.png)
Zagreb - Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković i članovi Odbora primili su u Hrvatskom saboru potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova i imigracija Velikog Vojvodska Luksemburga Jeana Asselborna s izaslanstvom.
Nakon upućivanja riječi dobrodošlice, Jandroković je zahvalio Luksemburgu na svemu učinjenom za Hrvatsku, iskazanoj potpori za početak pregovora sa EU, koja je bila „iznad uobičajene potpore koju jedna zemlja daje drugoj“, te na povjerenju u iskrenost hrvatske politike.
„Jako sam zadovoljan da se zbio 3. listopada 2005. godine, kada smo u Luksemburgu svi zajedno zaključili da pregovori mogu početi, jer je Hrvatska zadovoljila sve uvjete“, rekao je Jean Asselborn i pritom naglasio svoju uvjerenost u veliki potencijal koji Hrvatska nosi i činjenicu da ona jest pravna država. Posebice se zanimao za ulogu Hrvatskoga sabora u provođenju pregovora, te stav Sabora i postojanje političke volje po pitanju provođenja reformi.
Gordan Jandroković rekao je da je Hrvatska u potpunosti svjesna odgovornosti koju nosi buduće članstvo u EU. Istaknuo je da postoji konsenzus svih relevantnih političkih snaga u zemlji i svih parlamentarnih stranaka oko ovog prioritetnog vanjskopolitičkog cilja, a u Saboru je ustrojen Nacionalni odbor za praćenje pregovora na čijem je čelu bivši premijer i predsjednik najveće opozicijske stranke Ivica Račan. Rekao je da u Saboru postoji svijest da teme EU trebaju biti iznad klasične političke utakmice i da je projekt ulaska RH u EU izvanstranački projekt. Naveo je tri ključne zadaće na kojima se istovremeno radi, a to su provođenje reformi, pregovori i informiranje javnosti. Smatra da je hrvatski pregovarački tim dobro pripremljen i da su pregovori možda najlakši dio koji predstoji, dok su reforme zahtjevne i teške, za neke skupine stanovništva čak i bolne, no ključna poruka je da se u njih ne ide zbog EU, već građana.
Jedna od tema razgovora bila je i provođenje privatizacije u sektoru hotelijerstva, telekomunikacija, bankarskog sektora, te crne metalurgije.
Asselborn se zanimao i za stav Sabora po pitanju prijedloga Europske Komisije o intenziviranju suradnje država ove regije, tj. okupljanja zemalja u regiji u zonu slobodne trgovine zapadnog Balkana. Jandroković je odgovorio da je hrvatska javnost sa dosta nepovjerenja primila ovaj prijedlog Europske Komisije, s obzirom na nedavnu povijest RH i agresiju kojoj je Hrvatska bila izložena, te bojazan da će jačim povezivanjem u regiji Hrvatska postati talac zapadnog Balkana, „područja ipak najsiromašnijeg u Europi i loše integriranog“. No, naglasio je da je Hrvatska spremna biti most između zemalja EU i jugoistočne Europe, dapače biti zemlja model, a ono što Hrvatska traži je jasna perspektiva članstva i individualan pristup. Zaključio je da povezivanjem unutar CEFTA-e Hrvatska može odigrati važnu ulogu u integriranju ove regije i ujedno se složio sa Asselbornom da je stabilnost regije vrlo važan faktor stabilnosti same države.