Bernardić i Šimić u okviru promatračke misije OESS-a boravili u Kirgiskoj Republici

Biškek - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Davor Bernardić i član Izaslanstva Hrvoje Šimić sudjelovali su u okviru Kratkoročne promatračke misije Parlamentarne skupštine OESS-a na promatranju parlamentarnih izbora u Kirgiskoj Republici održanih 28. studenoga 2021.

U međunarodnom promatranju  izbora sudjelovao je 351 promatrač iz 41 zemlje. Promatrači PS OESS-a bili su raspoređeni u Biškeku i okolici. Zajednička promatračka misija Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine OESS-a (OSCE PA) i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) mišljenja je da su se  izbori odvijali u pozadini opsežne zakonodavne revizije koju je proveo parlament čiji je mandat već bio istekao. Promjenu na predsjednički sustav inicirao je predsjednik koji je od preuzimanja dužnosti početkom ove godine značajno oblikovao trenutno političko okruženje. Uz ograničenje brojnih građanskih i političkih prava, Ustav donesen u travnju predsjedniku daje veću ulogu u imenovanju sudaca i dužnosnika,  što prema mišljenju promatrača dovodi u pitanje neovisnost pravosuđa i podjelu vlasti.

Međunarodni promatrači ocijenili su da su parlamentarni izbori u Kirgiskoj Republici bili konkurentni sa širokim rasponom političkih opcija. No, ipak je  nedostajao veći angažman birača  jer je zbog ustavnih promjena koje su oslabile parlament i opsežnih zakonskih promjena u ključnim aspektima izbora kampanja bila loša. Izborna administracija učinkovito je vodila izborne pripreme, a izborni dan protekao je mirno. Opsežne izmjene zakonskog okvira neposredno prije raspisivanja izbora nisu dale biračima ili dužnosnicima priliku da se upoznaju s novim sustavom. Istodobno, način na koji su uvedene zakonske izmjene nije zadovoljavao standarde demokratskog zakonodavstva. Promatrači su naglasili da je 3,6 milijuna birača bilo je registrirano za glasovanje, a odaziv na dan izbora bio je samo 35 posto.

Uočeno je da su se u kampanji općenito poštivale temeljne slobode, no postavljanje novih uvjeta da kandidati moraju imaju visoko obrazovanje protive se međunarodnim standardima i značajno ograničavaju broj građana koji se mogu kandidirati. Iako Ustav jamči slobodu izražavanja i pristup informacijama, neke njegove odredbe mogu potencijalno ograničiti slobodu izražavanja. Odluka mnogih medija da ne prate kampanju smanjili su izvještavanje i time glasačima ograničili informiranost, a kritičko i analitičko izvještavanje uglavnom je izostalo, s izuzetkom nekoliko internetskih medija.  

Prenoseći svoja zapažanja Bernardić  i Šimić slažu se da je izborni dan protekao mirno, a procedure su uglavnom ispoštovane. Na biračkim mjesta bilo je i neovlaštenih osoba, a u manjem broju slučajeva i vanjskih smetnji. Prisutnost brojnih promatrača na većini biračkih mjesta pomogla je da proces bude transparentniji. Iako je prijelaz na mješoviti izborni sustav možda imao za cilj promicanje pluralizma, imao je negativan utjecaj na sudjelovanje i zastupljenost žena diljem zemlje. Također su primijetili da ne postoje jamstva za održavanje kvota usmjerenih na osiguranje većeg sudjelovanja žena, nacionalnih manjina i osoba s invaliditetom. Nedavno smanjenje ovlasti parlamenta uzrok je nepovjerenja građana  u učinak njihovog glasovanja, dok su ograničenja vezana uz podobnost kandidata i prelazak na mješoviti izborni sustav spriječili raznolikiji raspon izbora, zaključili su. Ujedno su izrazili nadu da će novi saziv parlamenta imati priliku ocijeniti sve zakonske promjene koje su napravljene i raditi na njihovom poboljšanju za dobrobit svih građana Kirgiske Republike.