Dublin - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk, članica Odbora za vanjsku politiku Ivana Marković i član Odbora za obranu Josip Đakić sudjelovali su na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije, koja je u okviru irskog predsjedanja Vijećem Europske unije održana u Dublinu od 4. do 6. studenoga 2026.
Konferenciju su uime domaćina otvorili Verona Murphy, predsjednica Zastupničkog doma donjeg doma irskog parlamenta i John Lahart, predsjednik Odbora za vanjske poslove i trgovinu irskog parlamenta te Rose Conway-Walsh, predsjednica Odbora za obranu i nacionalnu sigurnost irskog parlamenta te David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET).
Na prvom panelu konferencije raspravljalo se o prioritetima i strateškim smjernicama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike te Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZVSP/ZSOP) Europske unije.
Drugi panel konferencije bio je posvećen ruskoj agresiji na Ukrajinu i aktualnoj situaciji u Ukrajini. Uvodno izlaganje na drugom panelu održala je Mariana Betsa, zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine koja je naglasila kako se Ukrajina neće predati unatoč teškim uvjetima i ogromnim civilnim žrtvama i devastaciji. Dodala je kako Ukrajina treba pravedan mir, završetak rata i obnovu zemlje. Betsa je istaknula kako se zbog toga zalažu za pojačavanje sankcija protiv Ruske Federacije i njihovo priznanje odgovornosti za agresiju te obnovu pregovora u kojima uz Sjedinjene Američke Države obavezno mora sudjelovati i Europska unija.
- U vremenu kad je europska javnost svjedokom užasnih ratnih zločina u Ukrajini od strane zločinačkog ruskog režima, kada imamo spaljene i uništene gradove, zarobljenike, logoraše i otetu djecu svi se naravno time zgražavamo, rekao je u raspravi predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara. - Isto smo doživjeli i mi u Hrvatskoj prije trideset i pet godina, sjetimo se samo Vukovara – hrvatskog Mariupolja. Sjetimo se srbijanskog genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Hrvatska u susjedstvu ima zemlje koje dan danas ne priznaju svoju odgovornost za ratne zločine, koje ih štoviše negiraju, slave osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, države koje ne žele isplatiti odštetu zatočenicima njihovih logora, koje i dan danas drže i ne daju informacije o 1725 nestalih osoba iz Hrvatske, koje ne žele raspravljati o otetoj imovini Hrvatima niti im njihovo vratiti.
- Nadam se da rezultat izbora u Srbiji znači početak odumiranja „srpskog sveta“, produžene ruke imperijalističkog putinovskog ruskog svijeta. Zato, kada Hrvatska zahtijeva rješavanje tih pitanja radi europeizacije Crne Gore, a posebno Srbije, neki kratkovidni ljudi to nazivaju bilateralnim problemima koje trebamo međusobno riješiti. Gospodo, to nisu bilateralna pitanja, to su problemi univerzalnih europskih vrijednosti koje nas povezuju i koje smo dužni čuvati, zaključio je Krstulović Opara.
Treći panel konferencije bio je posvećen geopolitičkoj situaciji na Bliskom Istoku, s naglaskom na aktualne sukobe i humanitarnu krizu u regiji, ulogu Europske unije
diplomatskim naporima za smirivanje napetosti te mogućnosti njezina daljnjeg angažmana u uspostavi mira i sigurnosti.
Drugoga dana konferencije održan je četvrti panel, posvećen zaštiti demokracije i jačanju otpornosti europskih društava na hibridne prijetnje, s posebnim naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, suzbijanje dezinformacija te jačanje pripravnosti i sigurnosti država članica Europske unije.
Na marginama konferencije održan je sastanak neformalne skupine ZVSP/ZSOP MED9, koja okuplja mediteranske države članice Europske unije. Sudionici su razmijenili mišljenja o daljnjim aktivnostima u okviru MED9, s posebnim osvrtom na rezultate Međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku država članica EU MED9, održanog u svibnju u Splitu u organizaciji Hrvatskoga sabora, te sastanka na vrhu čelnika država MED9, održanog u listopadu u Splitu, u okviru hrvatskog predsjedanja skupinom MED9. Na sastanku su potvrđeni zaključci sastanka u Splitu.
Na konferenciji su sudjelovala izaslanstva iz 26 država članica Europske unije, predstavnici Europskog parlamenta te izaslanstva nacionalnih parlamenata Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Moldavije, Turske, Islanda, Norveške i Ujedinjene Kraljevine.
Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije održava se dva puta godišnje, a parlament domaćin i suorganizator Konferencije je nacionalni parlament države članice koja u tom polugodištu predsjeda Vijećem Europske unije. Iduća konferencija održat će se u travnju 2027. u Litvi u okviru parlamentarne dimenzije litavskog predsjedanja Vijećem Europske unije.