mržnjom prema homoseksualnim osoba. Preporukama je predloženo da se unaprijedi sustav prikupljanja i obrade podataka vezanih uz sudske sporove, kao i sustav edukacije stručnih osoba koje postupaju u navedenim slučajevima zločina i govora iz mržnje.
 
Postupajući po pritužbama građana/nki da su diskriminirani temeljem rodnog identiteta, Pravobraniteljica je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja potaknula rješavanje jednog od neriješenih problema transrodnih osoba – izradu službene upute i jedinstvenog postupka za promjenu svjedodžbi i diploma nakon promjene spola, odnosno odabira života u drugom rodnom identitetu. Upućeno je na postupanje svim osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima. U posljednje 4 godine, Nacionalno zdravstveno vijeće je ukupno zaprimilo 119 zahtjeva za izdavanjem mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu, od čega je 91% pozitivno riješen, 1 osoba je odustala dok je 10 slučajeva još u postupku.
 
U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima. U 2018., zamjetan je porast udjela žena s invaliditetom u ukupnom zapošljavanju osoba s invaliditetom i to za 3,57% u odnosu na 2017., pad broja žena s invaliditetom koje žive same za 2,3% u odnosu na 2017., te istodobni porast broja onih koje žive u obitelji za 3,2% kao i porast broja žena s invaliditetom koje su postale majke posljednjih 6 godina za čak 200%.
 
U području obrazovanja, nastavljen je loš trend javljanja primjera rodnih stereotipa u odgojnoobrazovnim materijalima i loša praksa izostanka reakcije nadležnih tijela nastavno na preporuke Pravobraniteljice. 
Pravobraniteljica podsjeća da su žene znatno podzastupljene na svim razinama političke participacije, stoga promicanje načela ravnopravnosti spolova i dalje ostaje izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći. Lokalni izbori 2017., bili su prvi izbori na kojima nisu postojale zapreke za primjenu prekršajnih sankcija (novčane kazne) za nepoštivanje spolne kvote. Pravobraniteljica je samostalno prikupila podatke o provedbi prekršajnih sankcija nakon lokalnih izbora 2017., te je analizom zaprimljenih informacija od političkih stranaka utvrdila prisutnost niza poteškoća u primjeni prekršajnih sankcija iz čl.35 Zakona o ravnopravnosti spolova te proizlazi da se čl.35. navedenog Zakona provodi otežano, sporo, parcijalno i nedosljedno. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se izmjenom Zakona o ravnopravnosti spolova, novčane kazne nadomjeste odbacivanjem kandidacijskih lista.
 
Vezano uz reproduktivna prava, Pravobraniteljica preporučuje dosljedno provoditi mjere kojima će se jamčiti sveobuhvatan spolni odgoj, osigurati ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući suvremene metode kontracepcije te siguran i zakonit prekid trudnoće. 
Za Ured pravobraniteljice je 2018. godina bila važna jer su se provodila 3 EU-projekta: projekt Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života (u svojoj završno-izvještajnoj fazi), projekt Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava borbe protiv nasilja prema ženama, te novodobiveni projekt Jednaka prava-jednake plaće-jednake mirovine.
 
Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u predmetnom Izvješću o radu za 2018., dano je ukupno 104 opisa slučaja i 138 preporuka razvrstanih po područjima rada na koja se odnose.
U raspravi koja je uslijedila članovi i članice Odbora pohvalili su Izvješće pravobraniteljice kao i rad njezinog Ureda u prošloj godini. Potpredsjednica Odbora iznijela je mišljenje da je suradnjom ključnih institucija došlo do pozitivnih promjena u području promicanja ravnopravnosti spolova te da se radi o ljudskim pravima koja ne bi trebala biti predmetom ideoloških sukobljavanja. Pojedine članice Odbora izrazile su zabrinutost zbog pojave radikalnih skupina u društvu koje žele ograničiti ili čak dokinuti dosada stečena prava žena. Izražena je zabrinutost zbog brutalizacije nasilja prema ženama i u obitelji, kao i nedostatka organiziranog sustava usmjerenog ranom prepoznavanju i preveniranju nasilja u obitelji, budući da nasilje nije moguće iskorijeniti samo represijom. Ukazano je i na neujednačenost sudske prakse, važnost edukacije djelatnika centara za socijalnu skrb i policijskih službenika, potrebu sankcioniranja odgovornih za propuste u radu koji rezultiraju teškim posljedicama (primjerice ubojstvom žrtve obiteljskog nasilja). Članica Odbora ukazala je na propust u zakonskom reguliranju udomiteljstva koje i dalje nije dopušteno istospolnim partnerima, čime se djeca koja žive u obitelji istospolnih partnera diskriminira. Iznesen je stav kako bi se, umjesto novčanih sankcija za stranke koje na svojim listama za izbore nemaju uravnoteženu zastupljenost spolova, uvede neprihvaćanje takve liste od strane Državnog izbornog povjerenstva. Vanjska članica Odbora ukazala je na važnost rada županijskih i gradskih povjerenstava za ravnopravnost spolova kao i njihove suradnje s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova.

Predstavnice inicijative #spasime ukazale su na probleme s kojima se suočavaju žrtve nasilja u obitelji kada zatraže pomoć, posebice na nesenzibiliziranost djelatnika centara za socijalnu skrb, neprepoznavanje pojedinih oblika nasilja u obitelji kao i neizricanje zaštitnih mjera žrtvama obiteljskog nasilja. Nadalje su naglasile odgovornost političkih aktera za uklanjanje rodnih stereotipa i društvene tolerancije na nasilje.
Predsjednik Odbora je zaključno, rezimirajući raspravu i stavljajući naglasak na ključne probleme, najavio održavanje tematske sjednice Odbora posvećene problematici zaštite žrtava nasilja u obitelji, s naglaskom na potrebu osiguravanja financijskih sredstava za provedbu Konvencije o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama (tzv. Istanbulske konvencije).

Članovi i članice Odbora jednoglasno odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu 

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora te Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA:
Mihael Zmajlović