.png)
Zagreb - U organizaciji saborskoga Odbora za financije i državni proračun i udruge GONG u ponedjeljak je u makarskoj Gradskoj vijećnici održan okrugli stol o temi “Kako građani sudjeluju u odlučivanju? - Participativno budžetiranje i drugi primjeri iz Hrvatske”. Na njemu su sudjelovali predsjednik saborskoga Odbora za financije i proračun Srđan Gjurković, Dragan Zelić iz udruge GONG, gradonačelnik Pazina Renato Krulčić, zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović te Ela Naranđa iz Centra za mirovne studije. Tom je prigodom predstavljen projekt uključivanja građana u proces izrade i donošenja lokalnoga proračuna, a iznesena su i iskustva njegove primjene u Pazinu i Rijeci.
Okupljenim sudionicima okrugloga stola uvodno se obratio gradonačelnik Makarske Tonći Bilić izrazivši zadovoljstvo time što se Makarska prema podatcima GONG-a ubraja u kategoriju transparentnih gradova. Indeks transparentnosti iz 2011. joj je iznosio 5,3 posto, 2014. 5,75 posto, a gradonačelnik Bilić izrazio je uvjerenje kako će do kraja godine s pazinskim modelom ostvariti još veću transparentnost te proračun približiti građanima.
- Političari predlažu svoje projekte i programe te odgovaraju za njih, ali njihov mandat traje četiri godine, a cilj je da se političari sažive sa životom građana. Građani trebaju znati od čega se sastoji proračun. Razumijevanje i suživot politike i civilnog društva u kreiranju proračuna najveća je vrijednost demokratizacije. Političari se tako približavaju građanima, političkih odluka biva sve manje, a građani kontroliraju kako se sredstva koriste, rekao je Gjurković.
Ključno je u projektu participativnoga budžetiranja razumijevanje da svaka kuna ima točno svoju namjenu, a osnovna je pretpostavka da građani aktivno sudjeluju i budu kvalitetno informirani, istaknuto je na okruglome stolu. Najveće zanimanje sudionika izazvala su iskustva gradova Pazina i Rijeke.
Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić govorio je o iskustvu Pazina gdje je ukupna vrijednost projekta iznosila nešto više od 69.000 eura, od čega je Europska unija sufinancirala 85 posto. Za 2014. godinu građani su odlučivali o malim komunalnim akcijama ukupne vrijednosti 300.000 kuna, a proračun su im objasnili na primjeru Pazinske tvrđe. - Proračun nije Pazinska tvrđa da ima ulaz koji je dostupan za samo jednu kastu društva, ali nije ni bunar želja gdje je ispunjava svaka. Proračun ima svoje zakonitosti. Nakon što smo proveli projekt, građani su nam poslali 150 prijedloga koje smo analizirali te odlučili koji projekti mogu nastaviti u realizaciju. Objasnili smo građanima koliko im primjerice od jedne plaće odlazi u proračun i kako on točno funkcionira, kazao je Krulčić.
Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović prenio je iskustva iz toga grada, koji je tri puta dobio nagradu za najtransparentniju jedinicu lokalne samouprave u Hrvatskoj. Do sada su realizirana 63 projekta ovim modelom budžetiranja, a posebno dobar orijentir i pomoć u projektu internetska je igra „Proračun(ajme)“. - Ova igra za cilj ima educirati i informirati građane. Ona je strateškog nivoa jer se građane poziva da odaberu ponuđene projekte kojih nema u aktualnom proračunu. Prednost igre je i shvaćanje da će se, ako primjerice uvedete željeznicu, umanjiti neki drugi socijalni program. Igra na godišnjoj razini bilježi 7000 posjeta, 1500 građana odigra je do kraja, a u konačnici nama u gradskoj upravi donese prikaz najčešće biranih projekata, ali i najčešćih ušteda koje građani sami biraju, pojasnio je Filipović.
Moderator rasprave Dragan Zelić napomenuo je kako se i ovakvim projektima razbija loša percepcija “lokalnih šerifa”, no upozorio je kako će male općine, koje jedva funkcioniraju, nešto teže provesti ovaj projekt. Osvrnuo se i na istraživanje LOTUS kojim se mjeri stupanj transparentnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Ela Naranđa iz Centra za mirovne studije predstavila je zaključke rasprave o deliberaciji proračuna, održane početkom godine u Mariji Bistrici, istaknuvši da je građane doista zanimalo kako mogu sudjelovati u donošenju proračuna, no i da su shvatili kako je potrebno štedjeti. Nakon provedene deliberacije kojom su se ispitivali stavovi sudionika, rezultati su pokazali da su od svih stavki ponuđenih u ispitivanju sudionici isključivo željeli povećati iznose pomoći hendikepiranima i poduzetništvu, a ostale bi ostavili istima ili bi ih čak i smanjili, rekla je Naranđa.
Gjurković je zaključio raspravu opaskom kako rezultati transparentnosti dalmatinskih gradova i općina nisu za pohvalu te je pozvao sve lokalne jedinice, kojima je pomoć očito potrebna, kako je rekao, da se uključe u ovaj projekt. - Ako se ne uključe sami, vrlo brzo će ih građani na to natjerati ili će ih sankcionirati na izborima. Ne bojte se građana i njihova mišljenja. Surađujte s njima i imat ćete bolji proračun i zadovoljnije građane, zaključio je Gjurković.