.png)
Zagreb - U okviru parlamentarne dimenzije njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije u ponedjeljak je održan sastanak predsjednika odbora nadležnih za pitanja okoliša, energije, prometa i poljoprivrede nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o temi "Europski zeleni plan i Zajednička poljoprivredna politika: za održivu i klimatski neutralnu Europu".
Na sastanku, koji je održan putem videokonferencije, sudjelovali su predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek.
Pod predsjedanjem Sylvije Kotting-Uhl, predsjednice Odbora za okoliš, očuvanje prirode i nuklearnu sigurnost Bundestaga održana je prva sjednica na kojoj se raspravljalo o Europskom zelenom planu i ostvarivanju ciljeva klimatske neutralnosti do 2030. te održive i pametne mobilnosti. Predsjednica Odbora Kotting-Uhl predstavila je ključne teme i govornike sjednice, kao i pitanja na koja će se tijekom rasprave pokušati odgovoriti, s ciljem postizanja zajedničkog stava ključnih parlamentarnih odbora o podržavanju smanjenja stakleničkih plinova u EU-u za 55 posto do 2030. godine.
Kao ključni govornik sudionicima sastanka obratio se izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za Europski zeleni plan, koji je naglasio značaj zelene tranzicije kao nove strategije rasta za Europu i prilike za restrukturiranje europskog gospodarstva.
U raspravu se uključio predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek koji je naglasio kako ekološka tranzicija zahtijeva preobrazbu gospodarstva i predstavlja priliku za ekonomski rast. - Ulaganja će se usmjeravati u projekte koji smanjuju emisiju stakleničkih plinova, u ekološke inovacije, digitalizaciju, razvoj zelenih tehnologija i proizvoda, zelenu infrastrukturu u urbanim područjima i kružno gospodarstvo, kazao je. Ujedno je istaknuo kako države članice EU-a nisu jednako industrijski razvijene za učinkovito suprotstavljanje klimatskim promjenama, a pojedine i ovise o industriji fosilnih goriva, pa je stoga važna provedba Zelenog plana na socijalno pravedan način za sve. Zaključno je poručio da svaka država treba dati maksimum, ali prije svega i koordinirati se regionalno kako bi ostvarili cilj.
Svoj doprinos raspravi dala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, koja se osvrnula na najavljeno smanjenje sredstava za poljoprivredu u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a da pritom nije ponuđeno rješenje koje bi poljoprivrednicima omogućilo postizanje brojnih ambicija poput 50 posto smanjenja upotrebe sredstava za zaštitu bilja, 20 posto smanjenja upotrebe gnojiva i 50 posto smanjenja upotrebe antibiotika. Naglasila je kako bi Zeleni plan trebao uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje – čemu bi značajan doprinos dalo jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kao nužno istaknula je uspostavu Kriznog fonda iz kojeg bi se pomoglo poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji u slučajevima težih kriza, kakvima svjedočimo proteklih godina. Zaključno je napomenula kako je namjera Komisije da uvjetuje odobravanje nacionalnih strateških planova za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. preuzimanjem mjera kojima se doprinosi Zelenom planu, strategiji „Od polja do stola“ te Strategiji bioraznolikosti. S obzirom na to da taj kriterij nije predviđen pravnim okvirom za provedbu ZPP-a nakon 2020., istaknula je kako smatra da kriteriji za odobravanje strateških planova moraju imati zakonsko uporište.
U nastavku prve sjednice predsjednik Odbora za promet i digitalnu infrastrukturu Bundestaga Cema Özdemir predstavio je značaj postizanja održive i pametne mobilnosti u zaštiti klime.
