.png)
Zagreb - Član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran i izaslanik predsjednika Sabora Marko Pavić sudjelovao je u petak videokonferencijskim putem na 7. sastanku predsjednika parlamenta država članica Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM), koji se održao pod predsjedanjem Europskoga parlamenta.
Otvorivši sastanak predsjednik Europskoga parlamenta David Sassoli predstavio je prioritete jednogodišnjeg predsjedanja Europskoga parlamenta, koji je zbog pandemije Covid-19 u srpnju 2020. godine, predsjedanje preuzeo od Turske pisanim putem. Kako je rekao Sassoli tijekom predsjedanja Parlament se usredotočio na ostvarenje dva glavna cilja: osnivanje stalnog tajništva Skupštine u Rimu te ponovno pokretanje aktivnosti i političkog rada Skupštine nakon pandemije s naglaskom na regionalni dijalog i suradnju.
U nastavku rada predsjednik Sassoli predstavio je temu sastanka predsjednika parlamenata „Borba protiv klimatskih promjena u mediteranskoj regiji: prioritetni izazov“ kao i nacrt zajedničke deklaracije 7. sastanka na vrhu. U obraćanju je naglasio kako su klimatske promijene bile zanemarene i podcijenjene te rekao kako sada predstavljaju središte političke rasprave u cijelome svijetu. Sassoli je također istaknuo da su brojne manifestacije klimatskih promjena, kao primjerice porast temperature, smanjenje vodnih resursa, vremenske nepogode i slično, nekada bile teško uočljive, a danas su očite i zahtijevaju brze, dosljedne i ambiciozne odluke.
Rekao je i kako ne postoje jednostavna rješenja u borbi protiv klimatskih promjena te da smo pozvani uložiti zajednički napor u pronalaženju i implementaciji novih i učinkovitih ekoloških tehnologija. Naglasilo je i kako moramo biti svjesni da naš svijet nema beskonačne resurse. Predstavio je Zeleni plan Europske unije kojim se namjeravaju drastično smanjiti štetne emisije, a time i globalno zatopljenje te promovirati gospodarstvo i održiviji način života. – Izazovi poput ovoga mogu se prevladati samo zajedničkim radom i usvajanjem zajedničkih politika, rekao je Sassoli istaknuvši kako je Europa zajednički projekt temeljen na solidarnosti i dijeljenju temeljnih vrijednosti i načela. Zaključio je kako se suradnja među mediteranskim zemljama mora intenzivirati s ciljem zajedničkog prevladavanja globalnih izazova poput klimatskih promjena.
Tijekom sastanka sudionici su se složili kako klimatske promjene predstavljaju globalni problem te rekli da je na nacionalnim vladama odgovornost poduzimanja prioritetnih mjera u svrhu prilagodbe klimatskim promjenama koje treba rješavati uz visoki stupanj koordinacije među državama. Također, istaknuta je potreba žurnog djelovanja s ciljem smanjenja stope rasta globalnog zatopljenja i emisije stakleničkih plinova. Naglašena je činjenica da klimatske promjene utječu na široki spektar ljudskih prava, uključujući pravo na život, zdravlje, hranu, stanovanje, vodu, razvoj i slobodu kretanja, kao i pravo na zdravo i održivo okruženje.
Član izaslanstva i izaslanik predsjednika Sabora Pavić naglasio je izrazitu važnost teme o kojoj se raspravlja ne samo za budućnost Mediterana, već i za budućnost našega planeta. Skrenuo je pozornost na godišnje izvješće Međuvladinog panel o klimatskim promjenama (IPCC) koje daje znanstveno razumijevanje i pristup klimatskom sustavu i klimatskim promjenama te je istaknuo kako je zadnje izvješće ponovno utvrdilo kako su nedvojbeno ljudske emisije stakleničkih plinova odgovorne za globalno zatopljenje. Istaknuo je kako su klimatske promjene globalni problem koji zahtjeva i globalno rješenje.
–Mediteransko područje posebno je ranjivo zbog očekivanog porasta razine mora te učestalijih pojava poplava i suša, rekao je Pavić te napomenuo kako je kao znanstvenik i oceanograf istraživao utjecaj transporta ugljika u sjevernom Atlantiku te se osobno uvjerio u devastirajuće efekte zagrijavanja na Antarktičkom poluotoku tijekom znanstvenog krstarenja. Izrazio je umjereni optimizam u postizanju uspjeha UN-ove konferencije COP26 zbog činjenice da su se sve zemlje s najvećom emisijom ugljika obvezale postati neutralne na emisije stakleničkih plinova. Istaknuo je da su potrebni daljnji napori kako bi se ti ciljevi i ostvarili. Također je naglasio kako se Hrvatska zalaže za multilateralizam gdje je jedan od lidera u smanjenju emisija upravo Europska unija s ambicijom da postane prvi neutralni kontinent za emisije ugljika do 2050. godine.
–U tako ambicioznom planu, Hrvatska aktivno doprinosi u postizanju zajedničkog cilja Europske unije o smanjenju emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. godine kao i cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine, naglasio je Pavić te dodao kako će Hrvatska smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030 godine i prestati koristiti ugljen do 2033. godine. Posebice je naglasio namjeru Hrvatske da kao zemlja s tisuću otoka zaštiti 30 posto mora pod hrvatskom jurisdikcijom, kao doprinos zaštiti Mediterana i svjetskih mora obzirom na njihovu važnu ulogu u klimatskom sustavu. Pavić je zaključio kako svi napori moraju biti usmjereni prema postizanju uvjeta koji će nam omogućiti održivi razvoj „Mediterana kakav je nekad bio“.
Na kraju sastanka jednoglasno je usvojena zajednička deklaracija sa svim amandmanima te održana primopredaja jednogodišnjeg predsjedanja parlamentu Maroka.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.