Tijekom rasprave Petir je istaknula kako održivoj i pametnoj mobilnosti može doprinijeti poticanje kratkih lanaca opskrbe hranom, prodaja poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu i zelena javna nabava, koje pozitivno utječu na okoliš. Ujedno je naglasila kako je nužno komunicirati s lokalnim i regionalnim vlastima te ljudima koji žive na selu o svim zahtjevima koji će proizaći iz buduće Strategije o održivoj i pametnoj mobilnosti, koja bi trebala biti povezana i s konceptom pametnih sela, jer im je zajednički cilj zaštita okoliša kroz učinkovitu mobilnost i učinkovitu upotrebu energije.
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić u svom obraćanju postavila je zahtjeve za ambicioznijim smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 65 posto do 2030., istaknula je kako sve mjere iz planova oporavka od krize uzrokovane koronavirusom moraju doprinositi klimatskoj neutralnosti te kako se treba ukinuti subvencija industrijama fosilnih goriva i izdvojiti sredstva za njihovu transformaciju i zaštitu radnika.
Druga sjednica bila je posvećena novim izazovima za ZPP u razdoblju od 2021. do 2027., s posebnim osvrtom na održivu proizvodnju hrane: Od polja do stola. Sjednicom je predsjedao Alois Gerig predsjednik Odbora za hranu i poljoprivredu Bundestaga, a sudionicima su se obratili savezna ministrica Njemačke za hranu i poljoprivredu Julia Klöckner, europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski i predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins.
Sudionici su raspravljali o izazovima s kojima će se suočiti ZPP u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. Složili su se kako poljoprivredna politika treba biti ekološki održivija i klimatski neutralnija, ali je istaknuto i ključno pitanje financiranja mjera zaštite okoliša, koje uključuju dodatne troškove za poljoprivrednike.
Marijana Petir istaknula je kako je novi ZPP u procesu donošenja, a on bi Hrvatskoj prije svega trebao omogućiti zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji. Hrvatski poljoprivrednici u 2022. godini trebaju dobiti puni iznos potpora za izravna plaćanja bez obzira hoće li se proračun za poljoprivredu EU smanjiti ili ne jer će se u suprotnom dogoditi da će hrvatski poljoprivrednici biti jedini u EU koji nisu mogli ostvariti svoja prava. Hrvatska bi trebala dobiti i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa, obzirom da je čak 46 posto naše omotnice namijenjeno ruralnom razvoju, dok većina drugih država članica ima ispod 25 posto. Omogućavanje prijenosa sredstva iz drugog u prvi stup ZPP-a pomoći će hrvatskim poljoprivrednicima kako bi dobili izravna plaćanja za svoju proizvodnju. Proizvodnja se u državama članicama odvija u skladu s najvišim ekološkim standardima i standardima kvalitete te zdravstvene ispravnosti, dok to nije slučaj u trećim zemljama te je stoga potrebno provesti reviziju trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama kako bi se osiguralo da uvozni proizvodi udovoljavaju svim propisanim standardima Unije. Ujedno je navela kako nije održivo, a niti pravedno, da tržišni viškovi starih država članica po dampinškim cijenama završavaju na tržištima novih država članica, jer to uništava proizvođače i dovodi do nepremostivih razlika. Zaključila je kako je potrebno usmjeriti se na dostatno financiranje primarne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda s ciljem stvaranja njihove dodane vrijednosti, što bi trebalo doprinijeti povećanju atraktivnosti ruralnih područja u kojima je sve očigledniji trend smanjenja broja stanovnika.
Sandra Benčić se osvrnula na prethodna izlaganja kolega iz Švedske i Europske komisije o mogućnostima da države članice nacionalnim politikama postave i ostvare veće ciljeve klimatske neutralnosti od onih koji su zadani na europskoj razini. Istaknula je kako se radi o ključnom pitanju za ZPP budući se otvara pitanje može li Strategija od polja do stola kroz zelene javne nabave koristiti proizvođačima poljoprivrednicima. Naime, zbog europskih pravila o unutarnjem tržištu i tržišnom natjecanju države članice nemaju mogućnost donošenja odluka kojima bi zadovoljile veće ciljeve klimatske neutralnosti.